Svijet ulazi u eru ogromnih data centara – infrastrukture bez koje ne mogu funkcionisati državne baze podataka, vještačka inteligencija, cloud platforme i globalne tehnološke kompanije. Od Sjedinjenih Američkih Država i Kine do Evrope i Balkana, države i korporacije ulažu milijarde evra u objekte koji postaju „fabrike digitalnog doba“.

Međutim, iza digitalne revolucije krije se i ogromna potrošnja električne energije i vode, zbog čega data centri postaju jedno od ključnih energetskih i ekoloških pitanja budućnosti.

Šta su zapravo data centri?

Data centar je objekat u kojem se nalaze hiljade servera i računarskih sistema koji obrađuju i čuvaju ogromne količine podataka. Upravo preko njih funkcionišu društvene mreže, internet pretrage, streaming platforme, mobilne aplikacije, bankarski sistemi, ali i sistemi državnih institucija i bezbjednosnih službi.

Savremeni data centri danas imaju ključnu ulogu u razvoju vještačke inteligencije, jer AI modeli zahtijevaju ogromnu računarsku snagu i neprekidan rad servera.

Problem je što takvi sistemi troše enormne količine električne energije, ali i pitke vode koja se koristi za hlađenje servera. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalna potrošnja električne energije data centara mogla bi se udvostručiti do 2030. godine upravo zbog razvoja vještačke inteligencije i cloud tehnologija.

Hrvatska planira gigantski AI centar kod Topuskog

Jedan od projekata koji je posljednjih mjeseci izazvao ogromnu pažnju u regionu jeste planirani AI i data centar „Pantheon AI“ kod Topuskog u Hrvatskoj.

Prema dostupnim informacijama, kompleks bi trebalo da bude izgrađen na području između sela Pecka, Katinovac i Crni Potok, nedaleko od Topuskog, u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom i područja Velike Kladuše.

Riječ je o projektu koji bi, prema najavama, mogao postati jedan od najvećih AI data centara u Evropi.

Planirana snaga centra iznosi čak 1 gigavat (GW), što je nivo potrošnje električne energije koji se poredi sa potrošnjom čitavih gradova ili velikih industrijskih sistema.

Potrošnja struje i vode: podaci koji otvaraju pitanja

Prema procjenama zasnovanim na projektovanoj snazi od oko 1 GW, budući AI/data centar kod Topuskog u Hrvatskoj, ako bi radio punim kapacitetom tokom cijele godine, mogao bi trošiti oko 8,76 TWh električne energije godišnje. To je približno polovina ukupne godišnje potrošnje električne energije Hrvatske, koja se kreće oko 19 TWh, što ovaj projekat svrstava među najenergetski intenzivnije infrastrukturne sisteme u Evropi.

Kada je riječ o potrošnji vode, industrijski modeli za velike AI data centre pokazuju da se u sistemima hlađenja troši između 1,5 i 3 litre vode po kWh električne energije. Primijenjeno na kapacitet od 1 GW, to znači da bi ovakvi sistemi mogli trošiti približno između 13 i 26 milijardi litara vode godišnje, odnosno oko 130 do 260 miliona hektolitara vode godišnje.

Dodatni problem koji se u stručnoj i lokalnoj javnosti ističe jeste činjenica da se za hlađenje sistema u okviru projekta razmatra korištenje podzemnih vodnih izvora u području Topuskog. To otvara pitanja dugoročnog uticaja na lokalne vodne resurse.

Prema dosadašnjim najavama, početak izgradnje očekuje se 2027. godine, dok bi prve operacije mogle početi 2029. godine.

Kragujevac već ima jedan od najvećih data centara u regionu

Dok Hrvatska tek planira veliki AI kompleks, Srbija već nekoliko godina ima jedan od najznačajnijih državnih data centara u jugoistočnoj Evropi.

Državni Data centar u Kragujevcu otvoren je 2020. godine i predstavlja ključnu digitalnu infrastrukturu Srbije.

Centar koriste državne institucije, lokalne samouprave, zdravstveni sistem, bezbjednosne strukture, ali i brojne kompanije koje koriste cloud usluge.

Objekat je projektovan tako da omogućava visok nivo bezbjednosti podataka i neprekidan rad sistema 24 časa dnevno.

Takvi kapaciteti zahtijevaju veliku količinu energije za napajanje serverskih sistema i rashladnih uređaja.

Iako je centar projektovan uz napredne sisteme energetske efikasnosti, njegova potrošnja električne energije je ogromna upravo zbog neprekidnog rada serverske infrastrukture.

Slično je i sa potrošnjom vode koja se koristi u rashladnim sistemima kako bi serveri mogli raditi bez prekida.

Kragujevački data centar kasnije je proširen dodatnim kapacitetima upravo zbog sve većih potreba za skladištenjem i obradom podataka, kao i razvoja cloud servisa i vještačke inteligencije.

Data centri postaju nova „industrija budućnosti“

Tehnološke kompanije danas grade data centre širom svijeta brže nego ikada ranije. Microsoft, Google, Amazon i druge globalne kompanije ulažu desetine milijardi dolara u novu infrastrukturu zbog eksplozije razvoja vještačke inteligencije.

Međutim, paralelno raste i zabrinutost zbog ogromne potrošnje energije i vode.

Pojedini veliki data centri u svijetu troše električnu energiju jednaku potrošnji čitavih gradova, dok sistemi za hlađenje svakodnevno koriste milione litara vode.

Zbog toga mnoge države pokušavaju pronaći balans između digitalnog razvoja i zaštite energetskih i prirodnih resursa.

Stručnjaci upozoravaju da će u narednim godinama upravo energija postati ključni faktor za razvoj novih data centara, jer bez stabilnog elektroenergetskog sistema nema ni razvoja digitalne ekonomije.

Uprkos tome, jasno je da će data centri u budućnosti imati sve važniju ulogu.

Banjaluka24