Pripadnici Ministarstva odbrane (MO) i Oružanih snaga (OS) BiH u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima u inostranstvu dobijaće do 250 KM po jednom danu plus 10 KM ako su imenovani za nacionalnog predstavnika.

To je navedeno u Nacrtu odluke o novčanim naknadama za angažman pripadnika MO i OS BiH u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima u inostranstvu, inače dokumentu Ministarstva odbrane BiH, koji je u procesu konsultacija. To, međutim, nije cijeli iznos.

“Za vrijeme učešća u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima u inostranstvu pripadnik MO i OS BiH zadržava pravo na platu, koju ostvaruje na mjestu zadnjeg postavljenja na dužnost u okviru matične jedinice iz koje se upućuje ili radnog mjesta državnog službenika i zaposlenika”, dodaje se u nacrtu.

Osim toga, pripadniku MO i OS BiH u odlasku pripada i pravo na novčanu naknadu za službeno putovanje u inostranstvo od vremena polaska iz BiH do vremena dolaska na teritoriju države u kojoj je zona angažovanja. Isto se odnosi i na povratak.

Pravo na novčanu naknadu za angažman, kako je precizirano, ostvaruje pripadnik MO i OS BiH od vremena dolaska u državu u kojoj je zona angažovanja, zaključno sa vremenom napuštanja te države.

Dnevni angažman podrazumijeva dvadesetčetvorosatno izvršenje zadataka utvrđenih odlukama Predsjedništva BiH. Mirovnjake, za vrijeme korištenja odsustva izvan teritorije države u kojoj je zona angažovanja, ne sljeduje dnevna naknada.

“Dnevna novčana naknada za angažman podrazumijeva pokriće svih ličnih troškova u toku misije. Ona ne pripada pripadnicima MO i OS BiH koji učestvuju u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima u inostranstvu, u čijem finansiranju učestvuju i druge međunarodne organizacije”, pojašnjeno je u nacrtu.

U ovom dokumentu su i detaljno pobrojani iznosi dnevnih naknada.

“Dnevna naknada za profesionalna vojna lica (komandant – šef misije, komandant – šef kontingenta, komandir kontingenta ili dijela kontingenta, komandir jedinice privremenog sastava, oficir za vezu) iznosi 250 maraka. Oficir i podoficir na štabnoj dužnosti, komandir odjeljenja, te komandir i vođa tima, dobijaće 240 maraka, a vojnik 235 KM”, precizirano je.

Kada su u pitanju državni službenici i zaposlenici u MO BiH i OS BiH, kao i civilna lica na službi u OS BiH, za njih je predviđena dnevna naknada od 230 maraka.

“Svima njima, kada su imenovani za nacionalnog predstavnika, dnevna naknada se uvećava za 10 KM”, pojašnjeno je u nacrtu.

Kako je naglašeno, pripadniku MO i OS, angažovanom u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima u inostranstvu, u organizaciji UN, kojem se isplaćuje dnevna naknada od UN, pripada i mjesečna novčana naknada od 1.620 KM.

“Pripadniku MO i OS BiH, angažovanom u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima u inostranstvu, u organizaciji UN, kojem se ne isplaćuje dnevna novčana naknada UN, ne pripada mjesečna novčana naknada”, ističe se.

Licu angažovanom u operacijama podrške miru korištenje godišnjeg odmora ne isključuje pravo na mjesečnu novčanu naknadu.

“Obračun cjelokupne dnevne naknade vrši se za dvadesetčetvorosatni angažman na teritoriji države u koju je lice upućeno u operaciju. U slučaju kada lice provede manje od 24 sata na teritoriji države u kojoj se misija realizuje primjenjuje se matematički metod obračuna dnevne naknade na bazi dvadesetčetvorosatnog fonda sati”, naglašeno je u nacrtu, iz kojeg se može zaključiti da su ove naknade povećane.

Naime, kako se ističe, razlozi za donošenje ove odluke nalaze se u činjenici da je visina naknade definisana odlukom Savjeta ministara od 26. jula 2012. godine i da je kroz period od 13 godina izgubila na vrijednosti prvenstveno zbog inflatornih kretanja i pada kupovne moći. Dnevna i mjesečna naknada, naglašeno je, ostala je ista i u vrijeme recesije, te u toku i poslije pandemije kovida.

“Promjena iznosa u visini naknade, osim što treba da prati rast životnih troškova, treba da je i motivišuća, s obzirom na to da mirovne misije u kojima učestvuju pripadnici OS jesu zone i krizna područja koja su visokog rizika ili kao što je, svjedoci smo, posljednjih godina bilo upućivanja pripadnika OS BiH u područja elementarnih nepogoda usljed poplava i zemljotresa”, pojašnjeno je.

Pripadnici OS, kako je obrazloženo, moraju biti u kontinuitetu spremni i obučeni za moguće upućivanje i izvršavanje složenih zadataka, “ali to ujedno znači da su u pripremnoj fazi podvrgnuti zahtjevnijim standardima obuke i dodatnim troškovima koje podmiruju u dobroj mjeri, najčešće iz vlastitih sredstava, jer očekuju da će kroz odlazak u misiju ta sredstva nadoknaditi”.

“Posebno ističemo da su pripadnici OS u toku misije izloženi jednakim opasnostima i rizicima kao predstavnici iz drugih država, ali nisu jednako plaćeni, nemaju osjećaj da su ‘jednaki među istima’. U toku misija naši pripadnici borave i druže se sa predstavnicima drugih država, posebno država regiona, kod kojih je dnevna, odnosno mjesečna naknada znatno viša od naknada koje isplaćuje BiH”, istaknuto je u nacrtu.

Planom o učešću OS BiH u operacijama podrške miru u periodu od 2026. do 2028. godine ukupno će biti obuhvaćeno 617 pripadnika OS.

Boško Šiljegović, parlamentarni vojni povjerenik BiH, kaže da je on u svojim prijašnjim izvještajima tražio od Ministarstva odbrane BiH da razmotri mogućnost povećanja ovih dnevnica.

“Dobro je što je to urađeno. Pohvaljujem tu aktivnost Ministarstva odbrane s obzirom na to da je bilo pritužbi na visinu dnevnica”, rekao je Šiljegović za “Nezavisne novine”.

Eksploatacija djece na internetu postaje sve veći problem, upozorava Adriana Basara, portparol Gradske uprave.

Ukazuje na ozbiljnost ovog problema i hitnu potrebu za zajedničkim djelovanjem kako bismo zaštitili najmlađe.

Adriana Basara ističe da roditelji imaju ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti djece u digitalnom svijetu, gdje prijetnje poput pedofilije, ucjena i zlostavljanja postaju sve prisutnije.

– Predatori koriste suptilne i perfidne metode kako bi stekli povjerenje djece, što dodatno otežava prepoznavanje opasnosti. Prvi korak u zaštiti djece jeste svijest o tome šta oni rade na internetu. Kontrola sadržaja kojem djeca pristupaju nije dovoljna ako nije praćena razgovorima o onlajn aktivnostima – naglašava Basara.

Posebnu pažnju, kako ističe, treba posvetiti ranom korištenju društvenih mreža, jer počinioci često ciljaju djecu već od desete godine i ranije.

– Postavite granice i procijenite da li je vaše dijete dovoljno zrelo za onlajn interakcije. Roditeljski nadzor i aplikacije mogu biti korisni, ali ništa ne zamjenjuje otvorenu komunikaciju – dodaje.

Basara apeluje na roditelje da podučavaju djecu kako da prepoznaju rizične situacije i bez straha prijave bilo kakvu neugodnost.

– Najvažnije je da djeca znaju da nisu kriva i da će uvijek imati podršku ako potraže pomoć – zaključuje ona.

Podsjećamo da je načelnik Jedinice za visokotehnološki kriminalitet Uprave kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske Olivije Zimonja izjavio za Srnu da su žrtve pedofila na internetu bile i bebe od nekoliko mjeseci, te da je u zaštiti djece ključna saradnja građana i institucija, da bi se počinioci sankcionisali i spriječila eksploatacija neprimjerenog sadržaja.

Studija koja je danas prezentovana u Novom Gradu, jasno ukazuje na poguban uticaj izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na turizam sjeverozapadnog područja Republike Srpske, a i šire, rekla je Marijana Kotur, direktor Turističke organizacije opštine Kozarska Dubica.

Ona je istakla značaj održavanja naučnih skupova o uticaju izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

Bobana Ćibić, poslanik u Narodnoj skupštini Srpske iz Kozarske Dubice, koja je prisustvovala današnjoj prezentaciji u Novom Gradu, rekla je Srni da namjera Hrvatske da na toj lokaciji odlaže nuklearni otpad već nekoliko godina izaziva strah i zabrinutost stanovništva svih opština u slivu rijeke Une.

Navela je da je to veoma ozbiljno međudržavno pitanje, ali da uprkos svim naporima Republike Srpske, kroz zaključke i informacije koje je donosila Narodna skupštini, nije bilo velikih pomaka.

“Trgovska gora je, nažalost, samo jedan od dokaza nefunkcionalnosti institucija BiH. Ukoliko se ovo pitanje ne riješi u korist naših građana, na ovom zaštićenom području u slivu rijeke Une ne možemo očekivati bilo kakav razvoj turizma, poljoprivrede, organske proizvodnje, investicije, jer se odlagališta nuklearnog otpada markiraju na svim kartama svijeta i posljedice će biti izrazito negativne u svim sferama”, rekla je Ćibićeva.

Iskazala je nadu da će zajedno sa ekspertima, ekološkim aktivistima i ozbiljnim političkim pristupom, biti u poziciji da zaustave ovu namjeru susjedne Hrvatske.

I Dragan Brdar, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. istakao je da je Trgovska gora tema koja treba da ujedini sve stanovnike, aktiviste, političare i stručnjake.

“Svi zajedno treba da stanemo u odbranu budućnosti generacija koje dolaze i naša je dužnost da uradimo sve što je moguće da bi se Hrvatska zaustavila u namjeri da nadomak Une i na samoj granici sa Republikom Srpskom odlaže nuklearni otpad”, rekao je Brdar.

Stručnu studiju “Analiza uticaja izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora na razvoj turizma na prostoru sjeverozapadne Republike Srpske” pripremili su profesori Univerziteta u Istočnom Sarajevu u saradnji sa Ministarstvom trgovine i turizma Republike Srpske.

Prezentaciji su prisustvovali članovi Ekspertskog tima iz BiH za Trgovsku goru na čelu sa predsjedavajućim Emirom Dizdarevićem, predstavnici svih opština i turističkih organizacija opština u slivu rijeke Une, narodni poslanici iz izborne jedinice jedan, predstavnici ekoloških organizacija i brojni građani.
Nezavisne