Connect with us

Društvo

DAN D ZA PRELAZ GRADIŠKA: Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH sastaće se u ponedjeljak u Sarajevu kako bi pokušao riješiti problem otvaranja graničnog prelaza Gradiška.

Podsjećanja radi, nakon nekoliko godina radova, odgađanja radova i problema na hrvatskoj strani u vezi s finansiranjem, sve je konačno završeno i najviši predstavnici EU, Hrvatske i BiH trebalo je da narednog četvrtka svečano otvore brzu cestu kod Gradiške i oba prelaza i na hrvatskoj i na bh. strani.

Međutim, tipično za BiH, u zadnjem trenutku je sve dovedeno u pitanje jer UO UIO nije uspio donijeti formalnu odluku kojom bi se rasporedili radnici Uprave na novom prelazu. U međuvremenu su, kako saznajemo, radili telefoni i održavale se užurbane konsultacije, s ciljem da se u ponedjeljak konačno riješi taj problem i izbjegne još jedna međunarodna sramota BiH.

Kako saznajemo, sjednica je zakazana za ponedjeljak u 15 časova, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, koja se odnosi na uklanjanje prepreka za otvaranje prelaza. Kako saznajemo, kao kompromis moglo bi se predložiti da se sva ostala pitanja zbog kojih je blokirano donošenje ove odluke rasprave na prvoj narednoj redovnoj sjednici.

Kako je “Nezavisnim” u četvrtak potvrdio Zijad Krnjić, član UO UIO koji je glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, što je potrebno da bi radnici mogli da počnu da rade na bh. prelazu kod Gradiške na novom auto-putu Banjaluka – Gradiška, on želi da se ovo pitanje raspravi na sjednici na kojoj bi članovi bili prisutni fizički, a ne da se sve usvaja na telefonskoj sjednici.

“Radi se o izmjeni Pravilnika, a ne o nekoj formalnoj preraspodjeli kadrova, kako se priča, a to je pitanje koje nije obuhvaćeno zakazivanjem elektronskih sjednica, jer ga nije jednostavno riješiti. Drugo, mi za otvaranje graničnog prelaza znamo otkad se gradi, a najmanje šest mjeseci. Bilo je vremena da se donese Pravilnik. Propustili smo to jer se ne održavaju sjednice kako je predviđeno svaki mjesec već, evo, nekoliko mjeseci”, rekao nam je on.

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH iz Republike Srpske, nije krio ljutnju činjenicom da je otvaranje ovog prelaza blokirano.

“Izgrađen je apsolutno novi granični prelaz u Gradišci. On se mora pojaviti u Pravilniku kako bi se mogli raspodijeliti radnici. Na sjednici Upravnog odbora UIO je to trebala biti samo formalna odluka. Ovakva se pitanja inače nisu ni postavljala i onda dođemo u situaciju da jedan član iz FBiH iz reda eksperata kaže da to tako ne može”, naveo je Amidžić za RTRS. Istakao je da nema logičnog objašnjenja zašto član iz FBiH to blokira, te je naglasio da će štetu trpjeti ne samo Srbi, već sve domaće stanovništvo i stranci.

Naglasio je da je član iz FBiH imenovan od strane Vlade FBiH da izražava stavove Vlade FBiH.

“Gužva i sav teret bi se prepolovio. Oba granična prelaza u Gradišci bi bila u funkciji. Odluka mora postojati da bi novi granični prelaz bio registrovan i dođe čovjek i obori jednu odluku. Znači da je zvaničan stav FBiH da se novi granični prelaz ne otvara”, izjavio je Amidžić.

U međuvremenu, saznajemo da se UIO priprema za otvaranje prelaza i da ga njihove službe osposobljavaju da bude otvoren na vrijeme. Kako nam je rečeno, s obzirom na to da su objekti izgrađeni prije više godina, angažovane su ekipe za čišćenje i uređenje prostora, kako bi u njemu ljudi mogli normalno raditi.

“Mi se pripremamo kao da će biti otvaranje kako je planirano”, rekao nam je sagovornik. Prema stavu Uprave, nemoguće je na to mjesto poslati radnike ako se Pravilnik ne izmijeni.

Brza cesta kod Gradiške, koju je izgradilo preduzeće “Integral inženjering”, a investirale “Hrvatske ceste”, jedan je od najvažnijih objekata za cijeli sjeverni i centralni dio BiH, jer će brže ka Zagrebu i Beogradu putovati ne samo ljudi iz Krajine, već i iz centralne Bosne, ali i iz južnih dijelova Srpske.

Dio donacija za projekat je obezbijedila i Evropska komisija, koja je takođe zainteresovana da se ova saobraćajnica pusti u saobraćaj i na taj način demonstrira jačanje veza između EU i BiH.

Društvo

OBESHRABRUJUĆI REZULTATI TESTIRANJA: Stari most u Gradišci ostaje zatvoren, slijedi rekonstrukcija nadvožnjaka

Saobraćaj preko starog mosta u Gradišci na granici sa Hrvatskom neće biti uspostavljen jer su rezultati probnog ispitivanja pokazali da je bezbjednost odvijanja saobraćaja za vozila do tri i po tone i autobuse na samoj granici, tvrde iz “Puteva Republike Srpske”.

Direktor ovog javnog preduzeća tvrdi da je zbog toga donesena odluka da most ostane zatvoren sve dok se ne završi kompletna rekonstrukcija dva nadvožnjaka preko kojih se pristupa mostu.

“Pripremamo tehničku dokumentaciju, a uradili smo i presvlačenje asfaltnih kolovoznih slojeva skroz do samog mosta u Gradišci, odnosno u dužini od graničnog prelaza, gdje bude carina i policija pa do samog mosta, u dužini nekih 300 metara. Preduzimamo i korake u vezi sa zamjenom ograde, ali opet ne možemo da uradimo prave kvalitetne radove dok se ne uradi projektna dokumentacija”, rekao je Janković za “Glas Srpske” i dodao da ranije nisu mogli da obave testiranje nadvožnjaka zbog ogromnog obima saobraćaja preko mosta, ali da nakon urađenog testa sada imaju jasan uvid šta i kako treba raditi.

U plan poslovanja “Puteva Republike Srpske” već je uvrštena izrada projektne dokumentacije za spomenute nadvožnjake. Prema njegovim riječima, nakon što plan usvoji Nadzorni odbor na sjednici, raspisivanje javne nabavke za izradu projektne dokumentacije očekuje se već iduće sedmice. S obzirom na zakonske procedure i obaveze koje propisuje Zakon o javnim nabavkama, proces neće biti brz, a nakon izbora projektanta uslijediće i tender za izbor izvođača konkretnih radova.

Janković napominje da saobraćaj neće skoro biti uspostavljen i zbog činjenice da će na terenu biti prisutne građevinske firme, a u takvim uslovima odvijanje saobraćaja je jednostavno nemoguće.

Prema procjenama “Puteva RS”, za kvalitetnu rekonstrukciju koja bi omogućila odvijanje saobraćaja u punom kapacitetu potrebno je oko 1,5 miliona KM, a trenutno se radi i precizna procjena koliko je tačno novca potrebno za rekonstruisanje dva nadvožnjaka i samog mosta. Sporazum o finansiranju i održavanju ovog međudržavnog mosta preko rijeke Save potpisalo je Ministarstvo transporta i komunikacija BiH sa nadležnim ministarstvom Republike Hrvatske, pa je samim tim resorno ministarstvo iz Sarajeva dužno da finansira ove radove.

Međutim, Janković ističe da ovo ministarstvo do sada nije doznačilo nijednu marku. Nadležni resor u Sarajevu ranije je donio odluku da doznači svega 24.000 KM, što prema ocjeni “Puteva RS” nije dovoljno ni za farbanje trećine ograde na mostu, ali čak ni taj obećani novac do danas nije uplaćen. Svi podaci o procjeni troškova biće proslijeđeni na adresu Ministarstva transporta i komunikacija BiH čim kompletna procjena bude završena.

Nastavi čitati

Društvo

SRAMOTA: Onkološki pacijenti iz Republike Srpske po lijek odlaze u Hrvatsku

Nestašica citostatika 5-Fluorouracil u Republici Srpskoj, ali i BiH, prisutna je već duže vrijeme, a onkološki pacijenti su prinuđeni da se snalaze sami i o svom trošku putuju u zemlje regiona da bi nabavili pomenuti lijek.

Pacijenti lijek nabavljaju u inostranstvu
Ovaj lijek se nabavlja iz Indije, te ga je, kako je rečeno za “Nezavisne novine”, u našu zemlju teško dobaviti.

Kako je ispričao jedan onkološki pacijent (ime poznato redakciji), koji se liječi već nekoliko mjeseci u UKC RS, odnosno koristi ovaj lijek, on svakog mjeseca ide po njega u Hrvatsku.

“Fond zdravstvenog osiguranja RS refundira trošak za lijek, ali ne i za put. Svi znamo koliko sad košta odlazak, kako vremenski, tako i finansijski, do Zagreba ili nekog drugog grada u Hrvatskoj”, priča ovaj pacijent.

Refundacija za lijek postoji, ali ne i za putne troškove
Otkad se on liječi, prema njegovim riječima, pomenutog lijeka nema na našem tržištu.

“Svaki put kad dobijem recept od naših ljekara, onda tražim po Hrvatskoj gdje ga ima. I to nije jedini lijek, jer neke čekam i po šest mjeseci, a recimo takav je slučaj sa lijekom Cetuksimab”, navodi ovaj pacijent.

FZO RS: Nabavka je pokrenuta, isporuka se očekuje
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS za “Nezavisne novine” potvrđuju da je trenutno nestašica navedenog lijeka, tj. citostatika 5-Fluorouracil.

“Riječ je o lijeku koji nije registrovan na tržištu Bosne i Hercegovine, a nabavlja se iz Indije. Upravo zbog složenih procedura uvoza, transporta, carinskih procedura i globalnih poremećaja u lancima snabdijevanja, do ovog lijeka je već duži period teško doći”, kažu iz FZO RS.

Navode da Fond nije u mogućnosti da utiče na proizvodnju, dostupnost i uvoz lijeka, već isključivo obezbjeđuje sredstva za njegovu nabavku.

“Kada je u pitanju nabavka, Fond je pokrenuo nabavku navedenog lijeka te se isporuka očekuje u narednom periodu. Do tada, osigurana lica koja kupe lijek u inostranstvu mogu refundirati troškove u skladu sa važećim procedurama Fonda”, navode iz Fonda.

A što se tiče putnih troškova, kako su pojasnili, obavezno zdravstveno osiguranje ne refundira putne troškove.

“Svjesni smo značaja i hitnosti obezbjeđivanja ovog lijeka za pacijente kojima je neophodan u liječenju. Zbog toga Fond, u okviru svojih mogućnosti, preduzima sve raspoložive aktivnosti kako bi se postupak nabavke i isporuke realizovao u što kraćem roku”, istakli su iz FZO RS.

Nestašice citostatika problem i u drugim dijelovima BiH
No, ovo nije prvi slučaj da se onkološki pacijenti žale da nedostaje lijekova u RS, ali i u BiH. Tako se s vremena na vrijeme može čuti da nedostaju pojedini citostatici u određenim bolnicama.

Nedavno su i federalni mediji prenijeli da je nestašica citostatika ponovo postala gorući problem u bolnicama širom FBiH, te da Klinički centar Univerziteta u Sarajevu i Univerzitetski klinički centar Tuzla bilježe ozbiljne nedostatke ključnih lijekova za liječenje malignih oboljenja.

Nastavi čitati

Društvo

UVOZ GUŠI DOMAĆE FARMERE: Svinjari i mljekari pred velikim gubicima

Predsjednik Saveza Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković rekao je da je zbog prekomjernog uvoza mesa, cijena mesa svinja značajno niska, čak ispod proizvođačke.
On kaže da velike farme svinja ne mogu prodati prasad i tovljenike, jer je tržište prezasićeno uvozom mesa iz EU ili trećih zemalja i ne mogu konkurisati tim cijenama.

Marinković je podsjetio da je cijena prasića žive vage oko sedam KM po kilogramu, a što se tiče teladi, nema ih dovoljno na našem tržištu, te telad uvoze za dalji tov.

“U mesnicama cijene su vezane za uvoznu teletinu, uvoznu junetinu. Čast pojedinim mesnicama koje sarađuju sa domaćim farmerima i otkupljuju od njih bikove, što za sada ide normalnim tokom. Međutim taj prekomjerni uvoz mesa i akcijske cijene koje prave pojedini marketi i tržni centri su nešto sa čime mi ne možemo da se nosimo”, rekao je Marinković.

Marinković dodaje da je slična situacija sa mlijekom koje, i pored smanjene cijene otkupa, mljekari ne mogu plasirati na tržište usljed prekomjernog uvoza, te dodaje da bi poljoprivredni prizvođači bez subvencija definitivno propali.

“Nažalost naši apeli da se uvedu zaštitne mjere nisu urodili plodom. Svi se ograđuju i plaše se da primjene odredbe iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Cefta, koji dozvoljavaju uvođenje zaštitnih mjera, ali kod nas, nažalost, nema političke volje da se to dovede do kraja”, rekao je Marinković.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno