Connect with us

Društvo

DANAS SLAVIMO MATERICE Jedan od najljepših praznika, posvećen svim majkama i ženama, a ovo su običaji i vjerovanja

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Materice – praznik majki, jedan od nekoliko koji predstoje Božiću.
radicionalno se uvijek proslavlja dvije nedjelje pred Božić. Kao što su majke vezivale na Djetinjce, na isti način danas djeca vezuju majke.

Prema običajima, djeca treba da ustanu rano i kanapom, šalom, maramom ili kaišem “na prepad” zavežu majku. Materice su najveći hrišćanski praznik majki i žena u našem narodu, jedinstvena svetkovina kod Srba. Kao što su roditelji prošle nedjelje vezivali djecu, tako danas mališani vezuju svoje majke.
Obično djeca ustaju prije majke i vezuju je dok je još u krevetu, ali mogu je vezati i kasnije dok je u nekom kućnom poslu. Majka se “brani”, “zapomaže”, “moli” da je odvežu jer je “u velikom poslu”, ali djeca ne pristaju dok ne dobiju “otkup”. Otkupljuje se poklonima koji mogu biti skromni, poput bombone ili jabuke. Važna je ljubav i prisnost koju na ovaj praznik treba da podijele svi članovi porodice. Vezuju se i udate žene u okruženju, komšinice, tetke, bake…

Sprema se svečani, posni ručak, koji okuplja cijelu porodicu. Materice su, kao nekada, i danas prilika da se obraduju siromašna ili djeca bez roditelja. Nekada su žene koje imaju udate kćerke bez djece, odlazile kod njih u posjetu, noseći kolače i darove za otkupljenje, kćerki materijal za haljinu, zetu košulju.

U dubljem, crkvenom kontekstu, praznici Djetinci, Materice i Očevi ne povezuju samo jednu generaciju, nego sve generacije roditelja i djece unazad. To povezivanje seže do najdaljih, najstarijih vremena biblijske istorije kada se sjećamo svih velikih žena iz predhrišćanskih i hrišćanskih vremena.
Postoji i vjerovanje da muževi treba da vežu svoju tek udatu ženu i tako prizovu dobijanje potomstva u narednoj godini. Takođe, u nekim krajevima Srbije, posebno u današnjoj Hercegovini, postojao je običaj da se tek vjenčani par zavjetuje jedno drugom na Materice/Oce, potvrđujući crkveni vjenčani zavjet.

Za Materice je običaj i da sve žene obavezno odu na liturgiju u crkvu gdje ih sveštenik pričesti i da im oproste od svih grijehova koje su eventualno počinile posljednjih godinu dana. Prema jednom narodnom vjerovanju, na Materice nipošto ne treba obući već nošenu odjeću već isključivo novu, kako bismo “čisti” ušli u Novu godinu, piše Kurir.

Običaji
Materice su praznik na koji ne treba spremati kuću, usisavati, raspremati kuću. Novija tradicija nalaže da muškarci i očevi zajedno sa djecom spreme nedjeljni ručak mamama i bakama koje treba da se odmaraju, odnosno kojima je jedina obaveza da mališanima obezbijede poklon.

Za vrijeme posta u susret Božiću, treba okaditi kuću, sa porodicom se zajedno pomoliti, a na Materice mame upućuju i posebnu ličnu molitvu zahvaljujući se Bogu za zdravlje i prosperitet svoje djece i cijele porodice.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Počinje period toplijeg vremena

U ponedjeljak će biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode i slabu kišu samo ponegdje. Biće i toplije nego prethodnih dana.

Slaba kiša češća će biti na jugu i istoku u prvom dijelu dana, dok se popodne očekuje uglavnom suvo vrijeme. Tokom jutra oko rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla.

Vjetar će biti slab i promjenljiv, a u Hercegovini i na zapadu slab do umjeren jugozapadni. Minimalna temperatura vazduha biće od nula do šest stepeni, na jugu do 12, dok će maksimalna biti od devet do 15 stepeni, na jugu do 18, a u višim predjelima oko pet stepeni”

Nastavi čitati

Društvo

KAKO CRTANI MIJENJAJU PRAVILA? Sve veće prisustvo LGBT likova u animacijama za najmlađe

Istopolni parovi, porodice sa dva oca ili dvije majke i LGBT likovi sve su prisutniji u crtanim filmovima i animiranim serijama, što otvara pitanje koliko su roditelji upoznati sa sadržajima kojima su djeca izložena putem televizije i internet platformi.

Jedan od primjera je popularna animirana serija „Kuća buka“, u kojoj se pojavljuju dječak Klajd i njegovi očevi Hauard i Harold, dok se u pojedinim epizodama provlače i istopolne romantične veze.

Slični primjeri mogu se pronaći i u brojnim drugim animiranim ostvarenjima koja su dostupna djeci širom svijeta, a zahvaljujući televizijskom programu i internet platformama mogu se pogledati i na ovom prostoru, gdje tradicionalni modeli porodice i dalje imaju značajno mjesto u društvenom životu.

Iako se ovakvi sadržaji najčešće predstavljaju kao dio promocije različitosti, tolerancije i prihvatanja, njihovo sve češće prisustvo u programima za najmlađe otvara pitanje da li se kroz zabavne i djeci bliske forme postepeno normalizuju određeni društveni i ideološki stavovi.

Za razliku od nekadašnjeg televizijskog programa, kada su roditelji uglavnom mogli da prate šta se emituje u određenom terminu, današnje internet platforme omogućavaju djeci da samostalno biraju i gledaju veliki broj sadržaja.

To je jedan od razloga zbog kojih roditelji treba da znaju šta njihova djeca gledaju i usvajaju kroz crtane filmove.

BL portal

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE MITROVDAN! Evo šta prema običajima nikako ne treba raditi

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave praznik posvećen Svetom velikomučeniku Dimitriju, u narodu poznatiji kao Mitrovdan.

Slava posvećena Svetom Dimitriju Solunskom

Slava je posvećena Svetom Dimitriju Solunskom, poznatom po hrabrosti i vjeri, i simbolizuje snagu, zaštitu i prelazak iz jeseni u zimu. Sveti Dimitrije Solunski bio je antički komadant iz trećeg vijeka, mučen i pogubljen zbog širenja hrišćanstva.

Rođen je u Solunu, za vreme cara Maksimilijana. Ignorisao je carevo naređenje da progoni hrišćane i javno je propovijedao hrišćanstvo.

Kada je car čuo da je solunski zapovijednik hrišćanin, naredio je da ga bace u tamnicu, gdje je mučen i pogubljen. Solunski hrišćani Dimitrija su tajno sahranili, a na mjestu njegovog groba kasnije je podignuta crkva i proglašen je zaštitnikom grada Soluna.

Vjeruje se u ljekovitost njegovih moštij

Po predanju, Dimitrijev grob odisao je bosiljkom i smirnom, te je zato nazvan Mirotočivi, a i danas se vjeruje u ljekovitost njegovih moštiju.

Crkveni spisi navode da je potom sveti Dimitrije “bdio nad svojim gradom i spasavao ga zemljotresa i drugih nesreća”.

Svetog Dimitrija, osim Grka, posebno slave Rusi i Srbi.

Kod Rusa je njegov kult počeo da se širi još u 12. vijeku. Oni su ga 1581. godine izabrali za zaštitnika Sibira. Njegov praznik je jedan od najvećih praznika u Ruskoj crkvi.

I u Srbiji su Svetom Dimitriju posvećeni mnogobrojni hramovi, uključujući i crkvu u Pećkoj patrijaršiji i kapelu u manastiru Visoki Dečani.

Krsna je slava brojnih porodica i ime nekih esnafa, a u mnogim mjestima na ovaj dan održavaju se zavjetine.

Po broju svečara, Mitrovdan je peta slava u Srbiji.

Gradovi u Srbiji, Kosovska Mitrovica i Sremska Mitrovica, dobili su ime po Svetom Dimitriju Solunskom Mirotočivom.

Dan kada dolazi zima

U srpskom narodu važi običaj da se Mitrovdan smatra za dan kada dolazi zima.

Ako padne snijeg za Mitrovdan, prema predanju, zadržaće se do aprila, a važi i obrnuto – lijepo vrijeme na 8. novembar najavljuje blagu zimu.

Dok je Srbija bila pod Turcima, govorilo se da su se hajduci na Mitrovdan razilazili i skrivali kod svojih jataka, da bi se ponovo sastali na proljeće, za Đurđevdan.

Otud i poznata izreka “Mitrovdanak – hajdučki rastanak i Đurđevdanak – hajdučki sastanak”.

Narodna vjerovanja

U narodu se vjeruje da do Mitrovdana treba završiti sve velike poslove koji se rade napolju i da na taj dan ne treba izlaziti iz kuće.

Postoji i još jedno predanje u vezi sa Mitrovdanom – da na taj dan nije dobro prekoravati djecu, čak i ako su bila nevaljala, jer će onda biti takva cijele godine.

Nastavi čitati

Aktuelno