Univerzitetsko-klinički centar Tuzla u okviru svojih kapaciteta nema PET/CT uređaj koji se smatra zlatnim dijagnostičim aparatom kod malignih bolesti. U aprilu je nakon više od dvije godine kupljen jedan Linearni akcelerator za zračenje onkoloških pacijenata. I dok nekada vodećoj zdravstvenoj ustanovi u BiH nedostaju osnovni aparati za liječenje onkoloških pacijenata vlast Tuzlanskog kantona i Federacije BiH okupila se u živiničkim Malinama kako bi otvorili privatnu kliniku kontroverznog hrvatskog biznismena Ivana Rajkovića.

Otvaranju privatne klinike prisustvovao je ministar zdravstva FBiH Nediljko Rimac (HDZ), premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić (SDA), potpredsjednik Skupštine Tuzlanskog kantona Boris Krešić (DF) i gradonačelnik Živinica Began Muhić (SDA).

Premijer Halilagić je kazao da je Tuzlanski kanton „najmnogoljudniji u FBiH i da kao takav od danas zasluženo ima PET/CT za svoje građane, kao i ukupno tri linearna akceleratora“.

Međutim, odgovor na pitanje kada će UKC Tuzla dobiti PET/CT nismo dobili.

Odgovorila nam je ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona Dušanka Bećirović koja je za CAPITAL kazala da je “PET/CT za UKC Tuzla predviđen za iduću godinu da se kupi“ i da se „trenutno priprema prostor.“

Ministar zdravstva FBiH Nedeljko Rimac je novootvorenu bolnicu nazvao strateški značajnom za smanjenje listi čekanja i osiguranja bržem pristupu životno važnim meicinskim uslugama.

Ali, ni on nije želio kazati zašto ti uređaji nisu decenijama nabavljani u javnu ustanovu.

Međutim, vratimo se na početak procesa kada je ova investicija krenula u realizaciju.

U prvoj polovini februara investitor Isak Đug obratio se Vladi Tuzlanskog kantona za izdavanje vodne saglasnosti za objekat čija je namjena radiološko-onkološka klinika. U drugoj polovini istog mjeseca staje jedini Linearni akcelerator, aparat za zračenje onkoloških pacijenata u Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla.

Kupovina novog uređaja trajala je nešto više od dvije godine.

Razlog su neuspjeli tenderi za koje je Tužilaštvo Tuzlanskog kantona utvrdilo da su namještani kompaniji Inel-med iz Mostara čiji je vlasnik Marko Tadić. Optužnica je podignuta protiv tadašnjeg direktora Denijala Tulumovića (državni zastupnik u PS BiH iz SDA) i direktora za sestrinstvo Šefika Husića. Prije samog potvrđivanja predmet je preuzeo Posebni odjel federalnog tužilaštva POSKOK. Kako su potvrdili prije nekoliko dana za portal Interwiev.ba ovoga puta osumnjičeno je pet osoba. Po završetku istrage, javnost će obavijestiti o rezultatima.

Za to vrijeme u živiničkim Malinama gradila se privatna klinika koja će pružati usluge koje Univerzitetsko-klinički centar Tuzla nije u mogućnosti zbog nedostatka opreme.

U junu ove godine u Skupštini Tuzlanskog kantona podnesena je inicijativa za kupovinu PET/CT aparata u UKC Tuzla.

Prema riječima Rijada Kurtalića iz Zavoda zdravstvenog osiguranja TK, prošle godine oko 350 osiguranika je ostvarilo pravo na ovu dijagnostičku proceduru, za što je Zavod izdvojio oko 700.000 KM. I u 2025. godini ova usluga ostaje na listi deficitarnih.

Umjesto u Kliničkom centru građani Tuzlanskog kantona i okoline PET/CT i druge onkološke pretrage mogli bi dobiti u klinici čiji investitor je hrvatski Ivan Rajković, bar bi se tako dalo naslutiti i iz izjave premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića.

Ko je Ivan Rajković?

Međutim, šta je sporno u toj priči?

Ivan Rajković jedan je od najpoznatijih i najkontroverznijih biznismena Hrvatske. Njegova grupacija Medikol registrovana je u Zagrebu, u okviru svoje grupacije pruža radiološke usluge, a samo za PET/CT od HZZO je od 2012. do 2023. godine prihodovao 87 miliona evra.

Medikol je 2012. godine bio i predmet interesa hrvatske SOA jer kompaniji GE Healthcare iz Mađarske nije platio medicinske aparate i opremu koje je uzeo na petogodišnji leasing.

Rajković je prema pisanju Večernjeg lista od te kompanije dobio “kredit“ za sve projekte u Hrvatskoj, temeljem 10-godišnjih ugovora s HZZO-om koji su težili ukupno 22 miliona evra. Dugovao je Rajković i u Hrvatskoj za iznajmljivanje prostora KBC „Sestre milosrdnice“, a prema pisanju medija činio je malverzacije i sa cijenama PET/CT pretraga. Važi za jednog od bliskih ljudi tamošnjem HDZ-u još iz vremena Ive Sanadera kada je i dobio prvi ugovor sa HZZO-om.

