Connect with us

Politika

Dijasporu ne zanimaju lokalni izbori u BOSNI I HERCEGOVINI

Broj birača registrovanih za glasanje van BiH i putem pošte za predstojeće lokalne izbore biće skoro duplo manji u odnosu na izbore 2020. godine, a razlog tome je nezainteresovanost za lokalne (ne)prilike, ali i smanjena mogućnost zloupotreba, jer je sistem prijavljivanja potpuno digitalizovan.

Putem elektronskog servisa e-izbori prijavu za glasanje izvan BiH Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnio je 53.574 potencijalni birač.

Od toga broja obrađeno je 28.570 birača i utvrđeno je da njih 2.080 ima nedostatke. Prema u četvrtak objavljenim podacima, ostalo je da se obradi još 19.037 prijava.

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH kažu da će, nakon što završe obradu svih pristiglih prijava za glasanje iz inostranstva u oktobru ove godine, svi oni koji ne ispunjavaju uslove imati mogućnost žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Za razliku od izbora održanih 2020. godine, to je skoro duplo manje, s obzirom na to da je na izvodu iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH bio 101.771 birač, a njih još čak 27.960 skinuto je sa spiska.

Inače, te 2020. godine drastično je porastao broj prijava za glasanje putem pošte, s obzirom na to da je četiri godine ranije za glasanje iz inostranstva bilo registrovano “tek” 65.111 birača.

“Sve je manji interes građana koji imaju pravo da glasaju u Bosni i Hercegovini, a mi generalno imamo problem sa izlaznošću na lokalnim izborima. Nekada je bilo registrovano po 200.000 birača, a sada i od onih koji su se prijavili mislim da 60 posto neće glasati i iskoristiti svoje biračko pravo. Vjerovatno su nezainteresovani, a svemu tome kriva je i aktuelna vlast. Da imate kvalitetne igrače koji privlače publiku, bilo bi više i birača”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije.

On kaže da treba postaviti pitanje da li ti ljudi uopšte treba da učestvuju na lokalnim izborima te da takvih slučajeva ima u svijetu, da birači iz inostranstva ne mogu glasati na lokalnom nivou, a mogu na opštem nivou.

“Bune se ljudi u BiH, kažu, dođu ovdje, glasaju i odoše da žive negdje daleko”, naglasio je Šehić.

On smatra da je na smanjenje broja prijavljenih uticalo i to što se smanjila mogućnost manipulacije, i sve je prebačeno na online sistem, gdje se vrlo lako može pratiti ko se registruje i sa koje adrese, dodajući da je nekada bilo slučajeva da jedan čovjek registruje 100 ljudi na istoj adresi.

U razgovoru sa jedinim od birača koji se pokušao registrovati za glasanje iz inostranstva može se zaključiti da je ovaj put, kako je rekao “zbog sitnica” prijava vraćana na doradu.

“Poslali su mi mail da potpis na obrascu nije isti kao na ličnoj karti i da je potrebno da to ispravim. Ne znam kako da ispravim svoj rukopis tako da sam na kraju odustao od svega”, ispričao nam je jedan od građana BiH koji živi u inostranstvu.

Kada je riječ o lokalnim izborima, u posljednjih 20 godina broj birača iz inostranstva značajno je oscilirao, a prvi veliki skok broja registrovanih birača bio je 2016. godine. Te godine za glasanje iz inostranstva bilo je registrovano 65.111 birača, a četiri godine ranije, odnosno 2012. godine, “svega” 37.359 birača. Godine 2008. registrovano je bilo 33.678 birača, a 2004. godine njih 27.462.

“Zainteresovanost naših glasača u inostranstvu za izbore nije baš izražena, ali to je do sada bila idealna baza za završavanje izbora i prije samog glasanja. Političke partije su bile veoma angažovane na sređivanju vreća iz inostranstva i uglavnom bez problema su kontrolisale glasove gastarbajtera. Smanjena mogućnost manipulacije smanjila je znatno zainteresovanost ove ciljne grupe za lokalne izbore u BiH”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Inače, u prošlosti, vreće, odnosno glasovi iz inostranstva, često su odnosili prevagu, a posljednji takav slučaj desio se u Derventi, gdje je danima nakon završetka izbora više glasova imao Vlado Kovačević iz SDS-a, međutim nakon nekoliko dana i nakon što su prebrojani glasovi iz inostranstva, pobjedu i mjesto načelnika osvojio je Milorad Simić iz SNSD-a.

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ TVRDI: Grad Gradiška prekršio zakon da bi odbio inicijativu 1.500 građana za privatne vrtiće

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i funkcioner PSS/PDP Bojan Kresojević optužio je Grad Gradišku da je prekršio Zakon o lokalnoj samoupravi kako bi odbio građansku inicijativu za sufinansiranje privatnih predškolskih ustanova.

Kako navodi Kresojević, prijedlog odluke, koji je podržalo oko 1.500 građana, odbijen je uz obrazloženje da je bilo potrebno prikupiti 2.700 potpisa, odnosno pet odsto birača. Tvrdi da je takvo obrazloženje u suprotnosti sa članom 84. Zakona o lokalnoj samoupravi, prema kojem prijedlog akta može podnijeti najmanje 1.000 birača.

– Grad Gradiška je odbio prijedlog odluke o sufinansiranju privatnih predškolskih ustanova, koji je podnijelo 1.500 građana, suprotno zakonu, samo kako bi istrajali u stavu da djeca u privatnim vrtićima manje vrijede – poručio je Kresojević.

On tvrdi da je dodatni dokaz nepravilnosti činjenica da je Gradska uprava, kako kaže, prvo obavijestila javnost o odbijanju prijedloga, dok predlagač u tom trenutku još nije bio zvanično obaviješten.

Kresojević smatra da je neprihvatljivo ignorisati volju 1.500 građana i zakonsko pravo da njihov prijedlog bude upućen Skupštini grada na razmatranje.

– Nevjerovatno je kako su u Gradu Gradiška spremni da ignorišu volju 1.500 ljudi i zakonsko pravo da se ova odluka nađe pred odbornicima. Kome god je princip važniji od naroda, izgubio je podršku naroda – istakao je.

Na kraju je poručio da, uprkos, kako navodi, opstrukcijama, neće odustati od inicijative.

– Ne osvrćemo se na opstrukcije i nastavljamo borbu kroz konkretne inicijative – zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

“SEJDIĆ I FINCI” se mora implementirati do 2030?

Iako je odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci” do prije samo nekoliko godina bila ključan uslov za evropski put BiH, danas se o njoj gotovo više ni ne govori.

Ključna promjena paradigme u EU desila se nakon usvajanja Britansko-njemačke agende 2015. godine, kada je fokus s ove odluke prebačen na ekonomiju i jačanje institucionalnog okvira BiH. Vjerovalo se da će u boljem ekonomskom ambijentu i s boljim i efikasnijim funkcionisanjem države kao posljedica ispunjavanja evropskih obaveza predmet “Sejdić i Finci” i grupa drugih srodnih presuda donesenih nakon ove odluke sami doći na red. Ipak, to se nije desilo, a i ekonomske i institucionalne reforme nisu ostvarile svoj rezultat, posebno nakon neuspjeha BiH da implementira uslove iz Reformske agende.

Iako postoje neformalna obećanja da će nakon oktobarskih izbora ovo pitanje ponovo doći na dnevni red i da će opšti izbori 2030. biti sprovedeni u skladu s odlukom “Sejdić i Finci”, još nema konkretnih koraka koji bi vodili u tom smjeru.

“Ne možemo u EU bez provođenja odluke”

Jakov Finci, jedan od dvojice apelanata, ističe da je čekao 17 godina pa da mu neće biti teško sačekati i 21 ako će to značiti da će odluka konačno biti sprovedena, a njemu, kao građaninu BiH, biti omogućeno da se kandiduje za najvišu državnu funkciju.

“Ja uvijek govorim da mi ne možemo postati članica EU dok se to ne uradi. Dakle, ako ništa, moraćemo prije implementirati ovu odluku da bismo mogli postati članica”, rekao je.

Na naše pitanje vjeruje li da će BiH ući u EU, kako bi, prema njegovim tvrdnjama, bila implementirana i ova odluka, Finci kaže da ostaje da se vidi.

“Ja ne znam koliko naši političari još uvijek misle da je realno da će Bosna ući u EU i koliko se oni za to bore. A očito je da je narod, kad god se postavi to pitanje, uvijek većinom za ulazak u EU. Izgleda da samo političari o tome drugačije razmišljaju, jer ovako se osjećaju komfornije, mogu donositi odluke kakve žele”, ističe on.

Kako naglašava, više ga brine to što se kasni s evropskim zakonima jer bez tih reformi, kako kaže, ni ostali uslovi nemaju smisla.

“Pogledajte odluke koje se ne donose kao što je ovo kašnjenje usvajanja Plana rasta, koje košta stotine miliona evra ovu zemlju. Ali mi smo država koja najviše kasni i opet ćemo ostati na repu zapadnog Balkana dok se raspravljamo kako će ko glasati i ko se može kandidovati. A ja ne gubim nadu da će ova zemlja jednog dana, kako kažu, ipak trijumfovati”, naglašava on za “Nezavisne”.

