Connect with us

Svijet

DEMOKRATE U “DUBIOZI”! Bajdenu opada podrška i kod Afroamerikanaca

Bahta Mekonen, 28-godišnji kapetan američke vojske iz Džordžije, jedne od ključnih država za ishod izbora, među milionima je građana čiji su glasovi doprinijeli da Džo Bajden (Joe Biden) 2020. pobijedi na predsjedničkim izborima.

Međutim, tri godine kasnije, demokrate strahuju da bi upravo on mogao biti jedan od glasača koji će Bajdena koštati reizbora 2024.

Razočaran zaokretom demokrata

Razočaran zaokretom demokrata ka ljevici, većom potrošnjom i, kako ih označava, praznim obećanjima, Mekonen ukazuje da ne vidi adekvatnu opciju koju bi podržao na sljedećem glasanju, piše Glas Amerike.

– U njihovim nastupima uviđam mnogo verbalne privrženosti afroameričkoj zajednici, kao da žele da ostave utisak da su partija za mlade crnce ili tu populaciju u cjelini. Ali, činjenica je da to potvrđuju svojim djelovanjem – kaže on.

Afroamerikanci važe za najlojalnije pristalice demokrata. Odigrali su važnu ulogu tokom Bajdenove kampanje 2020. u Južnoj Karolini. Uspjeh u Džoržiji, američkom predsjedniku otvorio je put ka Bijeloj kući i većini koju su demokrate osvojile u Senatu.

Foto: Agencije

Zauzvrat, glasači su očekivali da će Bajden i demokrate inicirati promjenu restriktivnih zakona o glasanju, reformu policije i krivičnog pravosuđa, otplatu studentskih kredita i ekonomsko osnaživanje.

Nije, međutim, još pružio precizan putokaz za to.

LGBTQ populacija

Istovremeno, usredređenost na LGBTQ populaciju i temu abortusa kod birača poput Mekonena razvijaju osećaj otuđenosti.

– Ljevičarska orijentacija mi je odbojna, jer joj se demokrate sve više okreću – ukazuje Mekonen, navodeći da bi želio da se opcija koju je podržao 2020. više usredsredi na ekonomiju.

Istraživanja i ankete agencije Reuters pokazuju da glasači mlađi Afroamerikanci gube vjeru u demokrate i Bajdena, čak možda i u čitav politički proces – svega tri godine nakon najvećih protesta za rasnu ravnopravnost i građanska prava.

Međutim, uprkos tome očekuje se da će velika većina ipak podržati Bajdena naspram budućeg republikanskog kandidata.

Ipak, upitno je da li će dovoljno građana izaći na birališta u ključnim gradovima, poput Atlante, Milvokija i Detroita, da bi Bajden ostvario drugi predsjednički mandat.

– Demokrate treba da shvate da je sve masovnija populacija Afroamerikanaca kojima je dosta guranja i nadziranja. Neuspjeh demokrata da obezbijede veće olakšice za studentske kredite ili legalizuju marihuanu je razočaravajući. Agresivniji pristup republikanaca kada su na vlasti ostavlja utisak da rješavaju stvari – rekao je za Reuters Lelan Evans, kandidat za gradsko vijeće Nešvila..

Lojalnost demokratama

Afroamerikanci čine 14,2 posto američke populacije, što iznosi 42,7 miliona ljudi, što je porast od 30 posto u odnosu na 2000. godinu, pokazuje podaci nevladinog istraživačkog centra Pju. U poređenju s ostatkom američkog stanovništva – ta populacija je pet godina mlađa, prosječne starosti 33 godine.

Njihova lojalnost demokratama ključna je da ta partija nastavi da pobeđuje u Pensilvaniji, Mičigenu i Džordžiji i povrati okruge na jugu zemlje.

Međutim, dešava se suprotno.

Njihova izlaznost u 2022. manja je za gotovo 10 posto u poređenju sa 2018. godinom, pokazuju podaci koje je “Washington Post” objavio na osnovu ankete provedene prilikom popisa stanovništva.

Za to vrijeme, izlaznost bjelačkog stanovništva smanjena je za 1,5 procenata.

Zajednička anketa Reutersa i Ipsosa, sprovedena od 11. do 17. jula, pokazuje da bi 18 posto Afroamerikanaca prije izabralo Donalda Trampa nego aktuelnog predsjednika Bajdena.

Ukazali su takođe da su spremniji da podrže kandidata koji se zalaže za ograničavanje abortusa i povećanje izdataka za finansiranje policije.

U globalu demokrate podržavaju afroamerički glasači koji se zalažu za pravo glasa, legalan abortus i protive se rasizmu.

Međutim, ta podrška slabi kada je riječ o ekonomiji.

– Tako da se brojke između 50 i 60 procenata smanjuju srazmjerno tvrdnjama anketiranih da su, kada je riječ o ekonomiji, republikanci za njih podjednako dobri kao i demokrate – rekao je Terens Vudberi, izvršni direktor kompanije za istraživanje javnog mnenja HIT Strategies.

