Connect with us

Društvo

DANAS JE VELIKI ČETVRTAK, ovo treba ispoštovati

Hrišćani danas obilježavaju Veliki četvrtak, uspomenu na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika na kojoj su ustanovljeni najsvetiji kanoni hrišćanske crkve i prije svih, Sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.

Na Veliki četvrtak obinježavaju se četiri važna događaja – sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.

Veliki četvrtak jedan je od najznačajnijih događaja u toku Velike ili Stradalne nedjelje u kojoj, prema hrišćanskom predanju, počinje i završava se Hristovo stradanje i njegova zemaljska misija za spas čovječanstva.

Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i podijelivši ga apostolima rekao: “Ovo je telo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova”.

Zatim je uzeo čašu vina i rekao: “Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha”.

Ove riječi Hristove ponavljaju se do danas na liturgijama prije pričešća.

Isus je na Veliki četvrtak svojim učenicima oprao noge, učeći ih da služe jedni drugima i govorio o predstojećem stradanju.

Uslijedila je Judina izdaja, nakon čega su vojnici uhvatili Isusa u Getsimanskom vrtu.

Isus je u toku večere otkrio izdajstvo jednog od svojih učenika, a u Getsimanskom vrtu je svojom ličnom molitvom ukazao da je molitva za vrijeme nevolja, stradanja i iskušenja najveća snaga za podnošenje svih životnih poteškoća, pa i tjelesne smrti.

Te noći Hrista su se odrekla dva njegova učenika: Juda Iskariotski i Simon Petar, a jedan od njih Juda ga je izdao odnosno direktno učestvovao u njegovom hapšenju od vlasti Rima.

Hristos je pred svima rekao: Zaista vam kažem, jedan od vas izdaće me (Mat.26:21).

„A Juda izdajnik njegov odgovarajući reče: Da nisam ja učitelju? Reče mu (Isus): Ti kaza“ (Mat. 26:25). Reče mu Petar: Neću te se odreći makar morao i umrijeti s tobom” (Mat. 26:35).

Juda još na Veliku Srijedu otišao kod jevrejskih prvosveštenika i rekao: “Šta ćete mi dati i ja ću vam ga izdati? A oni mu položiše 30 srebrnjaka” (Mat. 26:15) čime je u stvari već dan prije izdao Isusa. Zbog sjećanja na ovo izdajstvo srijedom se posti.

Veliki četvrtak je, po uzoru na prvu pričest Hristovu i njegovih apostola, jedan od dana određenih za pričešće vjernika koji su, poštujući pravoslavni kanon, postili “na vodi”.

Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom (naforom) – telom Hristovim i vinom, koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.

U svim hramovima SPC na ovaj praznik se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog, koja se služi 10 puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.

Na liturgiji Velikog četvrtka osvećuje se, po potrebi, Sveto miro u sabornim hramovima u središtima autokefalnih crkava, čije je varenje počelo na Veliki ponedjeljak.

Na ovoj liturgiji takođe se osvećuju i pripremaju pričasni darovi za bolesnike, koji se na časnim trpezama čuvaju preko cele godine. Umesto heruvimske pjesme, pričrsne i pjesme “Da ispolnjatsja” peva se deo molitve pred pričešće: “Večeri tvojeja tajnija”.

Uveče se drži veliko bdenije i čita se Dvanaest strasnih Jevanđelja, u kojima su opisana stradanja Gospodnja.

Za uspomenu na omivanje nogu, u sabornim hramovima pojedinih crkava i danas se vrši čin omivanja nogu poslije odslužene arhijerejske Liturgije Sv. Vasilija Velikog, naročito u Jerusalimu.

U Srpskoj Pravoslavnoj crkvi, ovaj čin se vršio već u prvoj polovini 14. vijeka, kao što se vidi iz Tipika srpskog Arhiepiskopa Nikodima. U Karlovačkoj Mitropoliji obnovio ga je Mitropolit Pavle Nenadović.

Na Veliki četvrtak nema veselja, ali se vjernici okupljaju. U nekim krajevima tog se dana, farbaju jaja.

Veruje se da će danas čak i najvećim grešnicima, ukoliko se pričeste, sve biti oprošteno.

Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Takođe, dozvoljeno je jesti na ulju i popiti nešto vina.

Svi radovi u polju su zabranjeni, osim sijanja lubenice. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na Veliki četvrtak, biti napredne.

U nekim krajevima su sprovođenje obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mlijeko.

Na Veliki četvrtak običaj je da žene odlaze na rijeku gdje pale svijeće, koje pričvršćuju na malim daskama i puštaju niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.

U manastiru Tronoša na ovaj dan pali se velika svijeća, nekoliko desetina kilograma teška. Ona se, zatim, tokom čitave godine pali, dok se ne donese nova, odnosno do sljedećeg Velikog četvrtka.

Svako dobročinstvo prema siromašnima bilježi se na nebu.

Na Veliki četvrtak kuća se detaljno čisti. Sve mora da bude na svom mjestu, obrisano i oribano. Poslije Velikog četvrtka, pa sve do iza Vaskrsa – zabranjeno je čišćenje po kući. Dom se ukrašava svježim cvijećem.

Related Topics:

Društvo

POTOP „BOKSITA“: Gubitak 1,4 miliona KM, prihodi pali za skoro polovinu, desetine radnika otišle

Kompanija „Boksit“ iz Milića u prvih šest mjeseci ove godine poslovala je sa gubitkom od 1,4 miliona KM, dok su prihodi pali za čak 45,41 odsto. Istovremeno, broj zaposlenih smanjen je za 36 u odnosu na isti period prošle godine.

