Connect with us

Svijet

DIPLOMATSKO UDVARANJE! Objavljena “ljubavna pisma” Trumpa i Kima

Nedavno su objavljena pisma koja su svojevremeno razmjenjivali sjevernokorejski vođa Kim Jong-un i bivši američki predsjednik Donald Tramp u periodu između aprila 2018. i avgusta 2019. godine.

Korean-American Club, neprofitna organizacija sastavljena od južnokorejskih novinara iz različitih novinskih agencija, objavila je 27 ličnih pisama koja su razmijenili Kim i Trump u posljednjem broju svog časopisa The Korus Journal.

– Spreman sam raditi s vašom ekselencijom svim srcem i predano” pisao je Kim u pismu od 1. aprila 2018., gotovo šest sedmica prije nego što se prvi put susreo s Trampom na samitu u Singapuru. Istog dana, Tramp je odgovorio da je “srećan što je upoznao” Kima kako bi “drastično” poboljšao odnose između njihovih vlada, prenosi Yahoo News.

Tramp je takođe napisao pismo u kojem je zahvalio Kimu za povratak posmrtnih ostataka 55 američkih vojnika u domovinu, a koji su poginuli tokom Korejskog rata u periodu od 1950. do 1953.

– Hvala vam što ste održali obećanje da ćete pokrenuti proces repatrijacije naših vojnika, rekao je Tramp u pismu od 2. avgusta 2018. i dodao: “Radujem se što ću vas uskoro vidjeti.”

Kim je poslao pismo Trumpu na njegov rođendan 2019. godine te pritom spomenuo i godišnjicu njihova ‘istorijskog‘ susreta u Singapuru. Tramp je odgovorio dva dana kasnije, rekavši da on i Kim dijele “jedinstven odnos i posebno prijateljstvo”.

Prema izvještaju Korus Journala, Kim je u septembru 2018. poslao dva pisma u kojima je izrazio želju da lično razgovara s Trumpom o potencijalnoj denuklearizaciji Sjeverne Koreje. Plan je isključivao tadašnjeg južnokorejskog predsjednika Moon Jae-ina i tadašnjeg državnog tajnika SAD-a Mikea Pompea, a Kim takođe napominje da je Moonov interes nepotreban.

– Najvažniji uzrok onoga što vašoj strani predstavlja glavobolju u vidu ‘raketnih prijetnji‘ i nuklearnog problema zapravo su vojne akcije vaše i južnokorejske vojske koje prijete našoj sigurnosti. I dok se ti elementi ne eliminiraju, ne može se očekivati drugačiji ishod – pisao je tada Kim.

Kim je navodno poslao pisma Trumpu tri mjeseca nakon njihova prvog samita u Singapuru. U to je vrijeme Sjeverna Koreja bila pod pojačanim pritiskom da započne pregovore o potencijalnoj denuklearizaciji. Trump, koji je te poruke nazvao “ljubavnim pismima”, takođe je poslao 16 pisama sjevernokorejskom vođi, a 11 ih je poslano 2020. godine. Dijelove tih pisama novinar Bob Woodward citirao je u svojoj knjizi “Bijes”.

U knjizi se tvrdi da pisma ukazuju na “diplomatsko udvaranje” koje je rezultiralo time da je Trump ušao u povijest kao prvi američki predsjednik koji se sastao sa sjevernokorejskim vođom. Prema Woodwardu, poruke su bile ispunjene “izjavama osobne odanosti koje bi mogli izgovoriti vitezovi Okruglog stola ili možda prosci”.

Dvojica su predsjednika aktivno razmjenjivala pisma oko godinu dana, a prekinuli su s tom praksom tek nakon što njihov drugi summit u Hanoiju nije postigao napredak. U posljednjem pismu iz kolovoza 2019. Kim se požalio Trumpu da Sjeverna Koreja nije ništa dobila od SAD-a.

– Od sada je meni i mojim ljudima vrlo teško razumjeti odluke i ponašanje vas i južnokorejskih vlasti, pisalo je u pismu Kim Jong-una od 5. kolovoza 2019. Također je izrazio koliko je ‘uvrijeđen paranoičnim ratnim vježbama‘ koje su zajednički izvodili američki i južnokorejski vojnici.

– Kao što je vaša ekselencija u nekom trenutku naznačila, imamo snažnu vojsku… i opće je poznato da oružane snage [Južne Koreje] nisu dorasle našoj vojsci”, pisao je tada ljutiti Kim.

– Ako ostavimo po strani razlike u vojnoj moći, nemam namjeru napasti Južnu Koreju niti započeti rat. Zaista nemam sklonosti da to učinim, dodao je.

Ranije ove godine, Kimova pisma bila su među predsjedničkim zapisima i dokumentima koje su američke vlasti izvukle iz Trampova odmarališta Mar-a-Lago na Floridi.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno