Connect with us

Svijet

DILEMA! Šolc smatra da bi “Taurus” uvukao NJEMAČKU U RAT

Jedni kažu da bi gospodin Vladimir Putin time postigao cilj i zahtjevaju da se upravo sada “Taurus” pošalje Ukrajini, piše “DW”. ​Drugi, predvođeni kancelarom Olafom Šolcom, smatraju da je samo potvrđeno da bi isporuka krstarećih raketa uvukla Njemačku u rat.

Izgleda da je afera ruskog prisluškivanja njemačkih visokih oficira samo osnažila već postojeće pozicije. Pritom je njemački kancelar doživio blamažu.

Obrazlagao je svoje odbijanje da krstareću raketu “Taurus” isporuči Ukrajini time što su navodno samo njemački vojnici u stanju da je programiraju za ciljeve, ali je šef njemačkog ratnog vazduhoplovstva, general Ingo Gerharc, u razgovoru sa još tri oficira Bundesvera rekao da bi to mogli da rade i ukrajinski vojnici poslije višemjesečne obuke.

Ni kancelarovi koalicioni partneri ne trude se da prikriju protivrječnosti. Tako je za Drugi program njemačke televizije (ZDF) stručnjakinja za odbrambena pitanja njemačkih liberala (FDP) Mari-Agnes Štrak-Cimerman rekla da je s objavljivanjem prisluškivanog razgovora otpao kancelarov argument za odbijanje isporuke. Ona je u isto vrijeme pozvala na zbijanje koalicionih redova: “Moramo da pripazimo da sada jedni druge ne hvatamo za guše”.

A upravo je to uradila svojom izjavom. Ona je jedina poslanica liberala koja je u Bundestagu glasala za zahtjev demohrišćanske (CDU/CSU) opozicije da se “Taurus” isporuči Ukrajini i time se otvoreno usprotivila kancelaru Šolcu (SPD). Njen partijski kolega Volfgang Kubicki kaže da bi sada za ponovljeni zahtjev opozicije glasalo još više poslanika liberala.

Poslanik demohrišćanske opozicije Roderih Kizeveter ne štedi riječi kritike. Prema njemu, Šolcovi razlozi su “prividni”. “Nema ni tehničkih, ni pravnih razloga koji bi bili protiv isporuke ‘Taurusa’. Dakle, sada je krajnje vrijeme da kancelar odobri isporuku poslije desetomjesečnog odugovlačenja”. Demohrišćanski političar dodaje da se u suprotnom opslužuje Putinov narativ.

Na lijevoj i desnoj ivici političkog spektra zaključci su suprotni. Predsjedavajuća Ljevice, Janine Visler za “Špigel” je izjavila: “Sadržaj razgovora još jednom sasvim jasno pokazuje, da bi isporuka krstareće rakete ’Taurus’ bila krajnje opasna i da bi mogući napadi sve do Moskve mogli da izazovu neviđenu eskalaciju.” Bjern Heke, političar dijelom ekstremno desne Alternative za Njemačku (AfD), obratio se na Twitteru kancelaru Šolcu: “Nemojte da uđete u istoriju kao čovjek čija je odluka da isporuči krstareću raketu ’Taurus’ izazvala treći svjetski rat!”

Olaf Šolc ne vidi razlog da promjeni svoj stav i poslije afere prisluškivanja. “Ne može da se isporuči neki sistem naoružanja koji je veoma velikog dometa, a da se ne razmisli o tome kako će se odvijati kontrola nad sistemom”, rekao je Šolc u jednoj diskusiji. “Ako hoćemo da imamo kontrolu, a to može samo ako učestvuju njemački vojnici, onda je to za mene isključeno.” Šolc kao da je morao da naglasi: “Ja sam kancelar i zato je to na snazi.”

Postoje i nagađanja da iza takvog kancelarovog stava postoji nepovjerenje prema vlastima u Kijevu, jer se pribojava da bi one ipak mogle da gađaju ciljeve u Rusiji. Domet “Taurusa” je 500 kilometara, pa bi iz Ukrajine mogla biti pogođena i Moskva.

Kizeveter smatra da nepovjerenje ne bi bilo opravdano: “Ukrajinci su se do sada pridržavali svih ugovornih obaveza i uslova pri isporukama oružja. Bilo bi strateški krajnje nesmotreno da se razori povjerenje partnera, na koje je Ukrajina upućena u pogledu isporuke oružja.”

