Connect with us

Banjaluka

Dan primirja Prvog svjetskog rata OBILJEŽEN I U BANJALUCI

Generalni konzul Srbije u Banjaluci Miloš Vujić položio je danas vijenac na banjalučkom groblju Sveti Pantelija povodom obilježavanja Dana primirja u Prvom svjetskom ratu, ističući da su Srbija i cjelokupni srpski narod u tom sukobu dali nemjerljiv broj žrtava i još tada pokazali da su uvijek na strani istine, pravde, mira.

Vujić je istakao da se danas, takođe, odaje i počast i žrtvama veleizdajničkog procesa iz Banjaluke, čija je jedina krivica bila što su bili pripadnici srpskog naroda i što su se tada borili za najviše vrijednosti – slobodu i mir, za šta se Srbi bore i danas.

Predstavnik grada Banjaluka Nebojša Drinić najavio je da će grad izgraditi obilježje za žrtve veleizdajničkog procesa.

“Na mjestu gdje je nekada bilo Kino `Kozara` pravićemo amfiteatar, parkić, a jedan segment će biti posvećen žrtvama veleizdajničkog procesa”, rekao je Drinić, koji je i narodni poslanik.

On je podsjetio da svake godine 11. novembra u Banjaluci na Groblju Sveti Pantelija polažu vijence žrtvama koje su stradale i živote dale za slobodu, pravdu i istinu u Banjaluci, jer je jako važno istoriju prenositi na nove generacije, da bi znale poštovati budućnost.

Predsjednik gradskog Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca oslobodilačkih ratova 1912-1918. godine Nebojša Kuštrinović napomenuo je da je oko 25.000 dobrovoljaca sa ovih prostora otišlo u Prvi svjetski rat i ranije u balkanske ratove, da je Srbija platila strašan danak i to 1,3 miliona žrtava, odnosno 28 odsto cjelokupne i 60 odsto muške populacije je nestalo u Velikom ratu.

“Banjaluka je jedan od rijetkih gradova koji nema adekvatan spomenik našim slavnim precima i nadamo se da će gradske vlasti imati savjesti o tome”, rekao je Kuštrinović i dodao da je “Elektrokrajina” Banjaluka najavila da će osvijetliti spomenik žrtvama veleizdajničkog procesa u Banjaluci, što ovo udruženje pozdravlja.

Dan primirja u Prvom svjetskom ratu obilježava se u znak sjećanja na 11. novembar 1918. godine kada je u francuskom gradu Kompjenu potpisano primirje, čime je okončan Prvi svjetski rat, prenosi “Srna”.

Kao motiv za amblem tog praznika koristi se cvijet Natalijine ramonde, a odabran je u znak sjećanja na vaskrs Srbije, koja se iz pepela Prvog svjetskog rata uzdigla i nastavila put kojim i danas uspješno gradi poziciju vodeće zemlje u regionu.

Related Topics:

Banjaluka

POČINJE „LJETO NA VRBASU“, pogledajte program

Najstarija manifestacija „Ljeto na Vrbasu“ i ove godine svim sugrađanima i turistima ponudiće niz zanimljivih i atraktivnih događaja.

Ova manifestacija će počinje 13, a trajaće sve do 27. jula.

U nedjelju, 13. jul u 17.00 časova biće manifestacija će biti otvorena tradicionalnim skokovima sa Gradskog mosta, a skokovima će prethoditi i takmičnje u ribolovu od 11.00 časova.

U utorak, 15. jula od 21.00 čas biće priređen još jedan bioskop na otvorenom na platou ispred zapadne kapije tvrđave Kastel, dok će naredni dan, u srijedu 16. jula biti od 20.30 časova biti održana takođe projekcija filma, ali u Parku Oslobođenja.

Zaniljiv događaj pod nazivom „Offline day – Kliker a ne klik, biće održan u nedjelju 20. jula od 18.00 časova na zelenoj površini kod Kluba 22, tačnije kod dajak pristaništa.

Isti dan u istom terminu biće održan i Dan sportova na vodi, dok je 21. jul, dok je termin od 21.00 čas rezervisan za ples pod zvijezdama.

