Connect with us

Banjaluka

ĐAJIĆ MAŠE IZ DIZELDORFA, propalu peticiju više niko ne spominje! Topić tvdi “POTPISALO POLA BANJALUKE, ali ne brojimo dok doktor ne dođe”!

Peticija za opoziv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića najavljena je u mjesecu oktobru i trebalo je da traje 10 dana. Ipak više od mjesec dana kasnije o peticiji se više ne priča zbog čega politički akteri iz Banjaluke u razgovoru za Insajder tvrde da je SNSD postigao još jedan autogol.

Željko Raljić iz Srpske demokratske stranke ističe da je i ranije govorio da je peticija samo jedan oblik unutarstranačkog grupisanja SNSD-a.

“Očigledno je da je ta peticija doživjela neuspjeh što je vrlo vjerovatno, a vjerovatno su zbog nekih interesa unutar partije odustali. Činjenica je da je peticija doživjela krah”, kaže Raljić.

Po njegovom mišljenju odluke u GrO SNSD su dio centralizovanog mišljenja, te smatra da su čelnici ove partije uvidjeli da će ona doživjeti krah.

“Zato je stavljena po strani kako bi bila što prije zaboravljena”, poručuje Raljić.

Predsjednik Gradskog odbora PDP-a Dragan Milanović dodaje da SNSD nije dobio odziv građana kojeg su očekivali te da se zato pokušava peticija zaboraviti. Takođe napominje da ovo nije prvi autogol Gradskog odbora SNSD-a.

“Očigledno nije odziv koji su oni očekivali, ali bi bilo korektno prema tim ljudima koji su potpisali, a pri tome ne mislim tu na članove rodbine i na one koji su morali to da potpišu zaposleni u javnim institucijama. Vjerujem da je bio određen broj ljudi koji su to potpisali ali očigledno nedovoljno”, rekao je Milanović.

Zbog svega navedenog Milanović smatra da će peticija biti još jedan u nizu poteza kojeg SNSD želi što prije da zaboravi.

“Ovo nije jedina aktivnost oko koje u digli pompu pa su odustali. Sjećate se da su pravili skup oko parkinga pa su odustali. Pravili su skup oko Centralnog spomen-obilježja pa su i od toga odustali. To je samo jedna u nizu od promašenih političkih akcija za koje nisu dobili odobrenje građana”, ističe Milanović.

Činjenicu da rezultate peticije SNSD ne objavljuje ni mjesec dana nakon pokretanja peticije Milanović objašnjava samim rezultatima potpisivanja.

“Nisu uspjeli dobiti podršku građana i sada traže izgovore. Dok budu čekali broj potpisa koji im budu trebali u tome će i izbori tako da od opoziva nema ništa, to je još jedan autogol SNSD-a”, zaključuje Milanović.

Kada je u pitanju SNSD, informacije o tome da li je peticija još uvijek aktuelna ili ne, nije moguće precizno dobiti.

Narodni poslanik Srđan Mazalica ističe da nema mnogo informacija o tome šta se desilo sa peticijom.

“Ja nisam u organizaciji toga, tako da ne bih mogao dati informacije oko toga. Nisam ja baš ta adresa. Ne bavimo se svi svim poslovima. Žunić i ja smo odgovorni za pitanje parlamenta, a ovo je Gradski oddbor, oni su to ganjali ja nisam bio uključen u to”, poručuje Mazalica.

Dragoslav Topić iz Gradskog odbora SNSD-a poručuje da ne može mnogo da komentariše o tome da li se od peticije odustalo ili ne.

“Ona i dalje traje i vidjećemo konačne rezultate i onda se opredijeliti” kaže Topić.

Na pitanje kako komentariše probijen rok od deset dana Topić poručuje da je za to pitanje adresa Vlado Đajić, koji je trenutno na putu. Što se tiče broja prikupljenih potpisa Topić poručuje da su u GrO veoma zadovoljni odzivom građana Banjaluke.

“Mi smo prezadovoljni! Pola Banjaluke je potpisalo. Ja se nisam bavio sabiranjem, to nije moj posao ali znam da je potpisalo mnogo više ljudi nego što smo očekivali”, tvrdi Topić.

Podsjećamo javnost da je po pokretanju peticije za opoziv, predsjednik GrO SNSD Vlado Đajić poručio da podatke o broju potpisa unose u sistem te da ne mogu stići sve obraditi.

S druge strane nekoliko nedjelja kasnije na pitanje novinara šta se dešava sa opozivom, Đajić je odbio da odgovori.

Predsjednik PDP-a Branislav Borenović za Insajder poručuje da najave opoziva odavno više nisu vijest, budući da ih je Vlado Đajić najavljivao na sedmičnom nivou.

“Sam je od svoje peticije napravio smijuriju. Mi smo više puta pozivali da pokrene opoziv, a za to mu nije trebala nikakva peticija, nego samo odluka skupštinske većine koji nažalost imaju, ali očigledno da se nisu usudili, nemaju petlje”, naglašava Borenović.

Predsjednik PDP-a takođe dodaje da je GrO SNSD na tom polju imao dobru procjenu.

“Očigledno znaju i oni iz SNSD, kao što znamo i mi, koji se nismo libili da pozovemo da pokrenu opoziv, da tim činom pozicija gradonačelnika Stanivukovića iz PDP ne bi bila poljuljana u Banjaluci, a da bi se oni proveli kao bosi po trnju, tj. SNSD, Đajić i Dodik bi bili pometeni”, poručuje Borenović.