Šolcovo taktiziranje dobrim dijelom proističe iz socijaldemokratske tradicije. Ne samo da kancelarova partija podržava njegovu uzdržanost, ona je zapravo zahtjeva. To se prije svega odnosi na jako lijevo krilo stranke koje socijaldemokratiju vidi kao stecište političara koji su za mir. Za njih su do februara 2022. dobri odnosi sa Rusijom bili stvar koja se podrazumjeva, a mirovni poredak u Evropi bez Rusije – nezamisliv. Smatralo se da će tako Rusija biti integrisana i da je tu zemlju moguće promijeniti ili na nju uticati. U SPD-u sada vlada konsenzus da je to bila greška, ali protivnici militarističke političke linije još uvijek su snažni.

Osim toga, moguće je da loši rezultati u anketama socijaldemokrate navode na računicu da bi im mirovna predizborna kampanja 2025. popravila šanse na izborima. To je jednom već uradio socijaldemokratski kancelar Gerhard Šreder kada je 2002. izborio drugi mandat odbijajući njemačko učešće u invaziji na Irak. Nedavno je Olaf Šolc objavio video koji zvuči slično: “Nema njemačkog učešća u ratu! Da kažemo jasno i glasno: kao njemački kancelar neću poslati vojnike Bundesvera u Ukrajinu. To je važeća odluka. Na to mogu da se oslone pripadnice i pripadnici naše vojske. Na to možete i vi da se oslonite.”

Izgleda da kancelar Šolc ima stav o “Taurusu” koji ima i većina Nijemaca. Anketa koju je sproveo institut YouGov pokazuje da se 58 odsto ispitanika protivi isporuci krstarećih raketa, a samo 28 odsto su za to. Pritom čak 31 odsto njih odbija bilo kakvu vojnu podršku Ukrajini.a da je afera ruskog prisluškivanja njemačkih visokih oficira samo osnažila već postojeće pozicije. Pritom je njemački kancelar doživeo blamažu. Obrazlagao je svoje odbijanje da krstareću raketu “Taurus” isporuči Ukrajini time što su navodno samo njemački vojnici u stanju da je programiraju za ciljeve, ali je šef njemačkog ratnog vazduhoplovstva, general Ingo Gerharc, u razgovoru sa još tri oficira Bundesvera rekao da bi to mogli da rade i ukrajinski vojnici poslije višemjesečne obuke.

Šolcov stav izgleda nije neumoljiv. Tako barem misli spoljnopolitički ekspert socijaldemokrata Nils Šmid: “Tehničke, ustavno-pravne i strateške prepreke su veće nego kod drugih vrsta oružja, ali to ne isključuje mogućnost da vlada u budućnosti dođe do drukčije procjene i da se odluči za isporuku.”

Strogo uzevši, Šolcovo odbijanje nije apsolutno. On je rekao: “Ako hoćemo da imamo kontrolu, a to može samo ako učestvuju njemački vojnici, onda je to potpuno isključeno.” To bi moglo da znači da je isporuka moguća ako u tome ne učestvuju njemački vojnici. Tako Šolc drži odškrinuta vrata, prenosi “b92”.

Demohrišćanin Roderih Kizeveter smatra da je Njemačka odavno morala da isporuči “Taurus”: “Mora da bude jasno, ako Putin ne bude zaustavljen u Ukrajini, opasnost od rata se u ogromnoj mjeri povećava i za nas! Stoga takvo kancelarovo ponašanje slabi njemačku i evropsku bezbjednost. Umirivanje, toleranciju i ponude da se pregovara, Rusija vidi kao slabost. Kao podsticaj da nastavi.”

Svijet

SPISAK SE ŠIRI! Evo ko je još spomenut u Epstinovim spisima

Američki zakonodavci objavili su više od 20.000 stranica dokumenata iz ostavštine osramoćenog finansijera i osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina.

Tramp je godinama bio Epstinov prijatelj, ali predsjednik je rekao da su se posvađali oko 2004., godinama prije nego što je Epstin prvi put uhapšen. Tramp je dosljedno negirao bilo kakvu nezakonitost u vezi s Epstinom.

Evo nekih drugih imena koja su se pojavila, što ne ukazuje na nezakonitost bilo koje od spomenutih strana.

Majkl Volf (72), američki je novinar i kolumnista – kao i plodan autor knjiga o bogatima i slavnima.

“Vatra i bijes”, prva od nekoliko knjiga koje obuhvataju Trampov prvi mandat kao predsjednik SAD-a, izašla je 2018. godine, s opisima disfunkcionalne Bijele kuće i sočnim detaljima o američkom vrhovnom zapovjedniku. Tramp je rekao da je knjiga “puna laži”.

Nova serija dokumenata povezanih s Epstinom baca svjetlo na odnos koji, čini se, ukazuje na dopisivanje između Vofa i pokojnog osuđenog seksualnog prestupnika.

