Connect with us

Društvo

DEDA MRAZ POKUCAO NENAJAVLJENO! Akcija „Novogodišnje srce“ donosi radost tamo gdje je najpotrebnija

Već 11 godina kroz akciju “Novogodišnje srce” članovi Humanitarne organizacije “Budimo ljudi” iz Banjaluke zajedno sa Djeda Mrazom kucaju na vrata mališanima iz socijalno ugroženih porodica te im dijele paketiće, kako bi im uljepšali praznične dane.

Tako je i ove godine, a kako priča za “Nezavisne novine” Aleksandra Mušić, predsjednica Humanitarne organizacije “Budimo ljudi”, sreća i emocije na licima djece kada ih ugledaju pred vratime su neopisivi.

“Mislim da smo jedna od organizacija u Banjaluci, a možda i u Republici Srpskoj, koje traju u kontinuitetu, bar kada je u pitanju akcija za Novu godinu. Svake godine obiđemo veliki broj djece iz socijalno ugroženih porodica u rubnim dijelovima Banjaluke, odnosno u selima. Idemo i u romska naselja, obiđemo škole, a ove godine smo bili u Han Kolima, te smo podijelili paketiće djeci od prvog do petog razreda”, priča Mušićeva te dodaje da je tako već nekoliko godina zaredom.

Kako kaže, posjete i Roditeljsku kuću “Iskra”, Odjeljenje hematoonkologije u UKC RS, kao i dječju psihijatriju, Sigurnu kuću, kao i vrtić “Marija Madžar”, Servis centar “Dajte nam šansu – Zvjezdice” te brojna druga mjesta.

“Na svaku podjelu paketića doveli smo Djeda Mraza, što je specifično. Recimo, dolazak Djeda Mraza u večernjim satima u prigradskim mjestima daje posebnu draž. Mi dođemo nenajavljeni, a ne mogu ni opisati riječima kako djeca reaguju kad dođemo”, ističe ona.

Kada je u pitanju dijeljenje paketića u bolnicama, klinikama, psihijatriji, ona ističe da su potpuno diskretni te apeluje na druge da se isto ponašaju, kao i da “to ne iskorištavaju radi neke promocije jer su u pitanju djeca”.

Iako im je teško uskladiti vrijeme, a s obzirom na to da volontiraju, ipak su srećni što mogu obradovati mališane za praznike.

“U srijedu smo imali prijem paketića iz vrtića ‘Zabavnik’, a ove godine su nam donijeli oko 70 paketića. U akciji učestvuju djeca, tete, roditelji, organizuju se, i zaista je lijepo vidjeti kako mališani pripremaju paketiće za drugu djecu. Moram napomenuti da nam je prošle godine došla djevojčica koja je dobila četiri paketića, pa je nama donijela tri, jer nas je htjela tako podržati”, rekla je Mušićeva.

Prema njenim riječima, prijatno ih iznenadi koliko ljudi učestvuju u ovoj akciji svake godine.

“Ne mogu ni nabrojati koliko je fizičkih lica doniralo paketiće, i to je pravi vid humanosti, pogotovo kada se radi o djeci. Recimo, jedna gospođa je došla sa kćerkom i donijela 12 paketića, druga 26, ali one ne žele da im spominjemo ime… I takvih je bar 90 odsto ljudi”, ističe ona.

Napominje da se bez naroda nijedna humanitarna akcija ne bi ni mogla organizovati kod nas.

Ono što je zanimljivo je da paketiće često dijele i tokom januara.

“Na primjer, 5. januara odnesemo paketiće u manastir Krupa na Vrbasu, a već dugi niz godina odlazimo i u Gomionicu, pa oni podijele djeci u manastiru. Još imamo dosta prijema, ali mi tačno znamo kome treba odnijeti. Inače, ljudi tako donesu, ostave kod naših pomoćnika, u komšiluku. Svi su uključeni, pomažu i ja zahvaljujem svima”, zaključuje ona.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno