Connect with us

Društvo

DEFICIT 2,6 MILIJARDI: Zbog ogromnog uvoza DOMAĆI PROIZVODI ostaju po strani

Vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za devet mjeseci ove godine iznosio je nešto više od 816 miliona maraka, dok je uvoz bio četiri puta veći, pa je tako u Bosnu i Hercegovinu uvezeno oko 3,4 milijarde maraka pomenutih proizvoda.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, poljoprivredno-prehrambeni sektor tokom devet mjeseci zabilježio je deficit u iznosu od 2,6 milijardi maraka i povećan je za sedam odsto u odnosu na deficit u ovom sektoru u istom periodu lani.

“Najznačajniji partneri u razmjeni za devet mjeseci tekuće godine su zemlje CEFTA i EU i to Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Njemačka, kada je riječ o izvozu, i Srbija, Hrvatska, Slovenija, Italija kada je riječ o uvozu”, rekli su u Komori.

Vrijednosno najveći udio u izvozu u ovoj oblasti čine mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med, proizvodi na bazi žitarica i brašna, te keksi i vafli, a zatim i drugi proizvodi.

“Ako posmatramo strukturu izvoza količinski, najveći udio u izvozu čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode, mlijeko i razni mliječni proizvodi, jaja, med, te jestiva biljna ulja i masnoće”, istakli su iz Komore za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o uvozu, koji je izrazito dominantniji, vrijednosno najveći udio u uvozu u ovom sektoru čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode, dok su vodeće zemlje uvoza Hrvatska, Srbija, Slovenija i Mađarska. Takođe, u velikim količinama uvozilo se meso i klaonički proizvodi, zatim razni prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani, kao i proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi.

“Količinski su se najviše uvozile žitarice, zatim bezalkoholna, alkoholna pića i vode, te hrana za životinje i preparati koji se koriste u ishrani životinja”, istakli su oni.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, istakao je za “Nezavisne novine” da je ovakvo stanje pogubno za poljoprivrednike u Srpskoj i BiH.

“Mi na to ukazujemo protekle dvije decenije. Nažalost, nema nikakvih efekata, jer uvozimo većinu poljoprivrednih proizvoda po dampinškim cijenama, što je na neki način dodatno subvencionisano u zemljama EU, a dolazi kod nas po znatno nižim cijenama nego što mi možemo proizvesti”, rekao je Marinković.

Kako navodi, tako dolazi do kupoprodaje, dok domaći proizvodi ostaju po strani.

“Mi imamo prostora za proizvodnju, međutim, pojave nam se tržišni viškovi zbog nekontrolisanog i prekomjernog uvoza. Mi smo apelovali na to, ali, nažalost, nema efekata jer se ne može postići konsenzus na nivou vlasti BiH”, objašnjava on.

Kako kaže, u BiH postoji potencijal za proizvodnju, ali ne i politička volja.

“Rješenje je vrlo jednostavno, iako svi nastoje da to prikažu kao veoma komplikovano, a to je uvođenje zaštitnih mjera u smislu da se mi kao primarni proizvođači dovedemo na istu poziciju kao uvoznici i da tako konkurišemo na vlastitom tržištu”, istakao je Marinković, dodajući da bi se u budžet BiH slila značajna sredstva uvođenjem prelevmana, kao i carinskih i vancarinskih mjera.

S druge strane, Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Tuzlanski kanton, objašnjava za “Nezavisne novine” da se u BiH ne može proizvesti koliko je potrebno.

“Taj uvoz nama mnogo ne znači, možda samo utiče puno na voćare, jer oni mnogo proizvedu, a nemaju gdje plasirati. Sve ostalo je diskutabilno”, tvrdi Hasanović, dodajući da smo primorani da uvozimo.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i još toplije vrijeme sa maksimalnom temperaturom vazduha do 29 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama očekuje se magla, a u drugom dijelu dana na zapadu i sjeveru umjerena oblačnost.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od pet do 11, a maksimalna od 22 do 29 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab i promjenljiv, poslije podne i uveče na istoku umjeren do pojačan, istočni.

Nastavi čitati

Društvo

HUMANOST: Budući socijalni radnici volontirali u “Mozaiku prijateljstva”

Studenti Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, smjer socijalni rad, zajedno sa profesorom Nebojšom Macanovićem posjetili su Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” gdje su pomagali u pripremi obroka za mnogobrojne korisnike javne kuhinje.

Cilj im je, kako kažu, da kroz volontiranje uče o humanitarnom radu i empatiji prema onima koji teško žive.

Studentkinja prve godine Irina Kljajčin rekla je da je ovo divno iskustvo, a najviše ju je obradovalo to što je mogla pružiti podršku ljudima čiji rad prati godinama.

