Društvo
DANAS JE VELIKI ČETVRTAK, ovo treba ispoštovati

Hrišćani danas obilježavaju Veliki četvrtak, uspomenu na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika na kojoj su ustanovljeni najsvetiji kanoni hrišćanske crkve i prije svih, Sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.
Na Veliki četvrtak obinježavaju se četiri važna događaja – sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.
Veliki četvrtak jedan je od najznačajnijih događaja u toku Velike ili Stradalne nedjelje u kojoj, prema hrišćanskom predanju, počinje i završava se Hristovo stradanje i njegova zemaljska misija za spas čovječanstva.
Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i podijelivši ga apostolima rekao: “Ovo je telo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova”.
Zatim je uzeo čašu vina i rekao: “Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha”.
Ove riječi Hristove ponavljaju se do danas na liturgijama prije pričešća.
Isus je na Veliki četvrtak svojim učenicima oprao noge, učeći ih da služe jedni drugima i govorio o predstojećem stradanju.
Uslijedila je Judina izdaja, nakon čega su vojnici uhvatili Isusa u Getsimanskom vrtu.
Isus je u toku večere otkrio izdajstvo jednog od svojih učenika, a u Getsimanskom vrtu je svojom ličnom molitvom ukazao da je molitva za vrijeme nevolja, stradanja i iskušenja najveća snaga za podnošenje svih životnih poteškoća, pa i tjelesne smrti.
Te noći Hrista su se odrekla dva njegova učenika: Juda Iskariotski i Simon Petar, a jedan od njih Juda ga je izdao odnosno direktno učestvovao u njegovom hapšenju od vlasti Rima.
Hristos je pred svima rekao: Zaista vam kažem, jedan od vas izdaće me (Mat.26:21).
„A Juda izdajnik njegov odgovarajući reče: Da nisam ja učitelju? Reče mu (Isus): Ti kaza“ (Mat. 26:25). Reče mu Petar: Neću te se odreći makar morao i umrijeti s tobom” (Mat. 26:35).
Juda još na Veliku Srijedu otišao kod jevrejskih prvosveštenika i rekao: “Šta ćete mi dati i ja ću vam ga izdati? A oni mu položiše 30 srebrnjaka” (Mat. 26:15) čime je u stvari već dan prije izdao Isusa. Zbog sjećanja na ovo izdajstvo srijedom se posti.
Veliki četvrtak je, po uzoru na prvu pričest Hristovu i njegovih apostola, jedan od dana određenih za pričešće vjernika koji su, poštujući pravoslavni kanon, postili “na vodi”.
Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom (naforom) – telom Hristovim i vinom, koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.
U svim hramovima SPC na ovaj praznik se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog, koja se služi 10 puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.
Na liturgiji Velikog četvrtka osvećuje se, po potrebi, Sveto miro u sabornim hramovima u središtima autokefalnih crkava, čije je varenje počelo na Veliki ponedjeljak.
Na ovoj liturgiji takođe se osvećuju i pripremaju pričasni darovi za bolesnike, koji se na časnim trpezama čuvaju preko cele godine. Umesto heruvimske pjesme, pričrsne i pjesme “Da ispolnjatsja” peva se deo molitve pred pričešće: “Večeri tvojeja tajnija”.
Uveče se drži veliko bdenije i čita se Dvanaest strasnih Jevanđelja, u kojima su opisana stradanja Gospodnja.
Za uspomenu na omivanje nogu, u sabornim hramovima pojedinih crkava i danas se vrši čin omivanja nogu poslije odslužene arhijerejske Liturgije Sv. Vasilija Velikog, naročito u Jerusalimu.
U Srpskoj Pravoslavnoj crkvi, ovaj čin se vršio već u prvoj polovini 14. vijeka, kao što se vidi iz Tipika srpskog Arhiepiskopa Nikodima. U Karlovačkoj Mitropoliji obnovio ga je Mitropolit Pavle Nenadović.
Na Veliki četvrtak nema veselja, ali se vjernici okupljaju. U nekim krajevima tog se dana, farbaju jaja.
Veruje se da će danas čak i najvećim grešnicima, ukoliko se pričeste, sve biti oprošteno.
Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Takođe, dozvoljeno je jesti na ulju i popiti nešto vina.
Svi radovi u polju su zabranjeni, osim sijanja lubenice. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na Veliki četvrtak, biti napredne.
U nekim krajevima su sprovođenje obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mlijeko.
Na Veliki četvrtak običaj je da žene odlaze na rijeku gdje pale svijeće, koje pričvršćuju na malim daskama i puštaju niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.
U manastiru Tronoša na ovaj dan pali se velika svijeća, nekoliko desetina kilograma teška. Ona se, zatim, tokom čitave godine pali, dok se ne donese nova, odnosno do sljedećeg Velikog četvrtka.