Pažnja je posebno usmjerena na jedan od e-mailova, u kojem Volf, čini se, daje Epstinu savjete u vezi s Trampom, dok se Tramp prvi put borio za Bijelu kuću.​

Volf je 2015. napisao Epstinu kako bi ga obavijestio da CNN planira pitati Trampa, kao predsjedničkog kandidata, o njegovom odnosu s Epstinom.

Epstin je odgovorio: “Ako bismo mogli smisliti odgovor za njega, što mislite da bi trebao biti?”

Njih dvojica nastavljaju raspravljati o strategiji, a Volf piše: “Mislim da biste ga trebali pustiti da se objesi.”

U zasebnoj e-poruci iz oktobra 2016., nekoliko dana prije američkih predsjedničkih izbora, Volf nudi Epstinu priliku da odradi intervju koji bi mogao “dokrajčiti” Trampa.

Odgovarajući na objavu u videu objavljenom na Instagramu, Volf je rekao: “Neki od tih e-mailova su između Epstina i mene, a Epstin raspravlja o svom odnosu s Donaldom Trampom.”

“Već jako dugo pokušavam razgovarati o ovoj priči”, dodao je.

Zapravo, Volf je prije posljednjih predsjedničkih izbora u SAD-u otkrio da je “povremeno” intervjuisao Epstina za “Vatru i bijes” – i objavio snimke tih razgovora.

Dokumenti uključuju prepisku između Epstina i Lerija Samersa, koji je bio ministar finansija bivšeg demokratskog predsjednika Bila Klintona. Prethodno je objavljeno da su se njih dvojica poznavali.

E-poruke ukazuju na to da su se njih dvojica često sastajala na veče, a Epstin je često pokušavao povezati Samersa s istaknutim svjetskim osobama. U jednom trenutku, u julu 2018., Epstin je predložio sastanak s “predsjednikom Ujedinjenih nacija, zanimljiva osoba za vas”.

U zasebnoj e-poruci od kraja novembra 2016., neposredno nakon Trampovog izbora, Samers je zamolio Epstina da “ne uloži nikakav trud u bilo što vezano za mene s Trampom”.

Zbog Trampovog “pristupa sukobu interesa”, “blizine ruskog predsjednika Vladimira Putina” i “besmislene reakcije” na smrt kubanskog vođe Fidela Kastra, Samers je rekao da mu je “najbolje da bude milion milja daleko”.

Portparol Samersa odbio je komentarisati, ali je BBC uputio na prethodne Samersove izjave. Jedan predstavnik je 2023. godine izjavio “Wall Street Journalu” da bivši zvaničnik “duboko žali što je bio u kontaktu s Epstinom nakon njegove osude”.

Ketrin Ruemler

Nadzorni odbor Zastupničkog doma objavio je nekoliko e-mailova između Epstina i Ketrin Ruemler, advokatice koja je bila savjetnica Bijele kuće tokom predsjedništva Baraka Obame.

U avgustu 2018., Ruemlerova i Epstin razgovarali su o isplatama za ćutanje koje je Tramp izvršio zvijezdi filmova za odrasle Stormi Daniels prije izbora 2016. – pitanje zbog kojeg je Tramp kasnije osuđen za falsifikovanje poslovnih zapisa. Tramp poriče optužbe da je imao aferu s Danielsovom.

Razgovor između Ruemlerove i Epstina kulminirao je Epstinovim napisom: “Vidite, znam koliko je Donald prljav.”

Banka Goldman Sachs, u kojoj je Ruemlerova trenutno glavna pravna direktorica i glavna savjetnica, rekla je CNBC-u da stoji uz svog zaposlenika.

Peter Tiel

Ime milijardera i investitora i povremenog Trampovog pristalice Petera Tiela ponovo se pojavilo u najnovijim Epstinovim dokumentima – nakon što je prvi put spomenuto u seriji objavljenih u septembru.

Prema novoobjavljenim dokumentima, Epstin je u novembru 2018. napisao Tielu kako bi ga pozvao da ga posjeti na njegovom karipskom ostrvu, gdje se smatra da su počinjeni neki od Epstinovih zločina.

BBC je zatražio komentar od Tielove fondacije i investitorovog Founders Fund. Predstavnik Tiela rekao je za “Politico” da nikada nije posjetio ostrvo.

Tiel je kritikovao Epstina u epizodi podkasta “The Joe Rogan Experience” iz avgusta 2024.

“Znate, i ja sam nekoliko puta sreo Epstina”, rekao je Tiel.

Noam Čomski

Najnovije objavljivanje dokumenata uključuje više korespondencije između poznatog lingviste Noama Čomskoga (96) i Epstina. Mnogi njihovi razgovori bili su akademski ili lični.

Povremeno su se razgovori vrtjeli oko teme Trampa, uključujući i decembar 2016.

U svojoj e-poruci, Čomski kaže Epstinu: “Primjećujem da je vaše predviđanje o Trampovom izbjegavanju Bijele kuće bilo tačno kao previše primitivno.”

BBC je kontaktirao predstavnika Čomskog za komentar.

U odgovorima na prethodno izvještavanje “Wall Street Journala” o njihovoj vezi, Čomski je rekao da mu je Epstin pomogao prebacivati ​​novac između njegovih računa bez “jedne lipe od Epstina” te da je priznao da ga “poznajem i da smo se povremeno sastajali”.

Pegi Segal

Epstin se konsultovao s publicistkinjom Pegi Segal dok se skandal oko njega i njegovih saradnika odvijao.

Epstin je 2011. godine napisao Segalovoj tražeći od nje da kontaktira osnivačicu “Huffington Posta”, Arianu Hafington, kako bi diskreditovala priču o Virdžiniji Gufre, koja je bila istaknuta optužiteljica Epstina i Endrjua. Gufre je umrla od samoubistva ranije ove godine.

Epstin je rekao Segalovoj da bi Hufingtonova “trebala zagovarati opasnosti lažnih optužbi…”.

Razmjena e-pošte pokazuje kako Segalova govori Epstinu: “Ako prepišete svoj posljednji e-mail s boljom gramatikom (i tako da ga bolje razumijem) mogu ga izrezati i zalijepiti te ga poslati Ariani Hafington.”

U telefonskom intervjuu, Segalova je za BBC rekla da nikada nije proslijedila Epstinov zahtjev Hafingtonovoj. “Nisam zvala Arianu”, rekla je. Hafingtonova “je objavljivala moje tekstove i nema razloga na svijetu da ugrozim taj odnos”, dodala je Segalova.

Ali činjenica da je Epstin pitao “nije neobična. Bio je to smiješan zahtjev”, rekla je Segalova, a prenosi “BBC”.

Nastavi čitati

Svijet

MAĐARSKA ĆE BLOKIRATI sve odluke EU koje eskaliraju sukob

Vlada Mađarske blokiraće sve odluke EU usmjerene na eskalaciju oružanog sukoba u Ukrajini i uključivanje evropskih zemalja u njega, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

On je dodao da Budimpešta ne može da dozvoli da Mađarska i Mađari uđu u rat.

“Moramo da zaštitimo Mađarsku i mađarske građane od toga”, naglasio je Sijarto, a prenosi TASS.

Nastavi čitati

Svijet

OFAC ODOBRIO: Lukoilove kompanije u Bugarskoj dobile licencu za rad do aprila 2026. godine

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se omogućava nastavak transakcija vezanih za prodaju međunarodnih aktiva kompanije Lukoil do 13. decembra.

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se dozvoljava da se transakcije vezane za prodaju međunarodne imovine kompanije Lukoil nastave do 13. decembra. Četiri Lukoilove kompanije koje posluju u Bugarskoj dobile su licencu do 29. aprila 2026. godine.

Takođe, transakcije vezane za prodaju, održavanje i rad benzinskih stanica kompanije u inostranstvu su dozvoljene do 13. decembra.

Ministarstvo je do 29. aprila 2026. odobrilo operacije u kojima učestvuju neke kompanije Lukoila u Bugarskoj: Lukoil Neftohim Burgas, Lukoil Bugarska, Lukoil Avijacija Bugarska, Lukoil Bulgaria Bunker, kao i strukture u kojima ove kompanije posjeduju 50 odsto ili više akcija.

Licenca se odnosi i na operacije sa Rosnjeftom za projekat polja Karačaganak u Kazahstanu. Ranije su SAD dozvoljavale samo Kaspijskom konzorcijumu cjevovoda i Tengizševroilu da obavljaju operacije sa Lukoilom i Rosnjeftom. Ruska naftna kompanija Lukoil saopštila je da pregovara sa više kupaca o prodaji svojih međunarodnih aktiva.

“Lukoil obavještava da su u toku pregovori o prodaji njegovih međunarodnih aktiva sa nekoliko potencijalnih kupaca. Konkretni dogovor biće objavljen nakon postizanja konačnih sporazuma i dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja”, saopšteno je.

Kompanija naglašava da preduzima sve mjere kako bi osigurala neprekidan rad preduzeća tokom procesa prodaje i prenosa imovine, spriječila poremećaje u snabdijevanju energijom i sačuvala radna mjesta. Kompanija “Gunvor“ saopštila je u petak da povlači ponudu za kupovinu međunarodnih aktiva ruske nafte kompanije “Lukoil”.

Nastavi čitati

Aktuelno