Connect with us

Društvo

DANAS JE BADNJI DAN Običaji koje Srbi često zaborave!

Danas se, prema vjerovanjima, ništa ne iznosi iz kuće, a objeduje se na slami.

Badnjim danom počinje božićno praznovanje. Slavi se dan uoči Božića i ujedno je posljednji i najstrožiji dan Božićnog posta. Tog dana rano ujutro domaćin odlazi da isječe badnjak, najčešće je to hrastovo drvo, da bi ga te večeri unio u kuću i time označio početak božićne svetkovine.

Badnji dan nazvan je po sječenoj grani hrasta – badnjaku, svetom drvetu Slovena.

Na današnji dan se, prema vjerovanjima, ništa ne iznosi iz kuće, a objeduje se na slami.

Ujutro rano, već u zoru, pucanjem iz pušaka i prangija objavljuje se polazak u šumu po badnjak. Čim svane, loži se vatra i pristavlja se uz nju pečenica. Žene u kući mijese božićne kolače, torte, pripremaju trpezu za Božić.

Kako se siječe badnjak?

Prije izlaska sunca, na Badnji dan, domaćin sa sinovima ili unucima odlazi u šumu da siječe badnjak. Bira se obično mlad i prav cerić, ako nema cerića, može i hrast. Stablo cerića treba da bude toliko, da ga domaćin na ramenu može donijeti kući. Kada odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene istoku, tri puta se prekrsti, pomene Boga, svoju slavu i sutrašnji praznik, uzima sjekiru u ruke i siječe badnjak.

Badnjak se siječe i zasjeca sjekirom ukoso, i to sa istočne strane. Po narodnom vjerovanju, badnjak se mora posjeći sa tri snažna udarca. Što sjekira od tri puta ne presječe, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem (sukanjem). Taj lomljeni dio na badnjaku zove se brada i poželjno je da bude na svakom badnjaku. Vodi se računa da drvo prilikom pada padne direktno na zemlju. Ne smije se, dakle, zaustaviti na nekom drvetu. Iver od badnjaka se uzima i stavlja među karlice, da kajmak bude debeo kao iver. Kad se badnjak donese kući, uspravi se uz kuću, pored ulaznih vrata, gde stoji do uveče.

Šta simboliše badnjak?
Badnjak simbolički predstavlja ono drvo, koje su pastiri doneli i koje je pravedni Josif založio u hladnoj pećini, kada se Hristos rodio. Badnjak nagoveštava i drvo Krsta Hristovog.

Badnje veče
Badnje veče, praktično spaja Badnji dan i Božić. Zato se u našem narodu kaže za neke osobe, koje su prijateljski bliske i vezane da su kao “Božić i Badnji dan”. Uveče, kada padne mrak, domaćin sa sinovima unosi u kuću pečenicu, badnjak i slamu. Pečenica se nosi na ražnju, obično dvojica nose između sebe, i jedan od njih prvo stupa desnom nogom preko praga i pozdravlja domaćicu i žensku čeljad riječima: “Dobro veče! Čestit Božić, Badnje veče!” Domaćica i ženska čeljad posipaju pečenicu i domaćina sa zobi i pšenicom, odgovarajući: “Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica!” Pečenica se unosi u sobu gdje se obavlja večera na Badnji dan i Božićni ručak, i prislanja na istočni zid, tamo gdje su ikone i kandilo.

Pošto se badnjak prethodno isječe sa debljeg kraja na tri dijela, veličine da može da stane u šporet ili kakvu peć, unosi se u kuću. Isto se govori i radi kao kad se unosi pečenica. Badnjak se stavlja na ognjište, ali pošto ognjišta nema više, stavlja se pored šporeta ili peći, i odmah se jedno drvo loži. Tamo gdje nema peći ili šporeta, badnjak se stavlja kod pečenice.

Paganska vjerovanja naših predaka, pridavala su badnjaku natprirodna i božanska svojstva.

O tome svjedoče i riječi pesme:

“Oj, badnjače, badnjače, ti naš stari rođače,

Dobro si nam došao i u kuću ušao!…

Ti nam Hrista objavljuješ, njega slaviš i kazuješ!

Mili srpski badnjače, ti, naš stari rođače!…”

Badnje veče spaja Badnji dan i Božić. Zato se u našem narodu za neke osobe, koje su prijateljski bliske i vezane, kaže da su kao “Božić i Badnji dan”.

Prema vjerovanjima, na Badnje veče bi trebalo da praštate i mirite se, a na Badnji dan da vratite pozajmljeno.

Slama
Poslije badnjaka u kuću se unosi slama. Prilikom unošenja slame domaćin i domaćica govore i postupaju kao kad se unosio badnjak i pečenica. Slama se posipa po cijeloj kući. Domaćica u slamu pod stolom, gdje se večera, stavlja razne slatkiše, sitne poklone i igračkice, koje djeca traže i pijuču kao pilići. Slama simbolizuje onu slamu u pećini na kojoj se Hristos rodio.

Večera uoči Božića
Kada se unesu pečenica, badnjak i slama, ukućani svi zajedno stanu na molitvu, otpjevaju tropar “Roždestvo tvoje…”, pomole se Bogu, pročitaju molitve koje znaju, čestitaju jedni drugima praznik i Badnje veče i sjedaju za trpezu. Večera je posna, obično se priprema prebranac, svježa ili sušena riba i druga posna jela.

Pečenica
Kod Srba božićna pečenica je najčešće prase ili nazime, mlado svinjče, a u nekim krajevima je to jagnje ili mlada ovca i naziva se veselica. Peče se na Tucindan i na Badnje veče se unosi u kuću i naslanja na istočni zid, gdje stoji do Božića, kada se servira. Kokoš, guska, patka ili ćurka u mnogim krajevima ne smiju se naći na prazničnoj trpezi zbog vjerovanja da je pernata živina simbol nazadovanja i rasturanja kuće, jer kljuca i baca zemlju iza sebe.

Related Topics:

Društvo

RiTE UGLJEVIK O STEČAJU: Zlonamjeran potez radi uznemiravanja radnika

Uprava Rudnika i termoelektrane Ugljevik osudila je priče o navodnom otvaranju stečaja u ovom preduzeću na prijedlog advokatske kancelarije Stevanović, te poručuju da se radi o zlonamjernom potezu u cilju uznemiravanja radnika RiTE.

“Uprava RiTE najoštrije osuđuje pokušaj da se pravnim i medijskim manipulacijama nanese šteta ovom strateški važnom preduzeću, njegovim radnicima i interesima Republike Srpske. Prema informacijama objavljenim u medijima, advokatska kancelarija Stevanović iz Bijeljine podnijela je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad RiTE Ugljevik pred Okružnim privrednim sudom u Bijeljini, navodno radi ‘restrukturiranja’. Smatramo da je riječ o zlonamjernom i tendencioznom potezu, usmjerenom na destabilizaciju preduzeća i uznemiravanje zaposlenih”, naveli su iz RiTE u saopštenju koje prenosi RTRS.

Dug RiTE prema Stevanoviću 17.520 KM
Tvrde da je RiTE 2016. godine sa advokatskom kancelarijom Stevanović zaključila ugovor u vrijednosti od 350.415 KM bez PDV-a, po kojem je fakturisano i plaćeno 332.894 KM.

“Preostalih 17.520 KM, što predstavlja pet odsto od ugovorene vrijednosti, ugovorom je predviđeno da se može fakturisati tek po potpunom okončanju sudskog postupka, što se nije desilo. Uprkos tome, advokat je jutros, bez pravnog osnova i bez izvršenja ugovornih obaveza, predložio otvaranje stečaja upravo za taj iznos, te odmah obavijestio medije, očigledno s namjerom da izazove zabrinutost među zaposlenima i javnošću. Takvo ponašanje je neprofesionalno, neodgovorno i štetno po interese Republike Srpske”, poručili su iz RiTE.

Spriječiti zloupotrebe
Uprava RiTE Ugljevik ovim putem je pozvala nadležne institucije Republike Srpske da se hitno uključe i preduzmu sve mjere kako bi se spriječile zloupotrebe koje mogu ugroziti proces stabilizacije i redovan rad preduzeća.

“RiTE Ugljevik će i dalje djelovati isključivo u interesu svojih radnika, energetskog sistema i Republike Srpske”, naglasili su iz ovog javnog preduzeća.

Nastavi čitati

Društvo

PREKO 10.000 SAOBRAĆAJNIH NEZGODA U SRPSKOJ: Do sada više stradalih nego za prošlu čitavu godinu

Na putevima Republike Srpske u odnosu na prošlu godinu imamo više saobraćajnih nesreća i više poginulih lica. Do sada smo imali 10.000 saobraćajnih nezgoda, rekao je za RTRS Petar Praštalo, viši asistent Arhitektonsko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

– Svi ti podaci su nam motiv da nastavimo s aktivnostima i represivnim mjerama kako bismo ovu statistiku sveli na minimum – kaže Praštalo.