Džulijan Sajlas, istraživač ulaganja pripadnika afroameričke zajednice, podvukao je da brojni njegovi prijatelji i članovi porodice preispituju lojalnost demokratama, analizirajući stepen poboljšanja kvaliteta njihovih života i ekonomski položaj.

“U suštini ništa se ne dešava”

On iznosi i tvrdnje da se na svake četiri godine demokratski kandidati pozivaju na značaj povećanja imovnog stanja Afroamerikanaca i smanjivanje jaza u poređenju sa bijelcima.

– U suštini se ništa ne dešava – podvlači on.

– Čini se da govore o temama koje djeluju dobro sa kojima mogu da se uskladim: smanjivanje studentskog kredita, ili duga za vlasništvo nad domom. Međutim, stvari se ne kreću dovoljno brzo – podvlači on.

Stopa nezaposlenosti Afroamerikanaca nalazi se na minimumu tokom mandata aktuelne američke administracije. Ipak u junu 2023. dostigla je desetomjesečni maksimum – mahom zbog toga što su Afroamerikanci napustili tržište rada.

– Ne preostaje niko osim Bajdena dok neko drugi ne dođe. Potrebno je da kao društvo prevaziđemo milje starijih bijelaca koji su zaduženi za sve u zemlji – zaključuje Andre Rasel mještanin Čikaga.

Inače, demokrate su uložile dosta novca i vremena u nastojanjima da prošire mogućnosti za glasanje Afroameričkoj populaciji, omoguće njihovu registraciju u državama važnim za ishod izbora, kao i kooptaciju u izbornu kampanju.

Uz to, prvi put u američkoj istoriji, potpredsjedničku funkciju obavlja pripadnica Afroameričke zajednice, Kamala Haris.

Ujedno je i najviše rangirana Afroamerikanka koja obavlja političku funkciju u državi.

Avaz

Related Topics:

Svijet

NEVJEROVATAN PRIZOR! Crvene krabe preplavile ulice Australije

Desetine miliona crvenih kraba započele su godišnju migraciju tokom koje prolaze ulicama i vrtovima na australijskom Božićnjem ostrvu, seleći se prema Indijskom okeanu, prenose danas mediji.

Njihova godišnja odiseja počela je ljetnjim kišama na južnoj hemisferi tokom vikenda 18. i 19. oktobra.

Očekuje se da će do 100 miliona kraba napustiti svoja šumska skloništa i doći do obale okeana, gdje se razmnožavaju.

Lokalni stanovnici ostrva, kojih ima 1.200, trude se da raščiste ulice i puteve što više mogu pred ovom najezdom crvenih zglavkara.

Mještani ostrva, koje je dobilo nadimak “Galapagos Indijskog okeana”, koriste grabulje i druga pomagala kako bi očistili svoje bašte i pomogli krabama na njihovom putu, prenosi “Figaro”.

“Neki ljudi možda misle da su krabe napast, ali većina nas smatra da je privilegija što možemo da prisustvujemo ovakvom iskustvu”, kazala je zvaničnica Nacionalnog parka na Božićnjem ostrvu, Aleksija Jankovski. Ona je ukazala da je teritorija ostrva dom 200 miliona endemske vrste kraba poznate i pod nazivom Gecarcoidea natalis. Na obali okeana, ženke krabe legu jaja koja potom puštaju u okean tokom plime 14. ili 15. novembra.

Potom mladunci provode mjesec dana nošeni morskim strujama u vidu larvi, da bi se potom kao mlade krabe vratili na ostrvo.

Nastavi čitati

Svijet

RUSI PROVOCIRAJU? NATO članice zabrinute (VIDEO)

Veliki ruski desantni brod usidrio se kod njemačke obale u Baltičkom moru, što je izazvalo zabrinutost među članicama NATO-a koje su već u stanju visoke pripravnosti zbog ponovljenih ruskih kršenja vazdušnog prostora Alijanse.

Desantni brod ruske Baltičke flote, “Aleksandar Šabalin”, bacio je sidro prije šest dana blizu ulaza u Libečki zaliv. Nalazi se na prometnoj brodskoj ruti do Femarnskog pojasa, ključne rute koja povezuje Baltičko i Sjeverno more i vidljiva je sa njemačkog ostrva Femarn.

Ruski brod prate njemački patrolni brod “Bamberg” i danske patrole, a njemačka mornarica je takođe poslala pomoćni brod “Vera” iz luke Kil.

Njemačka policija je potvrdila da se “Šabalin” nalazi van njemačkih teritorijalnih voda i da stoga ne krši domaći zakon ili međunarodne pomorske propise. Ovo nije prvi put da je brod primjećen u tom području.

