Connect with us

Društvo

DIPLOME PLJUŠTE, ZNANJE IZOSTAJE! Profit privatnih fakulteta veći od 9 MILIONA MARAKA

Visoko obrazovanje u BiH odavno je postalo ozbiljan biznis, a tome u prilog najbolje svjedoče podaci da su privatni fakulteti prošle godine zaradili više od devet miliona KM.

Republika Srpska po ovom pitanju nije bolji dio BiH, jer su vlasnici privatnih visokoškolskih ustanova u Srpskoj prošle godine zaradili tek nešto više od 700.000 KM, dok dobit privatnih univerziteta i visokih škola u Federaciji BiH prošle godine premašuje šest i po miliona maraka. Dva privatna univerzitata u Brčko distriktu zaradila su dvostruko više nego svi privatni univerziteti u Srpskoj, čak 1,5 miliona KM.

Najveću dobit od čak 1.995.000 KM prošle godine ostvario je Univerzitet u Travniku koji je prosječno imao 87 zaposlenih. Interesantno je da je to najlošija poslovna godina ovog univerziteta, jer je prvi puta u posljednjih nekoliko godina imao dobit manju od dva miliona KM. Inače, prosječan prihod posljednjih godina premašivao je sedam miliona KM, a ovaj univerzitet je prošle godine imao prosječno 87 zaposlanih, prenosi Capital.
Poslije travničkog univerziteta, najveću dobit imao je Centar za poslovne studije Kiseljak koji je sa 18 zaposlenih prihodovao 3,8 miliona KM i ostvario dobit od 1,49 miliona KM.

I Brčko distrikt akademska sredina

Evropski univerzitet u Brčkom sa 32 zaposlena ostvario je 2,77 miliona KM prihoda i dobit od 1,46 miliona KM, čime je višestruko nadmašio Internacionalni univerzitet u Brčkom koji je prošle godine sa prosječno 13 zaposlenih ostvario 1,55 miliona KM prihoda i dobit od mizernih 30 hiljada KM.
Veoma uspješnu poslovnu godinu imao je Internacionalni „Burch“ Univerzitet Sarajevo koji je sa 108 zaposlenih imao prihod od 7,95 miliona KM i prikazanu dobit od skoro 1,2 miliona KM. Ova visokoškolska ustanova imala je dva miliona maraka veće prihode nego godinu ranije i skoro trostruko veću dobit.

Slijedi u javnosti manje poznat Evropski univerzitet Kalos iz Tuzle koji je prošle godine sa 40 zaposlenih prihodovao 2,36 miliona i prikazao dobit od 841.000 KM.

Najveći prihod

Najveći prihod ostvarila je Sarajevo School of Science and Technology koja je sa 69 zaposlenih prihodovala 9,8 miliona KM i ostvarila dobit od 696.000 KM. Ovoj visokoškolskoj ustanovi je 2023. godina bila poslovno višestruko bolja nego prethodna kada su imali 7,7 miliona prihoda i dobit od „samo“ 175.000 KM.

Visoka škola Logos centar iz Mostara sa 15 zaposlenih imala je 1,2 miliona prihoda i dobit od više nego pristojnih 368.000 KM.

Tek na osmo mjesto po zaradi dolazi prva visokoškolska ustanova u Srpskoj i to Visoka škola Prometej koja je sa 12 zaposlenih prihodovala 752.000 KM i ostvarila dobit od 330.000 KM.

Slijedi Visoka škola za uslužni biznis Sokolac. Ova visoka škola je sa 32 zaposlena imala prihod od 1,3 miliona KM i ostvarila dobit od 166.000 KM.

Listu deset najprofitabilnijih privatnih visokoškolskih ustanova u BiH zatvara Internacionalni univerzitet Travnik koji je sa 60 zaposlenih ostvario 3,2 miliona prihoda i dobit od 110.000 KM.

Među finansijski uspješene ubraja se i Visoka škola „Internacionalna poslovno-informaciona akademija“ Tuzla koja je sa 14 zaposlenih prihodovala 810.000 i ostvarila dobit od 104.000 KM.

Panevropski univerzitet Apeiron iz Banjaluke prošle godine je imao prosječno 102 zaposlena i ostvario je 6,5 miliona maraka prihod uz dobit od 129.000 KM, što je otprilike isti rezultat kao i godunu ranije kada je prihodovao nešto manje od 6,4 miliona i ostvario dobit od 135.000 KM.

NUBL na granici profitabilnosti

Nezavisni univerzitet Banjaluka (NUBL) sa 61 zaposlenim prihodovao je nešto više od dva miliona maraka, ali je poslovao na granici profitabilnosti, jer je prikazao dobit od zanemarljivih 2.300 KM.

Univerzitet Sinergija sa 48 zaposlenih imao je prihod od 1,35 miliona KM i dobit od 95.000 KM. Ova visokoškolska ustanova sa sjedištem u Bijeljini godinu ranije je imala prihod od 1,43 miliona i dobit od 155.000 KM.

Sveučilište Vitez sa 34 zaposlena prošle godine je imalo nepunih 1,5 miliona prihoda i dobit od samo 11.000 KM.

BLC Koledž sa 19 zaposlenih prošle godine je prihodovao 956.000 KM i ostvario dobit od 15.000 KM. Gotovo identičan poslovni rezultat imala je Visoka poslovno tehnička škola Doboj koja je sa 23 zaposlena prihodovala 935.000 uz dobit od 8.200 KM.

Slijedi Visoka škola za finansije i računovodstvo FINra Tuzla koja je sa 12 zaposlenih prihodovala 732.000 KM i ostvarila dobit od 36.000 KM.

Mostarsko Sveučilište Hercegovina sa 15 zaposlenih ostvarilo je prihod od 498.000 KM i dobit od 8.600 KM, a listu uspješnih zatvara Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor koja je sa pet zaposlenih prihodovala 149.000 KM i prikazala dobit od 3.300 KM.

Slobomir P Univerzitet sa 30 zaposlenih prošle godine je poslovao negativno, jer je prihodovao 541.000 KM i prikazao gubitak od 241.000 KM. To je trostruko lošiji rezultat nego prethodne 2022. godine kada je ostvareno više od milion maraka prihoda uz negativno poslovanje od 81.000 KM.

Visoka medicinska škola zdravstva iz Doboja sa osam zaposlenih takođe je poslovala negativno, jer je prošle godine ostvarila prihod od 308.000 KM, ali je poslovala u minusu od 84.000 KM. Ipak, popravila je rezultat iz 2022. kada je bila u minusu od 138.000 KM.

Negativno je poslovao i Koledž kozmetologije i estetike Banjaluka koji je sa prosječno pet zaposlenih prošle godine ostvario prihod od 144.000 KM i prikazao poslovni gubitak od 15.000 KM.

PIM, UPS i CKM

Za banjalučki Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment – PIM još nisu javno dostupni i ažurirani podaci iz finansijskog izvještaja za prošlu godinu, a ovaj univerzitet je 2022. godine sa 31 zaposlenim prihodovao oko 1,8 miliona KM i prikazao dobit od 435.000 KM. Godinu ranije je imao 1,5 miliona prihoda i dobit od samo tridesetak hiljada KM, ali je 2020. godina bila finansijski veoma uspješna, jer je sa samo 17 zaposlenih ostvarena dobit od skoro 1,3 miliona KM.

Nema ažuriranih finansijskih izvještaja za prošlu godinu ni za banjalučki Univerzitet za poslovne studije – UPS, a ovaj univerzitet je 2022. godine sa 53 zaposlena imao prihod od 1,97 miliona KM i dobit od 162.000 KM. UPS posljednjih godina ostvaruje poslovni pad, jer je ranijih godina ostvarivao milionsku dobit.

Nisu ažurirani ni podaci za Viktoria internacionalni univerzitet, ranije Univerzitet modernih znanosti – CKM Mostar koji je 2022. godine sa 28 zaposlenih prihodovao 1.029.000 KM i prikazao dobit od 122.000 KM.

Uz pretpostavku da su ove tri visokoškolske ustanove prošle godine imale rezultat na nivou onog iz prethodne, to znači da su privatni fakulteti imali više od devet miliona maraka dobiti.

Ovi poslovni podaci pokazuju da policijska akcija pod nazivom „Klaster“ iz februara prošle godine u okviru koje su hapšeni vlasnici nekih privatnih fakulteta zbog sumnji da su učestvovali u izdavanju lažnih diploma i drugim nezakonitostima nije previše uticala na rad privatnih visokoškolskih ustanova.

Treba napomenuti da akcija “Klaster” koju je sprovodila SIPA po nalogu Tužilaštva BiH još nije dobila sudski epilog.

Related Topics:

Društvo

NEVJEROVATNA PRIČA! Bojan nestao prije 12 godina, proglašen mrtvim, a sada nađen živ

Nevjerojatna priča stiže iz Bugarske, Bojan Ivanov (62) iz grada Ruse pronađen je živ u improvizovanoj kolibi na planini Pirin, čak 12 godina nakon što je proglašen nestalim, a pet godina nakon što je službeno proglašen mrtvim.

Ivanova je nedavno pronašla šumarska služba, a vijest je šokirala lokalnu zajednicu i njegove rođake. Nestao je bez traga još 2013. godine.

Ivanov je posljednji put viđen 2013. godine u selu Novo Selo kraj Rusea, gdje je tada živio sam. Njegova majka, Todora Alexandrova, prijavila je njegov nestanak 9. juna 2015. nakon što se Bojan nije javljao mjesecima. Uprkos potragama, godinama nije bilo nikakvih informacija o njemu. Pet godina kasnije, 2020., majka je sudu podnijela zahtjev da se sin službeno proglasi mrtvim. Sud je tada presudio da je njegova smrt nastupila 31. decembra 2013.

Tokom suđenja svjedoci su ispričali da je Ivanov prije radio kao pomoćni radnik te da se borio s dugovima zbog neuspjelog poslovanja. Navodno su ga tražili zbog dugova, a dio njegove imovine bio je stavljen pod zalog.

Kada su ga šumari pronašli u Pirinu, Ivanov je izgledao zdravo, ali iscrpljeno. Odveden je u policijsku stanicu u Banskom, gdje je identifikovan, piše 4njuz. Prema navodima policije, odbijao je pomoć i smještaj, rekao je da ima dovoljno sredstava i da mu ne treba ništa. Nakon toga napustio je policijsku zgradu, a zasad nije poznato gdje se nalazi.

Njegov slučaj izazvao je veliko zanimanje javnosti u Bugarskoj jer se formalno još uvijek vodi kao mrtav. Lokalne vlasti sada moraju pokrenuti postupak za poništenje presude o smrti i službeno potvrditi njegov identitet.

Majka, koja je prije nekoliko godina izgubila svaku nadu, prema pisanju bugarskih medija, više nije živa i nikada nije dočekala vijest da joj je sin ipak preživio.

Nastavi čitati

Društvo

NIŽE TEMPERATURE ZA VIKEND! Stiže pogoršanje vremena, moguć i snijeg

U petak umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Magla ili niska oblačnost se lokalno na sjeveru i sjeverozapadu može zadržati čitav dan, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

U subotu, od jutarnjih časova, jače naoblačenje u cijeloj zemlji, tako da će vikend proteći u znaku pretežno oblačnog vremena u BiH. Kiša u početku samo lokalno, uglavnom na jugu i jugoistoku, a od večernjih časova ned‌jelje i u toku poned‌jeljka kiše će biti u cijeloj zemlji. U poned‌jeljak na višim planinama moguće i malo snijega. Prestanak padavina u večernjim satima poned‌jeljka.

Vjetar narednih dana slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura u naredna dva dana -2 do 4, na jugu do 6 stepeni Celzijusa. Dnevna temperatura 7 do 14, na jugu do 18 stepeni Celzijusa.

Za vikend nešto niže temperature tokom dana, ali uglavnom malo toplije ujutro, usljed povećane oblačnosti.

Nastavi čitati

Društvo

PODSJETILI NA OBEĆANJE PREMIJERA: Roditelji njegovatelji pred Narodnom skupštinom RS traže hitne izmjene zakona

Roditelji njegovatelji danas su ispred Narodne skupštine RS ponovili svoje zahtjeve i istakli da, iako su inicijativu za izmjenu zakona podnijeli u julu, odgovora još nema. Samo obećanja.

Iz Udruženja “Glas tišine” istakli su da roditelji njegovatelji svakodnevno brinu o djeci sa smetnjama u razvoju koja su potpuno zavisna od tuđe njege i pomoći, te da žrtvuju svoj lični i profesionalni život čime zaslužuju sistemsku podršku, pravnu sigurnost i dostojanstveno priznanje svoje ulogu u društvu.

“To je 24-časovni rad koji niko ne vidi i ne priznaje,a uslovi pod kojima roditelji njegovatelji u RS ostvaruju naknadu su nepravedni i neodrživi zbog čega tražimo sistemsko rješenje. Izmjene koje tražimo su ukidanje strosne granice od 30 godina života djeteta, da se roditeljima prizna radno pravni status, da se pravo ne ukida ukoliko djeca pohađaju školu ili dnevni centar”, poručili su ispred Narodne skupštine RS u kojoj je u toku sjednica na kojoj nema ove tačke dnevnog reda.

Roditelji naglašavaju da je ukidanje statusa roditelja njegovatelja zbog školovanja djeteta, povreda jednog od osnovnih i ustavom zagarantovanih prava djeteta.

“To ne može i ne smije da isključuje drugo pravo. Prema našim saznanjima oko 200 roditelja njegovatelja je izgubilo ovaj status što smatramo porazom države i društva u cjelini. Zato smo ponovo ovdje i ponovo pozivamo nadležne institucije na hitne izmjene zakona o dječijoj zaštiti koje se odnose na status roditelja njegovatelja, a kako bi se ovim porodicama osigurao minimum socijalne sigurnosti. Ja sam roditelj jednog takvog djeteta i moj sin i ja smo nakon njegove 30 godine socijalni slučajevi”, poručila je jedna ogorčena majka.

Okupljenima se obratio i Velibor Vinčić, roditelj dječaka koji je izgubio status roditelja njegovatelja.

“Moja situacija je takva da moj sin ide dva sata u školu, a ja sam zbog toga izgubio status njegovatelja prije dvije godine”, rekao je Vinčić i upitao ministra zdravlja Šeranića i premijera Savu Minića zašto je ništa ne rješava po ovom pitanju.

Roditelje su podržali i poslanici NSRS iz opozicionih stranaka koji su istakli kako su na daašnjoj sjednici manje važne teme, a da na raspravu o ovoj čekaju mjesecima.

Tanja Vukomanović, poslanica PDP-a istakla je da će poslanici ove stranke podržati roditelje njegovatelje i glasati za ovaj zakon kada on dođe na red.

“Nadam se da će i svi ostali poslanici, kako opozicije tako i vlasti htjeti da raspravljaju o ovoj temi, jer ovo je tema u kojoj nema ni opozicije ni vlasti, ovo je tema u kojoj nas roditelji trebaju- Žao mi je što smo danas opet ovdje ispred, a ne unutra, jer su mnogo manje važne teme danas na dnevnom redu, ali ne i ova”, rekla je Vukomanovićeva i dodala da će uraditi sve što je do njih da se ova tema što prije nađe na dnevnom redu sjednice.

Poslanica Liste za pravdu i red, Zagorka Grahovac podsjetila je na najavu premijera RS Save Minića koji je po dolasku na ovu funkciju ovaj problem istakao kao prioritet koji treba riješiti.

“Minić je u više navrata obećao da će ovo biti jedan od njegovih prioriteta, te ga ovom prilikom pozivam da dođe do zakonskih izmjena. Oni se pravdaju time da je problem roditelja njegovatelja kompleksan, međutim njihovi su zahtjevi jednostavni i konkretni – sistemska rješenja, izmjene zakona ili donošenje novog zakona o roditelju njegovatelju kao što je uradila Federacija, da pravo na školovanje djeteta ne isključuje pravo na njegu, da starosna granica ne bude 30 godina, i da roditelj njegovatelj dobija doprinose uz ovaj novčani iznos”, poručila je Grahovac.

Podsjećamo, premijer Srpske Savo Minić krajem septembra rekao je kako će problem ovih roditelja biti riješen u najkraćem roku, te da će javnost u veoma kratkom roku biti upoznata sa konkretnim rješenjima. Međutim, ni nakon više od mjesec dana rješenja nema.

Nastavi čitati

Aktuelno