Od 4,66 miliona dobiti do gubitka od 1,4 miliona KM

„Boksit“ je za samo godinu dana prešao put od višemilionske polugodišnje dobiti do poslovanja u minusu.

Prema podacima iz finansijskog izvještaja objavljenog na berzi, kompanija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od oko 1,4 miliona KM.

Za poređenje, u istom periodu 2025. godine „Boksit“ je poslovao sa dobiti od približno 4,66 miliona KM.

Istovremeno je došlo do snažnog pada poslovnih prihoda. Od januara do juna ove godine prihodi su iznosili oko 8,2 miliona KM, dok su u prvom polugodištu prošle godine bili veći od 15 miliona KM.

To predstavlja pad od oko 6,82 miliona KM, odnosno čak 45,41 odsto za samo godinu dana.

Rashodi smanjeni, ali minus ostao

Podaci pokazuju da je kompanija u međuvremenu smanjila rashode za oko 800.000 KM.

Međutim, uštede nisu bile dovoljne da nadomjeste veliki pad prihoda, pa je poslovni rezultat na kraju prvog polugodišta ostao duboko u minusu.

Razlika između prošlogodišnje dobiti i ovogodišnjeg gubitka tako iznosi više od šest miliona KM.

Podaci iz finansijskog izvještaja ukazuju na značajan pad obima poslovne aktivnosti kompanije, što se poklopilo i sa smanjenjem broja zaposlenih.

Za godinu dana 36 radnika manje

Posebno je upadljiv podatak o broju zaposlenih.

U prvom polugodištu 2025. godine „Boksit“ je imao 173 zaposlena, dok ih je na kraju juna ove godine bilo 137.

Dakle, za godinu dana broj radnika smanjen je za 36, odnosno za više od petine.

Dugoročnije poređenje pokazuje još drastičniju promjenu.

Još 2018. godine u „Boksitu“ su bila zaposlena čak 864 radnika. U odnosu na taj period, kompanija danas ima gotovo 84 odsto manje zaposlenih.

Pavlović preuzeo kompaniju 2024. godine

Podsjećamo, fočanski biznismen Gordan Pavlović preuzeo je „Boksit“ u maju 2024. godine, nakon što je preko kompanije „Pavgord“ kupio većinski paket akcija.

Pavlović trenutno kontroliše 89,18 odsto akcija „Boksita“.

Najnoviji finansijski podaci sada pokazuju značajan pad prihoda i prelazak u gubitak, dok istovremeno kompanija nastavlja da smanjuje broj zaposlenih.

Ostaje pitanje šta je dovelo do tako velikog pada poslovne aktivnosti i da li će uprava „Boksita“ uspjeti da preokrene negativan trend u drugoj polovini godine.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se toplotni talas, temperatura do 38 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vruće vrijeme, uz prolaznu oblačnost i i temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Uveče i u noći na nedjelju očekuje se jače naoblačenje na sjeveru, koje će se širiti ka istoku, te će u široj regiji oko rijeke Save usloviti prolaznu kišu i pljuskove, a biće i vjetrovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, ponegdje na jugu Krajine i pojačan, zapadni do jugozapadni, a poslije podne i uveče u skretanju na sjeverne smjerove, ali umjeren, na sjeveru i jak. Minimalna temperatura vazduha biće od 12 na jugoistoku do 18 na sjeveroistoku, na jugu do 22, a maksimalna od 33 na istoku do 38 stepeni Celzijusovih u Krajini.

Nastavi čitati

Društvo

SLIKE KOJE PRESTRAVLJUJU DOBOJLIJE! Vrućine spržile rijeke, naglo zagrijavanje stvorilo pravu ekološku KATASTROFU

​Visoke temperature i izuzetno nizak vodostaj doveli su do naglog zagrijavanja dobojskih rijeka.

Temperatura vode u rijeci Bosni trenutno iznosi čak 27°C, što predstavlja ozbiljnu prijetnju za riblji fond i ekosistem.

Kako se može vidjeti na snimcima, korito rijeke Bosne je skoro presušilo, pa se maltene može prepješačiti.

Trenutno je vodostaj rijeke -157 cm, što je relativno nizak nivo.

Ribari su zabrinuti i pažljivo prate situaciju.

Sportsko-ribolovno udruženje (SRU) „Bosna” Doboj obilazi dobojske rijeke Bosnu, Usoru i Spreču, te je pojačalo kontrole vodotokova.

Ukoliko vodostaj u narednom periodu drastično opadne ili ako mjerenja pokažu da su uslovi na određenim područjima kritični, SRU „Bosna” Doboj razmotriće privremena ograničenja ribolova, jer zaštita ribljeg fonda mora biti prioritet.

Juče je uočen pomor ribe uzvodno na rijeci Spreči, na potezu od Suvog Polja do Petrova.

Slučaj je prijavljen policiji i nadležnim organima, koji su juče i danas izašli na lice mjesta.

U saopštenju Sportsko-ribolovnog udruženja „Bosna” Doboj navodi se da su nadležne institucije na terenu kako bi se utvrdile sve okolnosti i uzrok ovog događaja.

Uzeti su uzorci i sada se očekuju rezultati analiza koji će pokazati šta se tačno dogodilo.

Iz Udruženja dodaju da u poslijepodnevnim časovima nije bilo novog pomora ribe, ali da će nastaviti intenzivno da prate stanje na terenu.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno