Svake godine 3. maja obilježava se Svjetski dan slobode medija, dan posvećen osnovnom principu slobodnog izražavanja i neometanog rada novinara.

Ustanovljen 1993. godine od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, ovaj datum podsjeća na značaj nezavisnih, pluralističkih i slobodnih medija kao temelja svakog demokratskog društva.

Inicijativa za obilježavanje Dana slobode medija potekla je iz Deklaracije iz Vindhuka, usvojene 1991. godine u Namibiji, gdje su afrički novinari zatražili garancije za slobodu medija, zaštitu novinara i ukidanje cenzure. Dvije godine kasnije, UNESKO i UN su ovaj datum proglasili zvaničnim praznikom, dajući time međunarodni legitimitet borbi za slobodu štampe.

Ipak, više od tri decenije kasnije, sloboda medija u svijetu i dalje je pod ozbiljnim pritiscima.

Prema izvještajima organizacija poput Reportera bez granica, novinari se širom svijeta suočavaju sa prijetnjama, cenzurom, hapšenjima i nasiljem – često i sa smrtnim ishodima. Digitalni prostor je otvorio nove mogućnosti, ali i izazove, uključujući dezinformacije, manipulaciju algoritmima i sveprisutni nadzor.

U mnogim zemljama, uključujući i one sa formalno demokratskim institucijama, mediji se bore sa političkim pritiscima, ekonomskim ucjenama i koncentracijom vlasništva. U takvom ambijentu, uloga nezavisnog novinarstva – da postavlja pitanja, raskrinkava korupciju i informiše građane – postaje ne samo izazovna, već i opasna.

Prema Indeksu slobode medija za 2024. godinu koji je objavila organizacija Reporteri bez granica (RSF), Bosna i Hercegovina je zabilježila pad od 17 mjesta, zauzevši 81. poziciju na listi. Ovo je najznačajniji pad među zemljama Zapadnog Balkana, a glavni razlozi su politički pritisci i ograničenja Republikci Srpskoj, uključujući kriminalizaciju klevete i političku kontrolu nad javnim emiterom RTRS.

Izveštaji ukazuju na sve veći broj slučajeva zastrašivanja, uznemiravanja i napada na novinare. Rekriminalizacija klevete u avgustu 2023. godine izazvala je zabrinutost među organizacijama za slobodu medija, jer se smatra da takvi zakoni mogu imati “hladeći efekat” na slobodu izražavanja.

Transparentnost vlasništva nad medijima u Bosni i Hercegovini ostaje problematična. Nedostatak jasnih informacija o vlasničkim strukturama otežava identifikaciju političkih i ekonomskih uticaja na medijske sadržaje. Takođe, javni emiteri često su podložni političkim uticajima, što dodatno kompromituje njihovu nezavisnost.

U svjetlu ovih izazova, Dan slobode medija predstavlja priliku za refleksiju i akciju. Nezavisno novinarstvo je stub demokratskog društva, a njegovo očuvanje zahtijeva zajednički napor institucija, civilnog društva i međunarodnih partnera.

Dan slobode medija nije samo simboličan podsjetnik, već i poziv na akciju – za medijske radnike da istraju u svojoj profesiji, a za društvo i institucije da osiguraju uslove u kojima istina može slobodno da se izgovori i čuje.