Danas je Veliki petak, dan raspeća na krst Isusa Hrista, smatra se najtužnijim danom hrišćanstva, jer je tog dana Isus Hristos osuđen i razapet na Golgoti. To je jedini dan u godini kada u svim pravoslavnim hramovima utihne liturgijsko pojanje i iznese se plaštanica. Plaštanica je platno na kome je prikazano Hristovo polaganje u grob, koju vjernici cjelivaju sve do Vaskrsa.

Ona se postavlja na posebno ukrašen sto, grob Hristov, ispred oltara. Negdje je običaj da se vjernici poslije cjelivanja plaštanice provlače ispod stola na koji je položena plaštanica. Prema narodnom vjerovanju, prilikom provlačenja treba se pomoliti Bogu i pomisliti lijepu želju, i ta će želja biti ispunjena.

Raspeće Isusa Hrista

Ovaj dan se naziva i Raspeti petak, jer je tog dana razapet Isus Hrist. Na brdu Golgota (Lobanja), bila su tri krsta – Hristov u sredini i dvojice razbojnika sa strane, što je bio jedan od načina da ga ponize. Čak i tada, poslije svih mučenja i ponižavanja koja je doživio, Hristos nije kleo, već je molio Oca svog nebeskog da oprosti tim ljudima jer ne znaju šta čine.

Kada je konačno, oko tri časa popodne, duh svoj predao Ocu, sva priroda, Božja tvorevina, pobunila se protiv nepravde i zločina: pomračilo se sunce, otvarali su se grobovi, zatresla se zemlja, zavjesa u Hramu se rascjepila odozgo do dolje, a kamenje se raspadalo u prah uz strašan prasak. Tako su se obistinile Hristove riječi da će i kamenje progovoriti. I mrtvo kamenje svjedočilo je živoga Boga.

Farbavanje jaja

Žene na ovaj dan tradicionalno farbaju vaskršnja jaja i pripremaju bogatu porodičnu trpezu za predstojeći praznik. Domaćica se najprije prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice – vaskršnje ili bogojavljenske. Prvo obojeno jaje ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i naziva se „čuvarkuća“.

Zbog toga se vjeruje da ovog dana ne valja uzimati eksere, igle i druge oštre i šiljate predmete, kako se ne bi „povređivale“ Hristove rane. Na ovaj dan izbjegava se svaki drugi posao. U nekim krajevima izbjegava se bijeli luk, a domaćice zorom pometu kuću i iznesu smeće iz dvorišta kako bi otjerale sve nečistoće. U južnim krajevima vjeruje se da na ovaj dan vještice bacaju čini, pa se djeca ne puštaju van dvorišta, dok stariji posmatraju nebo i prognoziraju vrijeme.

Veliki petak je u kalendaru obilježen crvenim slovom, te se ne rade nikakvi poslovi. Žene na ovaj dan ne bi trebalo da uzimaju iglu u ruke, jer se vjeruje da će im se na rukama pojaviti plikovi.

Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, a poželjno je i potpuno uzdržanje od hrane. U kući se ne loži vatra, zabranjeno je piti vino, jer ono simbolizuje nevino prolivenu krv Isusa Hrista, a hljeb se ne mijesi. Prema narodnom vjerovanju, ovaj dan je povoljan za kalemljenje voća. Ne organizuje se nikakvo veselje niti se sluša muzika, jer je ovo najtužniji hrišćanski dan.

Običaji za djevojke

Postoje i posebni običaji za djevojke koji se vezuju za Veliki petak i Pravoslavni Vaskrs:

• Vodena noć – U nekim krajevima djevojke uoči Velikog petka odlaze na izvor ili rijeku u kasnim večernjim časovima, vjerujući da će im voda donijeti zdravlje i ljepotu.
• Pranje kose – Smatra se da pranje kose na ovaj dan donosi oslobađanje od loše energije i otvara put ka novim prilikama.
• Priprema kolača – Djevojke tradicionalno pripremaju kolače za vaskršnju trpezu, a vjeruje se da će ona koja napravi najbolji kolač privući udvarače.
• Urezivanje simbola na hljebu – U nekim krajevima djevojke urezuju vaskršnje simbole na kori hljeba, vjerujući da će tako pronaći ljubav.
• Posmatranje ptica – Uoči Vaskrsa djevojke posmatraju ptice kako bi „pročitale“ znakove za budućnost – cvrkut vrabaca smatra se dobrim znakom.

Ovi običaji dio su bogate tradicije srpskog naroda i, iako se ne praktikuju svuda, i danas su prisutni u pojedinim krajevima.