Nakon prvog upisnog roka u srednje škole u Republici Srpskoj za narednu školsku godinu, većina planiranih mjesta je popunjena, a učenici su se ove godine prvi put prijavljivali putem elektronskog sistema eUpis.

Dražena Mršić, predsjednica Aktiva direktora srednjih škola prijedorske regije i direktorica Ugostiteljsko-ekonomske škole, istakla je za “Nezavisne novine” da je slobodnih mjesta ostalo još u nekoliko škola na područja Prijedora.

“Ostalo je još mjesta u Poljoprivredno-prehrambenoj školi, Gimnaziji, Ugostiteljsko-ekonomskoj”, kazala je Mršićeva i dodala da su se ove godine prvi put đaci upisivali elektronski.

“Sistem je uradio isti posao kao što je radila upisna komisija, pa je članovima upisne komisije bilo lakše, tako da očekujemo da ne bude grešaka”, kazala je Mršićeva.

Dodala je da je ove godine u njihovoj regiji bilo oko 550 svršenih osnovaca, pa planiraju da toliko i upišu budućih srednjoškolaca.

Ljuban Bajić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola banjalučke regije, kazao je da je, što se tiče Banjaluke, slobodnih mjesta ostalo u Poljoprivrednoj i Tehničkoj školi.

“Ove godine su u prvom upisnom roku popunjena skoro sva mjesta, što godinama nije bilo”, kazao je Bajić.

Vladimir Kuvalja, direktor Tehničke škole u Banjaluci, istakao je da su u svim četverogodišnjim smjerovima u ovoj školi mjesta popunjena, a da je ostalo još mjesta u trogodišnjim, te da je planirano da upišu 408 učenika.

Zadovoljstvo rezultatima prvog upisnog roka izrazila je i Tijana Vasiljević Stokić, predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj, naglasivši da su gotovo sve škole u regiji popunile planirana mjesta.

“Ostalo je još nekoliko slobodnih mjesta u Gimnaziji, u svim smjerovima, ali se nadamo da će i ona biti popunjena već od ponedjeljka”, kazala je Vasiljević Stokićeva i dodala da su izuzetno zadovoljni kako je prošao prvi elektronski upis putem platforme eUpis.

Iz Ministarstvu prosvjete i kulture Srpske kazali su da su se u srednje škole u Republici Srpskoj u školsku 2025/2026. godinu elektronskim putem uspješno prijavila 8.963 učenika.

“Prema evidenciji iz aplikacije eUpis, na području banjalučkog aktiva prijavljena su 2.702 učenika, na području prijedorskog aktiva 1.457, te dobojskog 1.505 učenika.

Na području semberskog aktiva upisan je 1.001 učenik, u zvorničko-biračkom 830, istočnohercegovačkom 582, a u sarajevsko-romanijskom 886 učenika”, kazali su iz resornog ministarstva i dodali da julski upisni rok počinje 30. juna i traje do 11. jula.

Planom upisa u prve razrede srednjih škola predviđen je upis 10.028 učenika raspoređenih u 458 odjeljenja, od čega 2.276 učenika (23 odsto) ili 109 odjeljenja u trećem stepenu i 7.752 učenika (77odsto) ili 349 odjeljenja u četvrtom stepenu.

Podsjetimo, redoslijed kandidata utvrđuje se prema ukupnom broju bodova dobijenih na osnovu opšteg uspjeha u osnovnoj školi, posebnog uspjeha u osnovnoj školi iz pet predmeta značajnih za zanimanje u određenoj struci, odnosno u smjeru za koji kandidati konkurišu, kao i za upis u umjetničke škole, rezultata ostvarenih na posebnom ispitu za umjetničke škole.

Uprava Centralne banke BiH i predstavnici Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Sarajevu razgovarali su o stabilnosti finansijskog sektora, uključujući okvir za obaveznu rezervu, reformu bankarskog sektora, te saradnju sa entitetskim agencijama za bankarstvo i Agencijom za osiguranje depozita.

Na sastanku u Sarajevu bilo je riječi o aktuelnim ekonomskim i finansijskim trendovima u BiH sa posebnim fokusom na očuvanje nezavisnosti Centralne banke i dugoročnu održivost valutnog odbora kao temelja monetarne stabilnosti.

Poseban segment razgovora odnosio se na pregovore o pristupanju BiH Evropskoj uniji i ekonomske implikacije tog procesa, kao i na napredak u pravcu pristupanja Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA).

“Misija MMF-a iskazala je spremnost da i dalje pruža podršku kroz tehničku pomoć i savjetodavne aktivnosti kako bi se dodatno ojačali kapaciteti institucija i unaprijedile ekonomske politike u zemlji”, saopšteno je iz Centralne banke BiH, prenosi Srna.

Guverner Centralne banke BiH Jasmina Selimović istakla je da održavanje redovnog dijaloga sa MMF-om ima veliki značaj za jačanje institucionalnih kapaciteta i ekonomsku stabilnost BiH.

“Cijenimo kontinuiranu podršku MMF-a, posebno u domenu tehničke pomoći, koja nam pomaže u unapređenju politika i reformskih procesa”, rekla je Selimovićeva.

Ona je napomenula da Centralna banka ostaje posvećena očuvanju stabilnosti i transparentnosti, te evropskom putu BiH.

Delegaciju MMF-a predvodio je šef ove misije u BiH David Amaglobeli.

Kada treba da se isključi struja građanima – brzi su kao munja. Ali kad kabl pod naponom padne na kuću – onda ih nema nigdje!

Užas, sramota i dokaz potpune nebrige sistema za sopstvene građane dolazi iz sela Donja Bistrica kod Banjaluke, gdje su se kablovi pod visokim naponom obrušili direktno na kuću jednog čovjeka – i to još juče ujutro.

Građanin koji nam se obratio porukom tvrdi da je sve prijavljeno Elektrodistribuciji još juče ujutru, ali da su se na terenu pojavila tek dva radnika oko 13 časova, koji su – pazite ovo – samo sjeli u službeni auto, pogledali i otišli bez riječi.

– „Juče ujutro je pukla bandera kod moje kuće, žice su na krovu i pod naponom. Zvali smo elektro, došli su i samo se okrenuli. Danas ih opet zovem – niko se ne javlja“, piše očajni građanin Nenad Bojanić.

Ovaj čovjek, koji je nedavno operisao grlo i ne može da priča, u poruci redakciji navodi da se nalazi sam u kući, bez ikakve pomoći. Uprkos tome, kako bi spriječio tragediju, podbočio je banderu ljestvama da ne padne na krov.

– „Ne mogu više da čekam. Ako do večeras niko ne dođe, ja ću sam presjeći bandere i prekinuti napon da mi se kuća ne zapali.“

Svi se pitamo – gdje je sad elektrodistribucija?
Jer kada treba da se isključi struja nekoj porodici koja kasni sa računom tri dana – onda ih se ne može dočekati od ažurnosti. Tada dolaze, režu, plombiraju, fotografišu i uručuju obavještenja o isključenju. Profesionalno, ekspresno i bez imalo empatije.

Ali kad treba spriječiti da nekome gori krov na kući i potencijalno izgori čitava porodica – tada “sistem” nestaje. Nema reakcije, nema terena, nema telefonske službe.

Ovo nije izolovan slučaj kada je banjalučlka Elektrokrajina u pitanju, ovo je simptom trulog sistema gdje se građanin mora penjati na krov da bi spašavao sopstveni život, jer institucije koje plaća – ne rade svoj posao.

Tok TV