– Ovo je jedinstvena prilika da iskažemo svoju humanost, jer udruženje “Mozaik prijateljstva” uz veoma mali budžet pravi ogroman broj obroka na sedmičnom nivou. Moje kolege i ja smo veoma zahvalni profesoru Macanoviću što nas je odveo van fakulteta da vidimo kako funkcionišu prave životne priče – rekla je Irina Kljajčin.

Prema njenim riječima, posjeta “Mozaiku prijateljstva” im je druga aktivnost u okviru nastave.

– Nedavno smo bili u posjeti Dnevnom centru za maloljetne delinkvente. Sve ove posjete povezane su sa našom budućom profesijom, a značajne su zbog toga što se upoznajemo sa radom na terenu – dodala je ona.

Profesor Nebojša Macanović istakao je da su uvijek spremni da podrže rad javne kuhinje, ali i da saslušaju potrebe i probleme korisnika, te da im pomognu koliko mogu.

– Prošle godine smo se sastali na istom mjestu sa korisnicima i radnicima “Mozaika”, jer je ovo veoma plemenit cilj. Moja ideja je da svaki dan pet studenata sa Univerziteta dolazi volontirati u javnoj kuhinji – rekao je Macanović.

Istakao je da u “Mozaiku prijateljstva” rade čarobnjaci koji sa malim budžetom treba da pripreme od 600 do 800 obroka.

– To je zaista nevjerovatna stvar. Siguran sam da će ovo i studentima dobro doći da saznaju neke stvari, ali i da pokažu svoju humanu stranu i empatiju za ove ljude – naveo je Macanović.

Ovaj profesor, ali prvenstveno humanista, je rekao da će pokušati u narednom periodu animirati što više studenata da se uključe i pomognu “Mozaiku”.

Predsjednik UG “Mozaik prijateljstva” Miroslav Subašić istakao je da ga je posjeta mladih ljudi, koji podržavaju njihov rad, veoma obradovala te da se nada da će kod ostalih građana podići svijest o humanosti.

– Profesor Macanović svake godine dovodi nove grupe studenata koji nam pomažu u radu. Ovi mladi ljudi su budućnost naše zemlje, a u našem udruženju mogu mnogo da nauče o životu i da on može biti i surov – rekao je Subašić.

Istakao je da struka socijalnog radnika jedna od važnijih u društvu, jer socijalni rad može da pomogne kako djetetu, tako i već formiranoj ličnosti ukoliko nekada u životu “zapne”.

– Vi ste svijetla tačka naše budućnosti – dodao je Subašić.

Apel
Iz Udruženja “Mozaik prijateljstva”, u okviru kojeg radi javna kuhinja “Obrok ljubavi”, apeluju na sve sugrađane dobre volje i velikog srca da im pomognu kako bi obezbijedili osnovne namirnice za pripremu obroka za korisnike.

Miroslav Subašić je rekao da im je potrebna pomoć dobrih ljudi, jer svakodnevno prave veliku količinu obroka za socijalno ugrožene sugrađane.

Nastavi čitati

Društvo

Cijene namirnica u BiH KONSTANTNO RASTU, a evo šta su poručili ekonomisti

Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana naše zemlje.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju su u martu rasle za 0,3 % u odnosu na februar, te za 2% u odnosu na mart prošle godine.

Za godinu već visoke cijene hrane porasle su za dodatnih 1,2 %, a pratila su ih i poskupljenja stanovanja, zdravstva, obrazovanja i svih ostalih troškova.

O razmjerama nevolje s kojom su suočeni građani najbolje govore uporedne cijene osnovnih životnih namirnica iz marta ove i istog mjeseca 2020. godine.

Svjedočimo enormnim poskupljenjima praktično svih artikala, od brašna i hljeba, mesa, mlijeka i kafe, do voća i povrća, prenosi Avaz.
– Strateške robe, kao što su energenti i hrana, u posljednje vrijeme postaju preskupi ne samo nama nego i većini stanovnika na planeti. Uz klimatske promjene i geostrateška miješanja, oni koji kontrolišu proizvodnju i distribuciju tih proizvoda, u poziciji su da diktiraju cijene, a te cijene ne prate zarade zaposlenih – kaže ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
Dominantan uvoznički lobi
On dodaje da će cijene hrane i dalje rasti, a da za to vrijeme u BiH radimo protiv samih sebe.

– Imamo dominantan uvoznički lobi, neuređen sistem poticaja koji treba preformulisati, jer treba stimulisati obradu nezasijanih površina, mlade ljude da se vraćaju, te primjenjivati nauku i agrotehničke mjere, jer su prinosi koje imamo u odnosu na susjede i do pet puta manji – ističe Ljuboja

Nastavi čitati

Aktuelno