Svako dobročinstvo prema siromašnima bilježi se na nebu.
Na Veliki četvrtak kuća se detaljno čisti. Sve mora da bude na svom mjestu, obrisano i oribano. Poslije Velikog četvrtka, pa sve do iza Vaskrsa – zabranjeno je čišćenje po kući. Dom se ukrašava svježim cvijećem.
Društvo
MALENE RUKE ODRŽAVAJU DOMAĆINSTVO kod Bosanskog Petrovca

Milošu Jeličiću, petnaestogodišnjaku okruglih obraza i crne kose, u kraju poznatom kao mladić koji je djetinjstvo posvetio poljoprivredi, mašine koje je dobio prošle godine bile su podstrek da još više, bolje i jače svojim radom pomogne porodici.
Ovaj mladić, koji je lani svojom životnim pričom osvojio mnoga srca, zajedno sa tetkom, koji mu je uzor, za godinu je uzorao desetine hektara zemljišta i izbalirao na stotine bala sijena.
Dani ovog uzornog i vrijednog osnovca su u potpunosti ispunjeni. Dok mnogi njegovi vršnjaci maštaju o karijerama daleko od sela, neki čak i van države, Miloš razmišlja o tome kako dovoljno da zaradi sa traktorom, u koji sjeda odmah poslije povratka iz škole i obrađuje njive i balira sijeno u ovom malom krajiškom gradu. Ovaj učenik žuljevitih ruku smatra da se u selu može dobro živeti.
– Prošle godine sam u vidu donacije dobio frezu i balirku. Zahvaljujući tome sam uradio posla i posla, te zaradio dovoljno novca za sebe i porodicu. Komšije često zovu da pripremim zemljište za sjetvu. Tetak uglavnom ide sa mnom, jer se plaši da se ne bih povrijedio, pošto me još smatraju mladim i neiskusnim, iako se ja tako ne osjećam – priča Miloš, dodajući da je dosta posla imao i za balirku, koju je dobio od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Miloš, kojem ništa ne pada teško, kaže da bi dan i noć mogao biti na njivi.
– Najviše posla imam sad u proljeće, mada odmora nema ni tokom ljeta i jeseni – kaže ovaj petnaestogodišnjak.
Iako mlad i savremen Miloša od njegove generacije izdvajaju osobine koje malo ko od njegovih vršnjaka i dalje posjeduje, a to su strpljenje i sposobnost da živi u trenutku.
– Kao što je zrnu pšenice potrebno da proklija i poraste, da bismo na kraju vidjeli neki proizvod, tako i u poljoprivredi morate biti strpljivi i polako raditi da biste na kraju imali neki rezultat – istakao je Miloš, koji je uz oca sve naučio.
Nakon očeve smrti, prije sedam godina, odlučio je da se, kako veli, isključivo posveti imanju i porodici.
– Dok sam živ, neću dozvoliti da se ovo domaćinstvo, koje mojoj porodici mnogo znači, ugasi. Tata me je naučio da kosim i kupim sijeno. Sa njim sam u njivu prvi put ušao sa šest godina, a u traktor dvije godine ranije – kaže Miloš, dodajući da je nakon tatine smrti, kada je imao samo osam godina, preuzeo brigu o majci i sestrama.
Miloš, koji je ove godine maturant, kaže da će se upisati na smjer šumarski tehničar, a pomalo strahuje da zbog školskih obaveza neće imati vremena za da radi na njivi, koliko je do sada imao.
– Zbog neke druge škole ne ide mi se od kuće, a za šumarskog tehničara sam čuo da nije teška, jer ne smijem baš mnogo zapostaviti posao na njivi od kojeg gotovo svi živimo – kazao je Miloš.
Majka Snježana Jeličić za svog sina ima samo riječi hvale. On joj je najveća podrška i oslonac, neko na koga u svako doba dana može računati.
– Najdraže mi je to što, pored svih obaveza kod kuće, stiže i u školu, gdje, takođe, postiže dobre rezultate. Njemu ništa nije teško i spreman je da u pet ustane da bi komšiji, primjera radi, isfrezao zemljište – priča ponosna majka Snježana.
Miloš bi mogao, ističe ona, kao i sva druga djeca, vrijeme da provodi sa vršnjacima i na društvenim mrežama.
– Njegovi vršnjaci imaju drugačije snove, većinom o lagodnom životu u inostranstvu i neuporedivo lakšem poslu od obrade zemljišta. Da on nije takav kakav jeste, ne znam kako bih mogla stići i u štalu, na njivu i u kuću. Nas dvoje se, kada on nigdje ne radi, podijelimo oko obaveza. Dok ja pozavršavam obaveze po kući, on je kod stoke, a kasnije idemo zajedno u njivu – kazala je Snježana.
UTOVARIVAČ
Iako sada ima sve što mu je potrebno da bi obavljao poslove koje voli, Milošu Jeličiću bi dobrodošla i jedna sadilica za krompir ili utovarivač gnojiva.
– Svaku marku viška ostavljam sa strane da kupimo nešto od to dvoje, jer bi sve brže išlo. Ovako treba nam mnogo više vremena i snage – kaže Miloš.
Glas Srpske
Društvo
NEMANJA IDE PUT OSTROGA ZA MALENU TARU! “Krećem sa čvrstom vjerom u Boga”

Nemanja Sirar posljednjih deset mjeseci spremao se fizički, psihički i duhovno za sve što ga čeka danas. On je riješio da pješačenjem do Ostroga pomogne u prikupljanju sredstava za liječenje Tare Stojčev, a njegov put počinje danas.
Na naš veliki praznik Vaskrs krećem put manastira Ostrog, kako bih prikupio sredstva za dalje liječenje djevojčice Tare Stojančev. Put koji će trajati 20 dana neće biti lak, ali krećem sa čvrstom vjerom u Boga, ističe Nemanja.
Ovaj mladić će na svom putu proći kroz sljedeća mjesta: Čestereg, Zrenjanin, Borču, Beograd, Obrenovac, Ub, Valjevo, Kosjerić, Užice, Zlatibor, Novu Varoš, Prijepolje, Pljevlju, Ðurđevića Taru, Žabljak, Šavnik, Nikšić i Ostrog.
– Udaljenost od mjesta do mesta je tolika da ću dnevno hodati oko šest – sedam sati, osim dijela puta od Zrenjanina do Borče gdje će mi trebati otprilike 12 – 13 sati hoda – objašnjava Nemanja.
On je pozvao sve ljude dobre volje da se danas u 11 časova okupe ispred crkve u Česteregu, odakle će krenuti na put dugačak 600 kilometara.
– Vaša podrška tokom narednih 20 dana će biti od ključnog značaja. Ovim putem još jednom pozivam sve ljude da se uključe u akciju slanjem poruke sa brojem 876 na 3030 ili dijeljenjem na društvenim mrežama – navodi Nemanja i dodaje da je Čestereg u više navrata pokazao ljudskost, solidarnost, ljubav i brigu za one kojima je to potrebno.
Nemanja Sirar ima 25 godina i rekreativno trči polumaratone, maratone i ultramaratone. Prije tri godine je pretrčao 230 kilometara, do manastira Tumane, za dječaka Ognjena Žužića.
Oni koji su pratili njegov humanitarni podvig uplaćivali su sredstva preko računa i slali SMS poruke, te na taj način simbolično otkupljivali pretrčane kilometre, što će moći da učine i ovog puta, kada se zaputi ka Ostrogu, prenosi Telegraf.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Prije podne sunčano, popodne mogući pljuskovi

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ prije podne biće pretežno sunčano, a u drugom dijelu dana očekuje se razvoj oblačnosti koji će usloviti lokalne pljuskove i grmljavinu.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od sedam do 12, u planinskim predjelima od četiri stepena Celzijusova, a maksimalna dnevna od 22 do 29, u višim predjelima od 16 stepeni Celzijusovih, prognoza je Republičkog hidrometeorloškog zavoda.
Duvaće vjetar slab istočnog i jugoistočnog smjera, najavljeno je iz Federalnog hidrometeorloškog zavoda.
-
Hronika2 dana ago
TRAGEDIJA: Poginuo narodni poslanik Srđan Todorović, njegova supruga i dijete
-
Svijet3 dana ago
RUSIJA PORUČILA NJEMAČKOJ “Pošaljete li Taurus, u ratu ste”
-
Banjaluka3 dana ago
LOŠE PREDSKAZANJE! Banjaluku okupala kiša na VELIKI PETAK, evo šta to znači!
-
Politika3 dana ago
DODIKOVO RJEŠENJE ZA “VIJADUKT”: “Imate 300 miliona KM na zajedničkim računima koji pripadaju Srpskoj”
-
Hronika2 dana ago
Stravični prizori sa mjesta saobraćajne nesreće na auto-putu 9. januar u kojoj su POGINULE 3 OSOBE (VIDEO)
-
Politika3 dana ago
OTVOREN STRAH OD STANIVUKOVIĆEVE KANDIDATURE: Predsjednik tek nakon 35? Novi prijedlog zapalio političku scenu!
-
Politika2 dana ago
DA LI JE SANJA VULIĆ UOPŠTE ZAVRŠILA FAKULTET? Ni traga od diplome
-
Politika2 dana ago
SAVIĆ-BANJAC O SPS-u: Pucaju od titula, ali kredibilitet im je upitan!