Related Topics:

Banjaluka

DRAMA OKO VODENOG PARKA Inspektori nisu zabranili rad, Aquana danas počinje sezonu!

Iako je ranije u javnosti odijeknulo da su inspektori zabranili otvaranje sezone na Vodenom parku “Aquana”, iz ovog javnog preduzeća te navode demantuju i ističu da danas počinju sa radom.

“Pomenute objave o zabrani rada su neistinite, obzirom da posljednjim rješenjem inspekcije a na osnovu nalaza i zaključka nadležne institucije, ne postoji opasnost po korisnike usluga bazena. Manji dio objekta je obezbijeđen zbog sigurnosti korisnika, a svi ostali dijelovi bazena su bezbijedni i sigurni za korištenje”, napisali su oni.

Nastavi čitati

Banjaluka

BORBA ZA ŽIVOT! Banjalučanka Jelena iz Kanade MOLI ZA POMOĆ – transplantacija bubrega joj je JEDINA NADA!

​UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.

Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

“Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.”

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:

Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka

Putem PayPal aplikacije: paypal@humanitas.ba

Pozivom na humanitarni broj telefona 17069

(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Pokažimo još jednom da Banja Luka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina i region imaju veliko srce. Pomozimo Jeleni da se vrati životu. Ona ne traži luksuz, već samo priliku da živi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

 

Nastavi čitati

Banjaluka

MILIONI SU U PITANJU! Evo koliko banjalučke stomatološke ordinacije zarađuju!

Još jedan banjalučki stomatolog prošle godine se pridružio kolegama koji su godinu ranije ostvarili milionski prihod, ali i dalje se samo „Simić dent“ može pohvaliti i milionskom zaradom.Zdravstvena ustanova „Simić dent“ kojom rukovodi dr Gordana Simić prošle godine je sa 24 zaposlena povećala prihod sa 2,5 na skoro tri miliona maraka. Sa rastom prihoda rasla je i dobit na oko 1,16 miliona KM, što je za pedesetak hiljada maraka više nego godinu ranije.

Predsjednik Komore stomatologa RS Saša Dabić u svojoj specijalističkoj ambulanti oralne hirurgije „Implantodent“ prihodovao je 1,77 miliona maraka ili oko 270 hiljada KM više nego godinu ranije. „Implantodent“ je ostvario gotovo identičnu dobit kao i godinu ranije od 670.000 KM, ali je imao 12 zaposlenih, što je za dva radnika više nego godinu ranije.

ZU „Dr Pejaković – Prizma dent“ nije mijenjala broj zaposlenih i ostala je na 18 radnika, ali je povećala prihod sa 1,06 na 1,12 miliona KM, što je oko 60.000 KM više. Ipak, rast prihoda nije pratio i rast dobiti, jer je prošle godine imao 495.000 dobiti, što je oko 15.000 maraka manje nego godinu ranije.

Slijedi „AS dent“ doktora Aleksandra Stajčića koji je sa 13 zaposlenih (za dva više nego 2023. godine) ostvario 1,11 milion prihoda ili skoro 200.000 maraka više nego godinu ranije. Za razliku od prehodno pomenutog kolege, „AS dent“ je povećao i dobit i to za oko 50.000 KM sa 95.000 KM u 2023. na više od 145.000 KM prošle godine.

Na petom mjestu po prihodima ponovo je stomatologija „Krsmanović“ kojom rukovodi dr Slavka Krsmanović. Ova ZU sa istim brojem zaposlenih, njih 15, prošle godine je povećala prihod sa 711.000 na 866.000 KM, ali je dobit ostala na gotovo istom nivou, jer se povećala za samo hiljadu maraka na ukupno 106.000 KM.

Slijedi ZU „Dr Kostadinović“ koja je prošle godine sa deset zaposlenih imala prihod od 803.000 KM, što je znatno više od 680.000 KM prihoda iz 2023. godine. Međutim, dok je 2023. godine imao dobit od 67.000 KM, ovaj banjalučki zubar prošle godine je prikazao poslovni gubitak od 43.000 KM.

ZU „Dento-art“ dr Tanje Ćerketa i njena ambulanta sa sedam zaposlenih ili jednim više nego godinu ranije imala je 505.000 maraka prihoda ili oko dvadesetak hiljada manje, dok je dobit sa 154.000 KM prošle godine pala na oko 90.000 KM.

Za razliku od nje, stomatologija „Kovačević“ dr Siniše Kovačevića sa 12 radnika ili jednim više prihodovala je znatno više nego godinu ranije, jer je prihod sa 494.000 porastao na oko 705.000 KM. Takav rast prihoda pratio je i rast dobiti sa 64.000 iz 2023. na oko 168.000 KM prošle godine.

Stomatološka ambulanta „Dr Marčeta“ koju vodi dr Biljana Marčeta smanjila je broj zaposlenih sa 11 na deset, ali je povećala prihod sa 482.000 na 548.000 KM. Kada je riječ o zaradi „Dr Marčeta“ je povećala dobit sa oko 110.000 na oko 134.000 KM.

Listu deset najuspješnijih zubarskih ordinacija u Banjaluci zatvara ZU “Elite Dent” u vlasništvu dr Bojana Ćuluma koja je sa pet zaposlenih prošle godine povećala prihod sa 476.000 na oko 530.000 KM. Ali rast prihoda nije u istoj mjeri pratio i rast dobiti, jer je prikazana dobit od oko 104.000 KM, što je za oko pet hiljada maraka više nego godinu ranije, piše Capital.

Nastavi čitati

Aktuelno