Praštalo ističe da su najčešće greške za saobraćajne nezgode neprilagođena brzina, nepropisno odstojanje kao i korišćenje mobilnih telefona.

– Poveznica za odstojanje jeste korištenje mobilnih tlelefona. Svake godine sve više među vozačima jeste upotreba mobilnih telefona – ističe Praštalo.

Dodaje da se zakon mora mijenjati i dopuniti, te da pojedini članovi i zakonske odredbe nisu adekvatne za prekršaje koje vozači učine.

Praštalo je i apelovao na vozače da prate stanje na kolovoza te da brzinu prilagode uslovima na kolovozu.

– Klizavi kolovozi su jedan od uzroka saobraćajnih nesreća u Republici Srpskoj – rekao je Praštalo.

Goran Bošnjak iz republičke Agencije za saobraćaj kaže da su negativne crne statistike u Republici Srpskoj.

– Moraju se pojačati kontrole u saobraćaju. Takođe i uvoditi represivnije mjere – kaže Bošnjak.

Nastavi čitati

Društvo

BUDŽETI U BIH “ŽIVE” OD DOPRINOSA, a penzije i zdravstvo zapeli na minimalcu

Budžeti Republike Srpske i Federacije BiH velikom većinom se popunjavaju iz doprinosa, pokazuju zvanični podaci poreskih uprava oba entiteta.

U saopštenju Poreske uprave FBiH piše da su poreski obveznici Federacije BiH u periodu januar-oktobar 2025. godine uplatili 7.303.193.463 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 739.681.377 KM, ili za 11,27%.

Od ovog iznosa doprinosi su učestvovali sa više od pet milijardi KM, tačnije 5.063.578.074 KM.

Ovo znači da je više od dvije trećine ukupno prikupljenih sredstava koje je prikupila Poreska uprava FBiH došlo od doprinosa za PIO, doprinosa za zdravstveno osiguranje te doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, za devet mjeseci ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupljeno je 3,261 milijarda KM, što je za 235,2 miliona KM ili osam odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.

“Najviše javnih prihoda prikupljeno je po osnovu doprinosa socijalnog osiguranja, koji su za tri kvartala ove godine već premašili dvije milijarde maraka, odnosno naplaćeno je za 181,4 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine”, stoji u saopštenju.

Ističe se da je po osnovu doprinosa za Fond PIO i Zavod za zapošljavanje u prvih devet mjeseci prikupljeno po 10 procenata više prihoda, dok je za Fond zdravstvenog osiguranja i Fond dječje zaštite prikupljeno po devet procenata više.

“S obzirom na to da se vrlo velika sredstva prikupljaju i iz drugih izvora – indirektnih poreza (PDV, carine, akcize), direktnih poreza (na prihode i dobit) i drugih dažbina, jasno je da ovoliki udio prihoda od doprinosa pokazuje neracionalno trošenje i pogrešnu poresku politiku”, smatra ekonomista Igor Gavran.

On za “Nezavisne novine” kaže da previsoki doprinosi, odnosno naknade po osnovu rada, znače i visoku cijenu rada, nekonkurentnost i relativno niske neto plate, što dugoročno vodi ka nižim prihodima, jer destimuliše zaposlenost i ekonomski razvoj.

“Posebno veliki problem je što se sredstva od doprinosa neracionalno i neefikasno troše, pa bez obzira na visoke prihode, imamo niske penzije, loše zdravstvene usluge i socijalni sistem”, dodao je Gavran.

Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakao je za “Nezavisne novine” da je ovo praksa već decenijama.

“Prihvatili smo i nismo reformisali fiskalni sistem i isti u značajnom dijelu zavisi od doprinosa. Razumijevajući da dolazi do pada broja zaposlenih, konkretno u FBiH, ali i strukturalnih kriza, na tržištu rada u BiH zbog odlaska radno sposobnog stanovništva, nedostatka radne snage, nedovoljnog dolaska strane radne snage, kladiti se samo na doprinose je relativno riskantno u današnjim ekonomskim okolnostima”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, vjerovatno će se morati reformisati ovaj sistem u pravcu da se više oslanjamo na indirektne poreze, a manje na doprinose.

“Generalno, sistem doprinosa i međugeneracijske solidarnosti trebao bi prije svega da se omogući da se vrši socijalni transfer od onih koji trenutno doprinose onima koji su ranije doprinosili, a ne da se na bazi navedenog indirektno finansira državni aparat, odnosno država”, zaključio je Čavalić.

Nastavi čitati

Aktuelno