Od juče je u našem regionu počela promjena vremena uz kišu i zahlađenje, poznato je i kakvo će biti vrijeme za 1. maj.

Prema trenutno raspoloživom prognostičkom materijalu, sve do oko 3. maja ostaje relativno hladno uz padavine, povremeno i moguća kraća otopljenja, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

Poslije relativno hladnih dana uz slabe padavine ponegde, za vrijeme za 1. maj trenutno stoji signal za nastavak nestabilnog i relativno svježeg vremena, ali bez opasnosti od mraza.
Kraće otopljenje je moguće oko 27. aprila.

Pred nama vrlo svježe vrijeme, posebno sredinom sedmice, kada stoji opasnost od kasnog mraza.

Poslije toga, postepeno otopljenje se nazire krajem ove i posebno početkom sledeće sedmice.

Oko 29. aprila, trenutno, stoji mogućnost nešto jače ciklogeneze i konkretnijih padavina od 30. aprila do 3. maja.

Uprkos kontrolama i visokim kaznama, u Srpskoj je i dalje prisutan rad na crno. Plata u koverti, neplaćeno zdravstveno osiguranje, samo su neki od segmenata ove sive ekonomije.

Prema riječima predstavnika sindikata, iako se takav oblik rada formalno ne prepoznaje, u praksi je i dalje zastupljen.

Danko Ružičić generalni sekretar Saveza Sindikata Republike Srpske, kazao je da je i danas i dalje to prisutno, iako je nelogično,  jer kako kaže  postoji manjak radnika, koji se uvoze iz drugih zemalja.

“Isto tako imamamo i ugovore o radu koji nisu produženi”,  istakao je Ružičić.

Pojasnio  je da se broj radnika na crno smanjuje, ali da još uvijek nije iskorijenjeno.

“Traže se mehanizmi kako to spriječiti. Iz izvještaja Inspektorata može se vidjeti da se najviše spominju sledeće djelatnosti: građevinarstvo, trgovina i drvoprerađivački sektor. Vlada se ozbiljno uhvatila u koštac sa ovim problemom”,  dodao je Ružičić, prenosi RTRS.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da Unija ne može pratiti da li neko radi zakonito ili ne, ali u aktima je definisano da poslodavci koji poštuju propise su članovi te asocijacije.

“Rad na crno je negdje oko dva odsto u odnosu na cjelokupnu populaciju radnika. Neadekvatna poreska politika jeste jedan od motiva da i nakon 30 godina nismo uspjeli riješiti ovu situaciju”, istakao je Aćić.

Jedna od mjera mogao bi da bude i reprsivni aparat.

“Poreske utaje se smatraju najtežim krivičnim prekršajem svugdje u svijetu, pa bi tako trebalo biti i kod nas. Pozivamo i sve poslodavce, i sve radnike da ako imaju dilemu bilo kakvu po ovom pitanju, da se jave Uniji poslodavaca.Moramo svi mi zajedno kvalitetniji komunicirati” , zaključio je Aćić.

Dok se formiranje robnih rezervi u Republici Srpskoj i ne nazire, FBiH ima tu instituciju, koja trenutno u zalihama čuva robu vrijednu oko 40 miliona KM.

Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve, koja, između ostalog, obavlja stručne poslove koji se odnose na organizaciju sistema robnih rezervi, kao i čuvanje i obnavljanje tih rezervi.

Hrvatska ima Ravnateljstvo za robne zalihe, koje obavlja poslove u vezi sa stvaranjem, finansiranjem, upotrebom, korištenjem i obnavljanjem strateških robnih zaliha, što podrazumijeva i osiguranje skladišnog prostora za njihovo čuvanje.

Politička koplja oko (zastarjelog) sistema

“Niko neće biti gladan”: I premijer Republike Srpske Savo Minić je nedavno potvrdio da robne rezerve trebaju Republici Srpskoj.

“Slažem se, one treba da postoje, ali one služe da neko ne bude gladan. Niko u Republici Srpskoj nije i neće biti gladan. Mi ćemo obezbijediti sve što treba”, kazao je tada Minić.

U martu je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, na protokol Vlade Republike Srpske dostavio prijedlog zakona o robnim rezervama, a Minić je, prije nekoliko večeri, kada je održana TV debata između njih dvojice, izjavio da je taj sistem zastario.

“Robne rezerve su nekada, one stare, bile za skladište brašna, ulja, soli, šećera i tako dalje. Sada vidimo da je to nešto sasvim drugo – nafta, neki drugi derivati”, rekao je Minić.

Regionalna iskustva: Srbija i Hrvatska pune skladišta

U Srbiji, po svemu sudeći, misle drugačije. Njihova Republička direkcija za robne rezerve je prije nekoliko sedmica oglasila prodaju radi obnavljanja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Uvidom u oglas za prodaju, “Nezavisne novine” su utvrdile da su njime obuhvaćeni i so (čak 3.387.600 kg), goveđi naresci, paštete, tovne svinje i junad…

“Javni oglas je otvoren do konačne prodaje oglašenih količina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda”, naveli su iz Republičke direkcije za robne rezerve, sa sjedištem u Beogradu.

Hrvatska otkrila karte: Nadležni u Hrvatskoj su u februaru ove godine otkrili karte. Državni sekretar u Ministarstvu gospodarstva Hrvatske Vedran Špehar rekao je da Hrvatska u robnim zalihama ima žitarica za cjelokupne potrebe stanovništva za 60 dana, te kreveta i šatora za zbrinjavanje do 50.000 stanovnika.

“Pored toga imamo u MORH-u (Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske) određene kapacitete”, rekao je Špehar.

Glas struke: Ukidanje rezervi bila je najveća greška

Borci za zaštitu potrošača poručuju da su robne rezerve hitno potrebne i u Republici Srpskoj.

“Mislim da najveća greška, u možda zadnjih desetak godina, onih koji su predlagali odluke jeste dovođenje robnih rezervi u status da se one moraju ukinuti. Žao mi je što se kod nas riječ stručnjaka ne sluša. Pod hitno bi trebalo obnoviti robne rezerve, za šta trebaju dvije do tri godine, ali bolje i to čekati pa biti siguran, nego da imamo ovo što smo sada dočekali”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Federacija BiH: Zalihe od 40 miliona dovoljne tek za prvu pomoć

Iako, dakle, FBiH ima svoje robne rezerve, i kod njih je situacija daleko od idilične.

Tončo Bavrka, direktor Robnih rezervi FBiH, rekao je za Faktor da su, za razliku od ranijih kriza, poput pandemije virusa korona, robne rezerve FBiH sada nešto popunjenije, ali su količine hrane u robnim rezervama i nafte i naftnih derivata u terminalima FBiH dovoljne samo za kratkotrajne intervencije.

“Na zalihama imamo robe u vrijednosti od otprilike 40 miliona KM. Sagledavajući geopolitičko stanje u svijetu, tendencije rasta cijena, jasno je da bi za robne rezerve trebalo više izdvajati”, rekao je Bavrka.

Nezavisne novine