Vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za devet mjeseci ove godine iznosio je nešto više od 816 miliona maraka, dok je uvoz bio četiri puta veći, pa je tako u Bosnu i Hercegovinu uvezeno oko 3,4 milijarde maraka pomenutih proizvoda.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, poljoprivredno-prehrambeni sektor tokom devet mjeseci zabilježio je deficit u iznosu od 2,6 milijardi maraka i povećan je za sedam odsto u odnosu na deficit u ovom sektoru u istom periodu lani.

“Najznačajniji partneri u razmjeni za devet mjeseci tekuće godine su zemlje CEFTA i EU i to Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Njemačka, kada je riječ o izvozu, i Srbija, Hrvatska, Slovenija, Italija kada je riječ o uvozu”, rekli su u Komori.

Vrijednosno najveći udio u izvozu u ovoj oblasti čine mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med, proizvodi na bazi žitarica i brašna, te keksi i vafli, a zatim i drugi proizvodi.

“Ako posmatramo strukturu izvoza količinski, najveći udio u izvozu čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode, mlijeko i razni mliječni proizvodi, jaja, med, te jestiva biljna ulja i masnoće”, istakli su iz Komore za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o uvozu, koji je izrazito dominantniji, vrijednosno najveći udio u uvozu u ovom sektoru čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode, dok su vodeće zemlje uvoza Hrvatska, Srbija, Slovenija i Mađarska. Takođe, u velikim količinama uvozilo se meso i klaonički proizvodi, zatim razni prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani, kao i proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi.

“Količinski su se najviše uvozile žitarice, zatim bezalkoholna, alkoholna pića i vode, te hrana za životinje i preparati koji se koriste u ishrani životinja”, istakli su oni.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, istakao je za “Nezavisne novine” da je ovakvo stanje pogubno za poljoprivrednike u Srpskoj i BiH.

“Mi na to ukazujemo protekle dvije decenije. Nažalost, nema nikakvih efekata, jer uvozimo većinu poljoprivrednih proizvoda po dampinškim cijenama, što je na neki način dodatno subvencionisano u zemljama EU, a dolazi kod nas po znatno nižim cijenama nego što mi možemo proizvesti”, rekao je Marinković.

Kako navodi, tako dolazi do kupoprodaje, dok domaći proizvodi ostaju po strani.

“Mi imamo prostora za proizvodnju, međutim, pojave nam se tržišni viškovi zbog nekontrolisanog i prekomjernog uvoza. Mi smo apelovali na to, ali, nažalost, nema efekata jer se ne može postići konsenzus na nivou vlasti BiH”, objašnjava on.

Kako kaže, u BiH postoji potencijal za proizvodnju, ali ne i politička volja.

“Rješenje je vrlo jednostavno, iako svi nastoje da to prikažu kao veoma komplikovano, a to je uvođenje zaštitnih mjera u smislu da se mi kao primarni proizvođači dovedemo na istu poziciju kao uvoznici i da tako konkurišemo na vlastitom tržištu”, istakao je Marinković, dodajući da bi se u budžet BiH slila značajna sredstva uvođenjem prelevmana, kao i carinskih i vancarinskih mjera.

S druge strane, Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Tuzlanski kanton, objašnjava za “Nezavisne novine” da se u BiH ne može proizvesti koliko je potrebno.

“Taj uvoz nama mnogo ne znači, možda samo utiče puno na voćare, jer oni mnogo proizvedu, a nemaju gdje plasirati. Sve ostalo je diskutabilno”, tvrdi Hasanović, dodajući da smo primorani da uvozimo.