Saopštenje Ustavnog suda BiH, da mu nakon više od tri mjeseca i nakon dvodnevnog raspravljanja, treba još vremena i raspravljanja o tome da li je povrijeđen Ustav BiH izborom tzv. vlade Save Minića, jesu “razlozi” koji ne piju vodu.

Rekao je ovo, u autorskom tekstu za BN, profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

Blagojević kaže da je neprihvatljivo šta taj sud radi ovim povodom, jer je u tom predmetu, naglašava, sve toliko jednostavno.

–Činjenice su očigledne i laicima, a kamoli pravnicima i sudijama takve institucije kakva je Ustavni sud BiH. Naime, u tom predmetu Ustavni sud BiH pred sobom ima pravosnažnu osuđujuću krivičnu presudu Suda BiH, koju je nedavno u potpunosti potvrdio i taj Ustavni sud, izrečenu Miloradu Dodiku, koja je postala pravosnažna 12. 6. 2025. godine i kojom je Dodiku, silom te presude i zakona (Zakona o krivičnom postupku BiH, Krivičnog zakona BiH i Izbornog zakona BiH), zabranjeno da u narednih šest godina, počev od 12.6. ove godine, bude predsjednik Republike Srpske i da u tom svojstvu preduzima bilo koju radnju ili da donosi bilo koje pravne akte – rekao je Blagojević.

Blagojević kaže da, uprkos tome, tačnije rečeno, protivno navedenoj presudi i zakonima, Milorad Dodik 23. 8. ove godine, predstavljajući se kao predsjednik Republike, predloži Narodnoj skupštini Republike Srpske Savu Minića za premijera, a Narodna skupština 2. 9. 2025. usvoji takav prijedlog, čime (takvom odlukom) prekrši presudu Suda BiH kao institucije BiH, što je, dodaje Blagojević, prvi takav slučaj od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine do danas.

-Nikada do sada Ustavni sud BiH nije imao ovakav slučaj u svojoj sudskoj praksi. Međutim, to što se radi o prvom takvom slučaju, ne mijenja na suštini stvari, jer je iz činjenica ovog slučaja, na koje je prethodno ukazano, očigledno da je odlukom o izboru tzv. vlade Save Minića povrijeđena pravosnažna presuda Suda BiH, čime je toliko očigledno povrijeđen i član 3.3b) Ustava BiH, kojim je propisana obaveza entiteta da se pridržavaju odluka institucija BiH, čime je u konačnom povrijeđen i ustavni princip vladavine prava propisan članom 1. Ustava BiH. I upravo zbog toga, ne samo što ne pije vode, već je i ironija saopštenje Ustavnog suda BiH da mu navodno treba još vremena za razmišljanje, odnosno raspravu u ovom predmetu. Tome u prilog svjedoči i ono što je taj sud rekao u svom saopštenju povodom sasvim drugog predmeta, o kojem je takođe danas donio odluku u meritumu. Naime, u predmetu broj U-26/25 Ustavni sud BiH je odlučio da je prekršen Ustav BiH (član 3.3b) time što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zaključak od 22. 8. 2025. godine u kojem između ostalog stoji da Narodna skupština: “ne prihvata i odbacuje presudu neustavnog Suda BiH izrečenu predsjedniku Republike Srpske, kao i odluku Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku – rekao je Blagojević.

On kaže da je citirao ove riječi iz saopštenja Ustavnog suda BiH, zbog toga što je sve to isto učinila Narodna skupština Republike Srpske i odlukom od 2. 9. 2025. godine o imenovanju tzv. vlade Save Minića.

-Naime, i tom odlukom Narodna skupština je, na prijedlog Milorada Dodika, suštinski gledano rekla da ne priznaje pravosnažnu presudu Suda BiH, niti odluku CIK BiH o prestanku mandata Dodiku na mjestu predsjednika Republike. I upravo zato ne pije vode današnje isprazno Ustavnog suda BiH da mu navodno treba da još raspravlja o očigledno neustavnoj odluci Narodne skupštine o imenovanju tzv. vlade Save Minića – zaključio je Blagojević.

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za ovu godinu povećano je za dodatnih 220,8 miliona maraka, pa ukupno godišnje zaduženje dostiže oko 1,144 milijarde KM.