Na meti inspektora Rajković je bio i zbog nelegalne gradnje na obali Čiova. Državni inspektorat je 2023. godine donio odluku o rušenju ilegalnog objekta. U istom periodu je bio pred bankrotom pa je završio u predstečajnoj nagodbi, a sve zbog dugova državi i dobavljačima.

Trenutno se pred Općinskim sudom u Splitu protiv ovog biznismena vodi krivični postupak za zločin protiv okoliša.

Tokom cijelog vremena poslovanja Medikola koje obiluje raznim aferama, dugovanjima, bankrotima, spornim ugovorima saradnja sa HZZO nije bila upitna, a trenutno u Zagrebu gradi najveću onkološku bolnicu u regiji čija je vrijednost 106 miliona evra.

U međuvremenu Ivan Rajković je sa saradnicima otvorio kliniku i u Tuzlanskom kantonu. Tamo gdje još uvijek nije utvrđen broj umrlih onkoloških pacijenata od 2023. do početka 2025. godine zbog nedostatka onkoloških aparata u UKC Tuzla.

Predstavnike vlasti ne zanima ko otvara kliniku

Sve predstavnike vlasti koji su danas prisustvovali otvorenju ove klinike pitali smo znaju li ko je investitor iz Hrvatske. Odgovor nismo dobili, čini se da ih nije ni zanimalo.

Zavod zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona počeo je juče, a nastaviće i u narednih nekoliko mjeseci da raspisuje tendere za pružanje deficitarnih zdravstvenih usluga na koje se mogu prijavljivati privatne klinike.

Direktor Denis Husić nam je kazao da saradnje sa privatnim klinikama ostvaruju putem Zakona o javnim nabavkama BiH, tako da se Medikol Salinea nesmetano može prijaviti na programe zdravstvene zaštite za područje TK.

Među današnjim gošćama organizatora bila je i Dina Mulagić predsjednica novoformiranog Udruženja oboljelih od karcinoma Ruka podrške iz Živinica. Kako je kazala za CAPITAL, nakon poziva iz komšijske klinike odazvala im se i na jednom od sastanaka dogovorila nezvaničnu saradnju.

Tokom posjete onkološko-radiološkoj klinici upoznali su je sa uređajima koje imaju poput PET/CT aparata, Linearnog akceleratora i MRI uređaja.

„Krenuli su u akciju od zavoda do zavoda da prave pregovore jer poznato je da naši pacijenti idu u Sarajevo zbog PET/CT snimanja,“ kazala je Mulagić za CAPITAL.

U Univerzitetsko-klinički centar Tuzla prema izjavi premijera Irfana Halilagića uloženo je tokom posljednjih godina oko 50 miliona KM, ali decenijska zapuštenost, kašnjenja u nabavci savremene opreme, politička vladavina, sporenja, raj su za hrvatske biznismene od Mostara do Zagreba.

Iako je “crni petak” rezervisan za posljednji petak u novembru, brojne trgovine u Republici Srpskoj sniženja su proširile na cijeli mjesec. Iz udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju kupce da obrate pažnju na cijene.

Upozorenje kupcima je poslala Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, navodeći da kod nas “crni petak” još nije ni nalik onom što se dešava u inostranstvu tada.

“Kod nas su se neke kompanije odlučile da naprave dodatno sniženje iz razloga što im možda u toku ove godine prodaja nije išla u onoj mjeri kako su planirale ili imaju mnogo nabavljene robe koju moraju rasprodati, jer uvijek dolazi nešto novo za novu sezonu”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, dok novi zakon o potrošačima ne stupi na snagu, a koji donosi novitet da kupcima moraju biti prikazane cijene proizvoda unazad mjesec dana, postoje osnove za sumnju da li su realne cijene ili su rasle pred sniženje.

“Potrošači ipak treba da obrate pažnju kolike su to cijene određenih proizvoda zaista, a za koliko se nude sada u ovoj priči velikih sniženja za ‘crni petak’. Nadamo se da će trgovci postati svjesni da žive od potrošača i da će biti korektni što se tiče sniženja, ali na nama je da provjerimo šta će se dešavati do kraja novembra”, navodi ona.

Da je “crni petak” u savremenom društvu mnogo više od običnog dana sezonskih popusta, smatra i Mirjana Čeko, sociološkinja, koja u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da upravo “crni petak” postaje ritual potrošnje, manifestacija društvenog imperativa da se kupuje, posjeduje i pokazuje.

“U kontekstu globalizovanog kapitalizma, ‘crni petak’ nije samo ekonomski događaj, već i kulturni fenomen. Ljudi ne kupuju isključivo zbog stvarne potrebe ili racionalne kalkulacije, već vođeni trendovima, reklamnim narativima i pritiskom pripadanja određenom društvenom ritmu. Oglašavanje i medijski diskurs stvaraju atmosferu urgentnosti i euforije, ‘ako ne kupiš sada, propuštaš priliku’, čime se potrošnja pretvara u društvenu normu, gotovo moralnu obavezu”, navodi ona za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, u našim uslovima, gdje je ekonomska realnost nestabilna, a platežna moć građana ograničena, paradoks “crnog petka” postaje još izraženiji.