Evropska komisija upozorava na obaveze

Iako je odluka “Sejdić i Finci” nestala iz vokabulara evropskih diplomata, ipak nije iz evropskih izvještaja, koji nas redovno podsjećaju na neispunjene obaveze.

U posljednjem izvještaju o napretku Evropske komisije krajem prošle godine naglašeno je da pripadnici nacionalnih manjina i građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda i dalje ne mogu da se kandiduju za Predsjedništvo BiH i Dom naroda, što, kako je naglašeno, predstavlja kršenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”, sve dok ne budu usvojene ustavne reforme kojima će se obezbijediti politička jednakost i zabrana diskriminacije svih građana.

“Zemlja hitno treba da usvoji ustavne i izborne reforme kako bi svim građanima omogućila da efikasno ostvaruju svoja politička prava, naročito usklađivanjem svog Ustava sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ‘Sejdić i Finci’, kao i sprovođenjem relevantnih odluka Ustavnog suda”, navedeno je, uz eksplicitno navođenje da je za to potrebna izmjena Ustava.

Prije gotovo godinu dana jedan visoki evropski zvaničnik nam je u neformalnom razgovoru rekao da kada BiH počne s aktivnim pregovorima, onda će sva ta pitanja morati biti riješena, jer ne postoji način da pregovori napreduju bez toga, posebno što su pravna pitanja i pitanja temeljnih prava, kako nam je rečeno, stavljena u prvi plan pregovaračkog procesa.

Ako se ovo uzme ozbiljno, uz pretpostavku da će naredni saziv na državnom nivou početi pregovore, gotovo je sigurno da će opšti izbori nakon ovih biti prvi na kojima će se za člana Predsjedništva moći kandidovati nacionalno neopredijeljeni i manjine.

Nastavi čitati

Politika

Kresojević i Vukomanović predstavili zakonske izmjene: TRUDNICAMA VEĆA SIGURNOST NA POSLU

Tanja Vukomanović i Bojan Kresojević poručili da nijedna žena ne smije ostati bez posla zbog trudnoće te predstavili prijedlog izmjena Zakona o radu.

Klub poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske uputio je u proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu kojim se predviđa dodatna zaštita trudnica zaposlenih na određeno vrijeme.

Na konferenciji za novinare u Banjaluci šef Kluba poslanika PDP-a Tanja Vukomanović i narodni poslanik Bojan Kresojević istakli su da nijedna žena ne bi smjela ostati bez radnog mjesta zato što je ostala trudna.

Automatsko produženje ugovora do isteka porodiljskog odsustva

Vukomanović je pojasnila da predložene izmjene predviđaju da se zaposlenoj koja ostane u drugom stanju ugovor o radu na određeno vrijeme automatski produži do isteka trudničkog, odnosno porodiljskog odsustva.

Kako je navela, cilj prijedloga je da se spriječe situacije u kojima poslodavci ne produže ugovor radnicama nakon saznanja da su trudne.

– Danas su, nažalost, česti slučajevi da žene ostaju bez posla upravo zato što su ostale trudne. Želimo da im obezbijedimo sigurnost i zaštitu u periodu kada im je ona najpotrebnija – rekla je Vukomanović.

Dodala je da mnoge žene odgađaju majčinstvo zbog nesigurnog zaposlenja i straha od gubitka prihoda.

PDP: Mjera može pomoći i demografskoj obnovi

Narodni poslanik Bojan Kresojević ocijenio je da je riječ o konkretnoj i provodivoj mjeri koja može doprinijeti većoj sigurnosti porodica, ali i predstavljati jedan od odgovora na demografske izazove s kojima se suočava Republika Srpska.

– Očekujemo da će Vlada Republike Srpske i Narodna skupština imati razumijevanja za ovaj prijedlog. Ne vidimo razlog da bilo ko bude protiv dodatne zaštite trudnica na radnom mjestu – rekao je Kresojević.

Podrška sindikata i poslodavaca

Prema riječima Kresojevića, prije upućivanja zakonskih izmjena u proceduru obavljeni su razgovori sa predstavnicima sindikata i poslodavaca.

On tvrdi da su obje strane pozitivno ocijenile prijedlog i dale podršku izmjenama kojima bi trudnice zaposlene na određeno vrijeme dobile veću pravnu sigurnost tokom trudnoće i porodiljskog odsustva.

Nastavi čitati

Aktuelno