Vlast tvrdi da prostora za novo zaduživanje ima još najmanje pet milijardi, dok ekonomisti i opozicija upozoravaju da ukupan dug prilazi cifri od sedam milijardi maraka i da to nosi ozbiljan rizik po budžet, plate i penzije u narednim godinama.

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za 2025. godinu raste sa 943 na milijardu i 144 miliona KM, što znači dodatnih 220,8 miliona novog duga.

Ministar finansija Zora Vidović poručuje da ni poslije tog povećanja Srpska, prema procjenama Vlade, nije visoko zadužena:

„Republika Srpska bi mogla da se zaduži za još pet milijardi. Prema tome, daleko smo mi od visoko zadužene zemlje“, navela je Vidović.

Ekonomisti upozoravaju da je slika značajno drugačija kada se sabere ukupan javni dug.

Poslanik SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirjana Orašanin ukazuje da su budžet Srpske, jedinice lokalne samouprave i fondovi socijalne zaštite zajedno dužni preko šest milijardi maraka, te da, kada se tome dodaju obaveze IRB-a i javnih preduzeća, ukupne obaveze prilaze cifri od skoro sedam milijardi KM.

Dok ekonomisti ponavljaju da je „dug zao drug“, iz vladajuće koalicije stiže poruka da je zaduženje neminovan prateći efekat rada institucija.

Poslanik SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica poručuje da bez novih kredita nema ni aktivnosti: „Naravno, ko se ne zadužuje, taj ništa i ne radi“, poruka je vladajuće strane.

Ekonomista Milenko Stanić naglašava da je zaduženje opravdano samo u izuzetnim okolnostima i kada je usmjereno na kapitalne projekte, što, kako tvrdi, u ovom rebalansu nije slučaj.

„Ovdje nema nijednog kapitalnog projekta – ovo je potrošnja, i to nerazumna, neodgovorna, neracionalna potrošnja. Vlada nije ugostiteljski servis da se kupuju hoteli u Brčkom i na Kozari, da se pokrivaju dugovi neodgovornog poslovanja OC Jahorina“, ističe Stanić.

On podsjeća i da rebalans podiže milionske stavke za lobiranja i stručne usluge Ministarstvu za evropske integracije, dok se kreditom od 75 miliona maraka krpe stari dugovi bolnica.

Stanić ocjenjuje da Republika Srpska ima „raskalašen pristup zaduženju“ i da će ukupan dug do kraja godine, po sadašnjoj dinamici, sigurno preći sedam milijardi maraka.

Upozorava i na obaveze po tzv. londonskom dugu – rata za iduću godinu iznosi oko 1,6 milijardi maraka, za budžet čiji su ukupni prihodi oko 5,6 milijardi KM.

Uz ovakav rast obaveza, smatra Stanić, biće potrebna posebna vještina da se izbjegne rezanje penzija, plata i pomoći socijalnim i boračkim kategorijama u narednim godinama.

Vlada Republike Srpske utvrdila je juče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj, ali nije mijenjala iznos naknade od 750 maraka.

Ministar porodice, omladine i sporta Selma Čabrić kazala je da ne zna kada bi moglo da bude povećanje te da roditelji moraju da se prilagode ovom primanju koje je uvedeno 2023. godine.

“Minimalan iznos, ali kad ste sigurni da ćete ga dobiti, budžet možete prilagoditi. Ovaj iznos nije vezan za najnižu platu. To je materijalna pomoć. Ne znam kad bi moglo doći do povećanja”, kazala je ona.

Dodala je da je cilj izmjena zakona bio usklađivanje sa odlukom Ustavnog suda Republike Srpske. Takođe, izmjene su iskorištene kako bi se preduprijedile određene zloupotrebe.

“Postoje zloupotrebe po pitanju fiktivnog mjesta prebivališta. Roditelji su koristili pravo za dijete koje je otišlo u hraniteljsku porodicu. To više neće biti moguće”, kazala je ministrica Čabrić.

Inače, 4.880 korisnika u Republici Srpoj prima ovu naknadu, a Vlada godišnje po ovom osnovu izdaja oko 60 miliona maraka.