Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Obo je za BN izjavio visoki funkcioner SDS-a i načelnik opštine Lopara Rado Savić.

On ističe da Blanuša treba da bude most koji će ujediniti podijeljeni SDS.

„Ako ga želi narod, treba ga i stranka. Izbor Branka Blanuše za predsjednika stranke bio bi ključni korak ka stabilizaciji SDS-a. On ne bi trebalo da se dvoumi, već da sa političkim kapitalom i velikim brojem osvojenih glasova preuzme ulogu lidera koji će stranku ujediniti i izvesti je jedinstvenu na izbore 2026, kako bi se donijele prijeko potrebne promjene narodu i Republici Srpskoj“, kazao je Savić.

On dodaje da je u ovom trenutku teško pronaći podjednako jaku i prihvatljivu ličnost koja bi mogla objediniti stranku, te da bi tijesna pobjeda bilo koje struje dodatno narušila odnose i ojačala podjele.

„Svima je jasno da u SDS-u danas postoje dvije snažne frakcije koje su iskreno podržale Blanušu u predsjedničkim izborima. Upravo zato obje frakcije mogu i treba da ga podrže i u unutarstranačkom procesu“, dodao je Savić.

On naglašava da, kako god da se završi ponovno brojanje glasova, Blanuša ima snažan rejting i podršku.

„Upravo zato treba ponovo da bude kandidat SDS-a za 2026. godinu. Ukoliko ostane po strani, postoji opasnost da se energija i entuzijazam naroda rasprše, što bi moglo otvoriti vrata propalom režimu da se održi“, kaže Savić.

Savić poziva Glavni odbor SDS-a da se što prije sastane i jedinstveno predloži Blanušu Skupštini za predsjednika stranke, kao što je to urađeno i prilikom njegove kandidature za prijevremene izbore.

On ističe da ljudi u stranci imaju kapacitet da istovremeno prate proces prebrojavanja glasova i dovrše unutrašnje izbore, a da kampanja za 2026. godinu uveliko traje i da nema više vremena za gubljenje.

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je 17. redovnu sjednicu Narodne skupštine za utorak, 16. decembra 2025. godine, sa početkom u 10 časova, a vrlo zanimljivo bi moglo da bude tokom rasprave o izvještajima revizora o provedenoj finansijskoj reviziji Banjaluke i Bijeljine za 2023. godinu.

Pored revizorskih izvještaja, poslanici će se po hitnom postupku izjasniti o povećanju plata u obrazovanju i kulturi u Srpskoj za zaposlene sa visokom stručnom spremom.

Kako je najavljeno u četvrtak, 4. decembra, veće plate za oko 65 KM u neto iznosu slijede za nastavnike u osnovnim i srednjim školama i đačkim domobima, bibliotekare, više stručne saradnike, pomoćnike direktora, zaposlene u oblasti kulture…

Sjednicu bi trebalo da otvori Aktuelni čas u kojem će poslanici postavljati pitanja predstavnicima Vlade RS, a nakon toga će sve tačke koje se tiču povećanja plata biti objedinjene.

Na dnevnom redu je predviđeno više prijedloga zakona po hitnom postupku, poput zakona o komunalnim poslovima, izmjene i dopune Krivičnog zakona RS, te Zakona o inspekcijama.

Pred poslanicima su i Prijedlog zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj.

Uz to, predviđena su tri nacrta zakona, prvi je o turizmu, potom o dopuni Zakona o igrama na sreću – građanska inicijativa, te Nacrt zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske.

Poslanici će imati priliku da raspravljaju o Izvještaju o radu Pravobranilaštva Republike Srpske za 2024, zatim o poslovanju Investiciono – razvojne banke Republike Srpske i fondova za 2024. godinu, sa izvještajem nezavisnog spoljnog revizora.

Predviđeno je da se razmatra i zahtjev Odbora za reviziju Narodne skupštine Republike Srpske za donošenje odluke o vršenju posebne revizije Zavoda za izgradnju a.d. Banja Luka.

Takođe, pored navedene tačke koja se odnosi na izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o provedenoj finansijskoj reviziji Banjaluke i Bijeljine za 2023. godinu, predviđen je i revizorski izvještaj za rad Republičke uprave civilne zaštite 2023, kao i Grada Prijedora za isti period.

Osnovica boračkog dodatka u Republici Srpskoj od marta naredne, izborne godine, biće „povećana“ na 4,5 KM po mjesecu provedenom u ratu. Demobilisani borci Vojske Republike Srpske tako će, u prosjeku, dobijati maksimalno oko 200 KM mjesečno – iznos koji, uz najavljeno poskupljenje struje i rast troškova, ne može pokriti ni osnovne životne potrebe.

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska, Nebojša Drinić, poručuje da se vlast već godinama krije iza floskula o „brizi o borcima“, dok realnost govori suprotno.

„Vlast bi rekla da je ovo briga o borcima. Jeste – ako izuzmemo činjenicu da oko 14.000 ljudi živi isključivo od tog dodatka. Sa najavljenim poskupljenjem struje to nije dovoljno ni za osnovne troškove. Ista ili slična sudbina pogađa i ratne invalide. Dok god se život borca svodi na simbolične iznose i predizborna obećanja, vlast nema pravo da govori o ‘brizi’. Poštovanje se mjeri djelima, a djela uporno izostaju.“

Drinić podsjeća i na dugogodišnje propuste institucija koje bi trebalo da štite porodice poginulih boraca.

„Samo u Banjoj Luci godinama stoji 15 praznih stanova za porodice poginulih boraca, jer resorno ministarstvo nije uradilo svoj posao. U najvećem gradu Srpske napravili smo bazu nezaposlene djece poginulih boraca, jednokratno ih pomogli sa 1.000 KM i pokrenuli sistemsko zapošljavanje. Sve institucije dobile su poziv da se uključe. Ni odgovor nismo dobili. Toliko o SNSD-ovoj politici ‘poštovanja’ prema onima koji su stvorili Republiku Srpsku.“

Dok vlast najavljuje nova povećanja i hvali se navodnim napretkom, hiljade boraca i njihovih porodica i dalje žive na ivici egzistencije, čekajući da obećanja konačno zamijene konkretna djela.