U septembru se usidrio blizu ulaza u danski Langelandski moreuz, a kasnije tog mjeseca snimljeni su neidentifikovani dronovi kako lete iznad danske vojne baze dok je ruski brod bio u blizini. Međutim, nisu pronađeni dokazi koji povezuju brod sa incidentom.

Prisustvo ruskog broda dolazi u vrijeme pojačanih tenzija. Od 10. septembra ove godine, Rusija je više puta povrijedila vazdušni prostor članica NATO-a, uključujući Poljsku, Rumuniju, Estoniju, Dansku, SAD, Francusku i Njemačku, koristeći dronove i avione.

Zbog čestih incidenata, predsjednik SAD Donald Tramp je 23. septembra rekao da zemlje NATO-a treba da obaraju ruske avione ako uđu u njihov vazdušni prostor. Slično je reagovala i ministarka odbrane Litvanije Dovile Šakalijene, podsjećajući na incident iz 2015. godine kada je Turska oborila ruski Su-34 koji je zalutao u turski vazdušni prostor na samo 17 sekundi.

“Bloomberg” je, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio da je NATO upozorio Kremlj da je spreman da snažno odgovori na dalje provokacije, uključujući obaranje aviona.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je 26. septembra takve prijetnje nazvao “opasne”. Početkom oktobra, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, Dmitrij Medvedev, je sugerisao da bi pojava dronova iznad evropskih strateških lokacija mogla biti rezultat direktne “infiltracije iz Rusije”, ali nije potvrdio odgovornost Moskve, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

BRITANAC I FRANCUZ KROJE SUDBINU RUSIJE I SVIJETA: Ono što su obećali Zelenskom, Putinu će biti problem

Premijer Velike Britanije Kir Starmer i predsjednik Francuske Emanuel Makron održali su danas onlajn sastanak Koalicije voljnih, kojem je prisustvovao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i istakli jednoglasnu podršku Ukrajini tokom zimskog perioda i zajedničku posvećenost pravednom i trajnom miru, navedeno je u saoštenju kabineta Zelenskog.

Prema saopštenju, lideri Koalicije voljnih su pohvalili Zelenskog zbog zalaganja za potpuno i bezuslovno primirje, dok su istakli da je predsjednik Rusije Vladimir Putin odbacio prijedlog i pojačao napade na civile i infrastrukturu u Ukrajini.

Starmer i Makron su podržali stav Sjedinjenih Američkih Država da bi trenutna linija kontakta trebalo da bude polazna tačka za pregovore i ponovo potvrdili punu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.

Lideri su se saglasili da pojačaju ekonomski pritisak na Rusiju, uključujući eliminisanje ruske nafte i gasa sa svjetskog tržišta i sprečavanje trgovine tim resursima kroz treće zemlje.

Takođe su podržali mjere za kontrolu “sjenke flota” i produbljivanje koordinacije u toj oblasti.

Koalicija je izrazila spremnost da zadovolji hitne finansijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027, razmatrajući i korišćenje zamrznute suverene imovine Ruske Federacije.

Lideri su naglasili da će bilateralna vojna podrška Ukrajini ostati nepromijenjena.

Takođe su osudili ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, najavljujući hitnu pomoć za obnovu i jačanje energetske otpornosti, uključujući protivvazdušnu odbranu.

Lideri su potvrdili i planove za raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini po prestanku neprijateljstava, kako bi se osigurala bezbjednost vazdušnog i pomorskog prostora i pomoglo u obnavljanju odbrambenih kapaciteta zemlje.

Saveznici navode da su spremni da ciljaju ne samo ruske kompanije direktno, već i entitete u trećim zemljama koje pomažu u transportu ili preradi ruskih energenata. Na primjer, kod britanskih novih sankcija spomenuto je da se prate i “kompanije u trećim zemljama koje nastavljaju da olakšavaju da ruska nafta dospije na globalno tržište”.

Izvjestan izvještaj navodi da među najvećim kupcima ruske nafte trenutno spadaju Kina, Indija i Turska.

Dakle, “treće zemlje” bi mogle uključivati upravo one države koje nisu primarno zapadne sankcionisane zemlje, ali kroz čiji sistem – bilo refiniranje, transport, ili preprodaju – ruski energenti dolaze na globalno tržište.

Iako u izjavama nije naveden iscrpan spisak imena zemalja koje će biti ciljani, na osnovu podataka i izvještaja možemo identifikovati najvjerovatnije kandidate:

Kina (ako ne bude saradnje u zaustavljanju ruskog izvoza) – velikog uvoznika ruske energije.

Indija – takođe veliki uvoznik ruske nafte.

Turska – navodno i kao tranzit ili refiniranje ruske nafte.

Moguće i neke zemlje Bliskog istoka ili jugoistočne Azije koje služe kao prerađivački centri ili tranzitne tačke.

Svaka država koja omogućava transport ruske nafte kroz brodove, luke, servisiranje tankera, osiguranje – bilo direktno ili posredno, prenosi Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Aktuelno