“Dok se u razvijenim ekonomijama sniženja često zasnivaju na realnim tržišnim odnosima, kod nas su popusti često prividni. Tačnije, cijene se pred akciju vještački uvećavaju, da bi potom bile ‘snižene’, čime se stvara iluzija povoljnosti. Zapravo, ‘crni petak’ je ogledalo jedne kulture u kojoj se identitet gradi kroz potrošnju, a društveni status mjeri kroz posjedovanje”, navodi Čeko za “Nezavisne novine” dodajući da se “ludilo” koje nastaje svake godine u novembru ne može objasniti samo željom za nižom cijenom, “već usađenom potrebom da kroz čin kupovine afirmišemo sebe u društvu koje nas neprestano mjeri kroz ono što imamo, a ne kroz ono što jesmo”.

Iz Inspektorata Republike Srpske za “Nezavisne novine” ističu da se primjedbe potrošača najčešće odnose na sniženja u smislu da bi mogla biti veća.

“Tržišni inspektori u okviru svojih redovnih dnevnih kontrola provjeravaju da li trgovci uredno ističu cijene proizvoda, da li cijene koje su istaknute na robi odgovaraju cijenama formiranim i evidentiranim u poslovnim knjigama i da li se po istim vrši prodaja robe”, navode iz Inspektorata RS dodajući da će kontrole biti česte u narednom periodu.

“Ukoliko uoče bilo kakve nepravilnosti, sugerišemo potrošačima da se obrate Tržišnoj inspekciji kako bi nadležni organi preduzeli mjere prema trgovcu. S obzirom na broj trgovačkih objekata u Republici Srpskoj i broj artikala u istima, informacije potrošača su od značajne pomoći inspektorima, kako bi kontrole bile ciljano usmjerene i samim tim efikasnije”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

Iz Inspektorata RS apelovani su na potrošače da budu oprezni prilikom kupovine putem interneta, da kupuju samo preko provjerenih stranica i već poznatih trgovaca.

„Profesore Blanuša, zamolio bih vas samo jedno kada budete na svojim tribinama u Semberiji, na Romaniji i u Banjoj Luci, a to je da prenesete jednu poruku o tome kako se živi u Hercegovini“, izjavio je Saša Borjan, član Predsjedništva Narodnog fronta na skupu podrške Branku Blanuši, koji je sinoć održan u Trebinju.

Borjan je ispričao da je, kada je jednom upitao graničnog policajca koliko ljudi iz Hercegovine radi u Dubrovniku, dobio odgovor da radi između 8500 i 9000 ljudi, a koji žive između Trebinja i Čajniča.

Dodaje da, uzimajući u obzir da od Trebinja do Foče ima oko 60000 stanovnika, to znači da praktično svaki šesti čovjek u Hercegovini danas radi u Dubrovniku i da je to upravo pokazatelj kako se živi danas u Hercegovini.

„Kada sam ulazio u ovaj Dom kulture, pažljivo sam obratio pažnju ko sjedi na ovoj tribini i vidio sam čestite ljude, domaćine, koji žive od svog rada i od svojih 10 prstiju, vidio sam narod koji želi promjenu režima u Republici Srpskoj. Među vama nisam vidio nijednog ratnog profitera i ratnog dezertera, jer su svi oni na onoj tamo drugoj strani“, rekao je Borjan.

Ističe da nije, među ljudima koji su prisutni na tribini, vidio niti jednu osobu koja je u ratu dobila nadimak Manjerka, a koja sada obavlja odgovornu funkciju u Gradskoj boračkoj organizaciji Grada Trebinja.

Borjan kaže da takođe nije vidio niti jednog inženjera mašinstva, koji je svoju karijeru započeo u HET-u kao rukovodilac javnih nabavki, a onda je nastavio u Elektroprivredi Republike Srspke kao odgovorno lice, čija imovina sada vrijedi destine miliona KM (stanovi, zgrade, kuće, bazeni, hacijende), te izrazio sumnju da drugi inženjeri mašinstva u HET-u imaju toliku imovinu.

„Kad pobijedite, profesore Blanuša, očekujem da počnete trasirati put, korak po korak, govorim institucionalno, da se upravo taj inženjer mašinstva upita odakle mu tolika imovina, kako ju je stekao“, kazao je Borjan dodajući da među prisutnima nije vidio ni nekoga koga zovu trećina, ko je kupio diplomu na fiktivnom fakultetu ili nekog ko je autolimar i ne zna koji je fakultet završio, a obavlja direktorsku funkciju.

„Sve ovo što sam spomenuo pokazuje kako se živi u Hercegovini, moj profesore Blanuša“, naveo je Borjan, poručujući na kraju:

„Profesore Blanuša, podršku Narodnog fronta imate i to bez ikakavog uslovljavanja. Moj lični stav je da niko ne smije da uslovljava profesora Blanušu i SDS, jer ako neko ucjenjuje onda taj nema dobre namjere prema narodu koji želi promjenu režima u Republici Srpskoj.“

(BN)