Connect with us

Politika

Dijasporu ne zanimaju lokalni izbori u BOSNI I HERCEGOVINI

Broj birača registrovanih za glasanje van BiH i putem pošte za predstojeće lokalne izbore biće skoro duplo manji u odnosu na izbore 2020. godine, a razlog tome je nezainteresovanost za lokalne (ne)prilike, ali i smanjena mogućnost zloupotreba, jer je sistem prijavljivanja potpuno digitalizovan.

Putem elektronskog servisa e-izbori prijavu za glasanje izvan BiH Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnio je 53.574 potencijalni birač.

Od toga broja obrađeno je 28.570 birača i utvrđeno je da njih 2.080 ima nedostatke. Prema u četvrtak objavljenim podacima, ostalo je da se obradi još 19.037 prijava.

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH kažu da će, nakon što završe obradu svih pristiglih prijava za glasanje iz inostranstva u oktobru ove godine, svi oni koji ne ispunjavaju uslove imati mogućnost žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Za razliku od izbora održanih 2020. godine, to je skoro duplo manje, s obzirom na to da je na izvodu iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH bio 101.771 birač, a njih još čak 27.960 skinuto je sa spiska.

Inače, te 2020. godine drastično je porastao broj prijava za glasanje putem pošte, s obzirom na to da je četiri godine ranije za glasanje iz inostranstva bilo registrovano “tek” 65.111 birača.

“Sve je manji interes građana koji imaju pravo da glasaju u Bosni i Hercegovini, a mi generalno imamo problem sa izlaznošću na lokalnim izborima. Nekada je bilo registrovano po 200.000 birača, a sada i od onih koji su se prijavili mislim da 60 posto neće glasati i iskoristiti svoje biračko pravo. Vjerovatno su nezainteresovani, a svemu tome kriva je i aktuelna vlast. Da imate kvalitetne igrače koji privlače publiku, bilo bi više i birača”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije.

On kaže da treba postaviti pitanje da li ti ljudi uopšte treba da učestvuju na lokalnim izborima te da takvih slučajeva ima u svijetu, da birači iz inostranstva ne mogu glasati na lokalnom nivou, a mogu na opštem nivou.

“Bune se ljudi u BiH, kažu, dođu ovdje, glasaju i odoše da žive negdje daleko”, naglasio je Šehić.

On smatra da je na smanjenje broja prijavljenih uticalo i to što se smanjila mogućnost manipulacije, i sve je prebačeno na online sistem, gdje se vrlo lako može pratiti ko se registruje i sa koje adrese, dodajući da je nekada bilo slučajeva da jedan čovjek registruje 100 ljudi na istoj adresi.

U razgovoru sa jedinim od birača koji se pokušao registrovati za glasanje iz inostranstva može se zaključiti da je ovaj put, kako je rekao “zbog sitnica” prijava vraćana na doradu.

“Poslali su mi mail da potpis na obrascu nije isti kao na ličnoj karti i da je potrebno da to ispravim. Ne znam kako da ispravim svoj rukopis tako da sam na kraju odustao od svega”, ispričao nam je jedan od građana BiH koji živi u inostranstvu.

Kada je riječ o lokalnim izborima, u posljednjih 20 godina broj birača iz inostranstva značajno je oscilirao, a prvi veliki skok broja registrovanih birača bio je 2016. godine. Te godine za glasanje iz inostranstva bilo je registrovano 65.111 birača, a četiri godine ranije, odnosno 2012. godine, “svega” 37.359 birača. Godine 2008. registrovano je bilo 33.678 birača, a 2004. godine njih 27.462.

“Zainteresovanost naših glasača u inostranstvu za izbore nije baš izražena, ali to je do sada bila idealna baza za završavanje izbora i prije samog glasanja. Političke partije su bile veoma angažovane na sređivanju vreća iz inostranstva i uglavnom bez problema su kontrolisale glasove gastarbajtera. Smanjena mogućnost manipulacije smanjila je znatno zainteresovanost ove ciljne grupe za lokalne izbore u BiH”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Inače, u prošlosti, vreće, odnosno glasovi iz inostranstva, često su odnosili prevagu, a posljednji takav slučaj desio se u Derventi, gdje je danima nakon završetka izbora više glasova imao Vlado Kovačević iz SDS-a, međutim nakon nekoliko dana i nakon što su prebrojani glasovi iz inostranstva, pobjedu i mjesto načelnika osvojio je Milorad Simić iz SNSD-a.

Related Topics:

Politika

VJEŽBA EUFORA! Rezervne trupe počinju povlačenje iz BiH

Rezervne trupe koje su učestvovale u EUFOR-ovoj vojnoj vježbi “Brzi odgovor” danas počinju povlačenje iz BiH.

Francuzi odlaze vozom, vozilima i avionom

Francuske trupe, koje su u BiH došle avionom, zemlju će djelimično napustiti kopnenim putem. Naime, povlačenje je planirano vozilima i vozom, a dio će iz BiH otići avionom s Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Austrijske trupe, koje su konvojem došle preko graničnog prelaza Gradiška, ostaće u BiH, obzirom da u novembru treba da zamijene nizozemske trupe.

EUFOR: Vježba bila test spremnosti i koordinacije

Na završnoj vježbi u Mostaru pored Mauricija Fronde, komandanta EUFOR-a, prisustvovali su i Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, kao i najviši predstavnici Ministarstva odbrane BiH i Oružanih snaga BiH.

“Kada dođe do krize, nema vremena za učenje. Nema vremena za traženje odgovora. Oslanjate se na ono za šta ste već obučeni. Zato ‘Brzi odgovor 2026’ nije bio samo demonstracija vojnih sposobnosti. Bio je to test spremnosti, koordinacije i međusobnog povjerenja, kao i podsjetnik da bezbjednost zavisi od sposobnosti da se djeluje brzo, odgovorno i zajednički”, kažu u EUFOR-u.

Nastavi čitati

Politika

NAKON 24 GODINE NA RTRS-u! Adriana Basara podržala BIVŠE KOLEGE i pozvala na nastavak dijaloga sa Vladom RS

Član Predsjedništva pokreta „Sigurna Srpska” Banja Luka, Adriana Basara, oglasila se emotivnom i otvorenom porukom u kojoj je pružila punu podršku bivšim radnim kolegama sa Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), otkrivajući kroz kakve je profesionalne i privatne izazove prolazila tokom više od dvije decenije rada u ovom mediju.

11 godina rada bez dana staža i bez plaćenog porodiljskog

Basara je bez dlake na jeziku opisala početke i teške uslove u kojima medijski radnici često funkcionišu iza kulisa:

„Danas, i ne samo danas, želim da izrazim podršku bivšim radnim kolegama sa RTRS-a na kojem sam provela 24 godine svog profesionalnog života. Od toga sam čak 11 dugih godina bila honorarni saradnik, bez dana radnog staža. Za tih 11 godina rodila sam i dvoje djece, bez mogućnosti plaćenog porodiljskog odsustva. Ipak, ostala sam. Ne zato što je bilo lako — zadržala me je ljubav prema novinarstvu. Zato vrlo dobro znam koliko znanja, odgovornosti, rada na terenu, noćnih smjena, vikenda i praznika stoji iza posla koji javnost vidi kroz jedan prilog ili emisiju.“

„Znam šta kolege kažu kad se kamere ugase“

Govoreći o percepciji javnosti i stvarnom ekonomskom položaju zaposlenih na javnom servisu, Basara ističe da je zabluda da su primanja na RTRS-u visoka:

„Neću čak ništa reći za uređivačku politiku RTRS-a. Vrlo dobro znam šta mi kolege kažu kad se kamere ugase i kako razmišljaju. Potpuno razumijem kada ljudi traže da njihov rad bude više cijenjen. I treba. Svi misle da su njihove plate visoke, a one su skoro pa minimalne.“

Borba Sindikata i reakcija Vlade RS

Ona se osvrnula i na nedavne pregovore o povećanju primanja, naglašavajući važnost daljeg dijaloga za poboljšanje statusa radnika:

  • Zahtjev Sindikata: Povećanje cijene rada od 20%.

  • Odluka Vlade RS: Prihvaćeno povećanje plata zaposlenima na RTRS-u od 10%.

„Dobro je da je napravljen korak. Ali važno je da se razgovor nastavi i da se položaj radnika dodatno unapređuje. Posebno želim da istaknem da je ovo, poslije mandata Pejke Medić kao predsjednika Sindikata, prvi sastav rukovodstva Sindikata RTRS-a, čiji sam i ja nekada bila član, koji je u više navrata konkretnim rezultatima poboljšao status radnika. A nije im bilo lako ni jednostavno. I to treba reći.“

Na kraju svoje poruke, Adrijana Basara je naglasila da veze sa kolegama i kućom u kojoj je provela skoro četvrt vijeka ostaju neraskidive:

„Na RTRS-u sam ostavila 24 godine svog profesionalnog života. Tamo sam naučila novinarski zanat, stekla prijatelje i kolege i doživjela najljepše, ali i najteže trenutke svoje profesionalne karijere. Zato danas i uvijek — PODRŠKA kolegama!“

Nastavi čitati

Politika

Begić: Moj telefon će vam biti dostupan, neću biti potpredsjednik-fikus

Kandidat SDP-a BiH za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Ivan Begić zvanično je počeo predizbornu kampanju, poručivši da će biti dostupan svim građanima i da će aktivno koristiti ovlaštenja koja mu pripadaju.

„Neću biti potpredsjednik-fikus niti još jedan nedodirljivi političar. Moj telefon će vam biti dostupan, a vrata Kabineta otvorena svim građanima, bez obzira na njihovu nacionalnu, političku ili bilo koju drugu pripadnost“, poručio je Begić.

Njegov program za mandatni period 2026–2030. zasniva se na pet ključnih oblasti: povratku i ostanku stanovništva, otvaranju radnih mjesta, dostupnosti građanima, ravnopravnosti u institucijama i razvoju mjesne infrastrukture.

„Potpredsjednik nema Vladu iza sebe, ali ima glas, ovlaštenja i pravo da traži odgovore. Ta ovlaštenja ne smiju ostati samo mrtvo slovo na papiru. Koristiću ih kako bih štitio prava građana, posebno povratnika i manjih zajednica“, naglasio je Begić.

On je istakao da bez posla, puteva, vode, struje i interneta nema ni održivog povratka niti opstanka ljudi u njihovim mjestima.

„Put, voda, struja i internet nisu sitnice. To su osnovni uslovi za život. Bez plate nema povratka, koliko god obećanja bilo“, rekao je Begić.

Begić je podsjetio da ga je na prethodnim izborima od pobjede dijelilo samo 111 glasova, zbog čega će svaki glas na predstojećim izborima biti izuzetno važan.

Ivan Begić nalazi se pod rednim brojem četiri na glasačkom listiću za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske. Opšti izbori biće održani u nedjelju, 4. oktobra.

Nastavi čitati

Aktuelno