Bisokop na otvorenom će biti upriličen i 21. jula u od 21.00 čas ispred tvrđave Kastel, kao i naredni dan, 22. jula u Parku oslobođenja.

Posljednji dan manifestacije „Ljeto na Vrbasu“ rezervisan je za tradicionalnu trku dajak čamaca, od 17.00 časova kod dajak pristaništa.

Nastavi čitati

Banjaluka

HUMANITARNA ŠETNJA ZA SRĐANA STOJNIĆA! Pomozimo da iz najvažnije trke izađe kao pobjednik

Planinarsko udruženje „Abonos“ Banjaluka će u petak, 11.jula organizovati humanitarnu šetnju za Srđana Stojnića.

Početak šetnje je kod Fabrike obuće Bema u 19 časova, a zainteresovani treba da dođu 10-15 minuta prije početka šetnje.

– Na startu će se nalaziti kutija za dobrovoljne priloge – ko koliko može i želi da da. Našem drugaru Srđanu Stojniću je potrebna pomoć svih nas. Otkriven mu je karcinom želuca u poodmakloj fazi i situacija je poprilično teška. Borba i liječenje su dugotrajni i zahtjevaju velike novčane iznose koje on i porodica ne mogu sami obezbejediti – istakli su u „Abonosu#.

Srđo je, dodaju, sa svojim bratom Darkom rado viđen drug, prijatelj na planini i mimo nje, uvijek spreman svima da pomogne, veseo i dobar.

– Svi koji su planinarili sa nama kad i oni vjerujem da su ih zapamtili – istakli su u Udruženju.

Podaci za uplatu:

Darko Stojnić

Br. račun: 5551000035172168

Nova Banka A.D. Banja Luka (Naglasiti da je za liječenje Darka Stojnića)

Pomozimo Srđanu da iz najvažnije trke, one životne, izađe kao pobjednik.

Nastavi čitati

Banjaluka

NEUNIŠTIVI PARADAJZ! Banjalučanka šokirala fotografijom nakon mjesec dana

Zamislite da iz ladice izvadite paradajz, koji ste tu ostavili prije skoro mjesec dana, jer ste na njega potpuno zaboravili. I on izgleda gotovo isto kao i prvog dana. Nije bio u frižideru, nije bio upakovan u plastiku, nije bio ni pod posebnim uslovima čuvanja. A izgleda kao da ste ga upravo kupili. Nije truo, nije smežuran, čak i dalje ima sjajnu crvenu boju.

Možda zvuči kao čudo moderne poljoprivrede, ali u stvarnosti to je razlog za zabrinutost. Upravo takav slučaj zabilježen je s paradajzom sa fotografije. “Preživio” je bez frižidera, u kancelariji u kojoj je i 30 stepeni, kada klima ne radi. Pitanje koje se samo nameće: šta to jedemo? -Sad smo ga namjerno ostavili u ladici, da vidimo dokle će izdržati. Kad ga pipneš, imaš osjećaj da diraš plastiku – kaže čitateljka Srpskainfo koja nam je poslala fotografije paradajza.

Danas je sve više voća i povrća koje izgleda savršeno, traje nenormalno dugo i ne kvari se, ali na račun kvaliteta i ukusa. Razlog često leži u hibridnim sortama stvorenim da traju duže, ali koje gube na ukusu i hranjivoj vrijednosti, hemijskim tretmanima koji usporavaju proces propadanja, te uvozu iz dalekih zemalja, gdje je cilj da proizvod izdrži dug transport, a ne da bude prirodan.

Da bi paradajz trajao kao da je konzerviran, on gubi okus, miris i nutrijente. Nekadašnji domaći paradajz koji se raspadne za nekoliko dana, bio je dokaz svježine i prirodnosti. Današnji više liči na vještačku kopiju. Ovaj “besmrtni paradajz” možda izgleda impresivno, ali je i podsjetnik da industrijska proizvodnja hrane često ide nauštrb onoga što bi povrće trebalo da bude – svježe, prirodno i zdravo.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno