Connect with us

Društvo

DIPLOME PLJUŠTE, ZNANJE IZOSTAJE! Profit privatnih fakulteta veći od 9 MILIONA MARAKA

Visoko obrazovanje u BiH odavno je postalo ozbiljan biznis, a tome u prilog najbolje svjedoče podaci da su privatni fakulteti prošle godine zaradili više od devet miliona KM.

Republika Srpska po ovom pitanju nije bolji dio BiH, jer su vlasnici privatnih visokoškolskih ustanova u Srpskoj prošle godine zaradili tek nešto više od 700.000 KM, dok dobit privatnih univerziteta i visokih škola u Federaciji BiH prošle godine premašuje šest i po miliona maraka. Dva privatna univerzitata u Brčko distriktu zaradila su dvostruko više nego svi privatni univerziteti u Srpskoj, čak 1,5 miliona KM.

Najveću dobit od čak 1.995.000 KM prošle godine ostvario je Univerzitet u Travniku koji je prosječno imao 87 zaposlenih. Interesantno je da je to najlošija poslovna godina ovog univerziteta, jer je prvi puta u posljednjih nekoliko godina imao dobit manju od dva miliona KM. Inače, prosječan prihod posljednjih godina premašivao je sedam miliona KM, a ovaj univerzitet je prošle godine imao prosječno 87 zaposlanih, prenosi Capital.
Poslije travničkog univerziteta, najveću dobit imao je Centar za poslovne studije Kiseljak koji je sa 18 zaposlenih prihodovao 3,8 miliona KM i ostvario dobit od 1,49 miliona KM.

I Brčko distrikt akademska sredina

Evropski univerzitet u Brčkom sa 32 zaposlena ostvario je 2,77 miliona KM prihoda i dobit od 1,46 miliona KM, čime je višestruko nadmašio Internacionalni univerzitet u Brčkom koji je prošle godine sa prosječno 13 zaposlenih ostvario 1,55 miliona KM prihoda i dobit od mizernih 30 hiljada KM.
Veoma uspješnu poslovnu godinu imao je Internacionalni „Burch“ Univerzitet Sarajevo koji je sa 108 zaposlenih imao prihod od 7,95 miliona KM i prikazanu dobit od skoro 1,2 miliona KM. Ova visokoškolska ustanova imala je dva miliona maraka veće prihode nego godinu ranije i skoro trostruko veću dobit.

Slijedi u javnosti manje poznat Evropski univerzitet Kalos iz Tuzle koji je prošle godine sa 40 zaposlenih prihodovao 2,36 miliona i prikazao dobit od 841.000 KM.

Najveći prihod

Najveći prihod ostvarila je Sarajevo School of Science and Technology koja je sa 69 zaposlenih prihodovala 9,8 miliona KM i ostvarila dobit od 696.000 KM. Ovoj visokoškolskoj ustanovi je 2023. godina bila poslovno višestruko bolja nego prethodna kada su imali 7,7 miliona prihoda i dobit od „samo“ 175.000 KM.

Visoka škola Logos centar iz Mostara sa 15 zaposlenih imala je 1,2 miliona prihoda i dobit od više nego pristojnih 368.000 KM.

Tek na osmo mjesto po zaradi dolazi prva visokoškolska ustanova u Srpskoj i to Visoka škola Prometej koja je sa 12 zaposlenih prihodovala 752.000 KM i ostvarila dobit od 330.000 KM.

Slijedi Visoka škola za uslužni biznis Sokolac. Ova visoka škola je sa 32 zaposlena imala prihod od 1,3 miliona KM i ostvarila dobit od 166.000 KM.

Listu deset najprofitabilnijih privatnih visokoškolskih ustanova u BiH zatvara Internacionalni univerzitet Travnik koji je sa 60 zaposlenih ostvario 3,2 miliona prihoda i dobit od 110.000 KM.

Među finansijski uspješene ubraja se i Visoka škola „Internacionalna poslovno-informaciona akademija“ Tuzla koja je sa 14 zaposlenih prihodovala 810.000 i ostvarila dobit od 104.000 KM.

Panevropski univerzitet Apeiron iz Banjaluke prošle godine je imao prosječno 102 zaposlena i ostvario je 6,5 miliona maraka prihod uz dobit od 129.000 KM, što je otprilike isti rezultat kao i godunu ranije kada je prihodovao nešto manje od 6,4 miliona i ostvario dobit od 135.000 KM.

NUBL na granici profitabilnosti

Nezavisni univerzitet Banjaluka (NUBL) sa 61 zaposlenim prihodovao je nešto više od dva miliona maraka, ali je poslovao na granici profitabilnosti, jer je prikazao dobit od zanemarljivih 2.300 KM.

Univerzitet Sinergija sa 48 zaposlenih imao je prihod od 1,35 miliona KM i dobit od 95.000 KM. Ova visokoškolska ustanova sa sjedištem u Bijeljini godinu ranije je imala prihod od 1,43 miliona i dobit od 155.000 KM.

Sveučilište Vitez sa 34 zaposlena prošle godine je imalo nepunih 1,5 miliona prihoda i dobit od samo 11.000 KM.

BLC Koledž sa 19 zaposlenih prošle godine je prihodovao 956.000 KM i ostvario dobit od 15.000 KM. Gotovo identičan poslovni rezultat imala je Visoka poslovno tehnička škola Doboj koja je sa 23 zaposlena prihodovala 935.000 uz dobit od 8.200 KM.

Slijedi Visoka škola za finansije i računovodstvo FINra Tuzla koja je sa 12 zaposlenih prihodovala 732.000 KM i ostvarila dobit od 36.000 KM.

Mostarsko Sveučilište Hercegovina sa 15 zaposlenih ostvarilo je prihod od 498.000 KM i dobit od 8.600 KM, a listu uspješnih zatvara Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor koja je sa pet zaposlenih prihodovala 149.000 KM i prikazala dobit od 3.300 KM.

Slobomir P Univerzitet sa 30 zaposlenih prošle godine je poslovao negativno, jer je prihodovao 541.000 KM i prikazao gubitak od 241.000 KM. To je trostruko lošiji rezultat nego prethodne 2022. godine kada je ostvareno više od milion maraka prihoda uz negativno poslovanje od 81.000 KM.

Visoka medicinska škola zdravstva iz Doboja sa osam zaposlenih takođe je poslovala negativno, jer je prošle godine ostvarila prihod od 308.000 KM, ali je poslovala u minusu od 84.000 KM. Ipak, popravila je rezultat iz 2022. kada je bila u minusu od 138.000 KM.

Negativno je poslovao i Koledž kozmetologije i estetike Banjaluka koji je sa prosječno pet zaposlenih prošle godine ostvario prihod od 144.000 KM i prikazao poslovni gubitak od 15.000 KM.

PIM, UPS i CKM

Za banjalučki Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment – PIM još nisu javno dostupni i ažurirani podaci iz finansijskog izvještaja za prošlu godinu, a ovaj univerzitet je 2022. godine sa 31 zaposlenim prihodovao oko 1,8 miliona KM i prikazao dobit od 435.000 KM. Godinu ranije je imao 1,5 miliona prihoda i dobit od samo tridesetak hiljada KM, ali je 2020. godina bila finansijski veoma uspješna, jer je sa samo 17 zaposlenih ostvarena dobit od skoro 1,3 miliona KM.

Nema ažuriranih finansijskih izvještaja za prošlu godinu ni za banjalučki Univerzitet za poslovne studije – UPS, a ovaj univerzitet je 2022. godine sa 53 zaposlena imao prihod od 1,97 miliona KM i dobit od 162.000 KM. UPS posljednjih godina ostvaruje poslovni pad, jer je ranijih godina ostvarivao milionsku dobit.

Nisu ažurirani ni podaci za Viktoria internacionalni univerzitet, ranije Univerzitet modernih znanosti – CKM Mostar koji je 2022. godine sa 28 zaposlenih prihodovao 1.029.000 KM i prikazao dobit od 122.000 KM.

Uz pretpostavku da su ove tri visokoškolske ustanove prošle godine imale rezultat na nivou onog iz prethodne, to znači da su privatni fakulteti imali više od devet miliona maraka dobiti.

Ovi poslovni podaci pokazuju da policijska akcija pod nazivom „Klaster“ iz februara prošle godine u okviru koje su hapšeni vlasnici nekih privatnih fakulteta zbog sumnji da su učestvovali u izdavanju lažnih diploma i drugim nezakonitostima nije previše uticala na rad privatnih visokoškolskih ustanova.

Treba napomenuti da akcija “Klaster” koju je sprovodila SIPA po nalogu Tužilaštva BiH još nije dobila sudski epilog.

Related Topics:

Društvo

Afrička kuga svinja hara Srbijom i Hrvatskom, IMA LI STRAHA U SRPSKOJ?

Afrička kuga svinja ponovo hara Srbijom i Hrvatskom zbog čega su u tim zemljama eutanazirane stotine svinja. Farmeri u Republici Srpskoj su u strahu, ali se nadaju da neće biti masovnijih pojava ove bolesti.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u Republici Srpskoj, ističe da farmeri ne mogu imati miran san ni kada se afrička kuga pojavi na 1.000 kilometara udaljenosti, a pogotovo kada je blizu.

“Divlje svinje za 24 sata mogu preći i po 50 kilometara. Mi smo realno na vratima komšija. Jednostavno, na uzgajivačima i stanovništvu je da po svaku cijenu smanjimo rizik povećanim bezbjednosnim mjerama da se ne bi kuga prenijela i opet napravila štetu”, kaže Maljčić za “Nezavisne novine”.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, ističe da ne bi trebalo biti problema ako se budu sprovodile sve preventivne i sanitarne mjere.

“Mislim da su inspekcijske i veterinarske službe već preduzele korake oko kontrole provoza i uvoza živih životinja. Na mjere koje su propisane još prije dvije godine kada smo imali te probleme treba da budemo svi bazirani i oko čega svi moramo voditi računa”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, ne očekuje masovniju pojavu afričke kuge u Republici Srpskoj, a ističe i da su farmeri još uvijek u procesu oporavka od kuge koja je poharala farme 2023. godine.

“Ljudi su bili oprezni, dugo vremena je trajala priprema farmi za useljavanje, zatim nabavka novih životinja. Sve je to prolazilo kroz rigorozne mjere i mislim da smo mnogo spremniji sada nego što smo bili u onom momentu kada je došlo do te pojave. Sada, objektivno, sve je na našoj strani da ne bi trebalo da dođe do neke masovne pojave afričke kuge svinja. Možda sporadične, ali masovne ne”, ističe on.

Negoslav Lukić, pomoćnik ministra za veterinarstvo Republike Srpske, istakao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, preduzima sve potrebne preventivne mjere u cilju sprečavanja pojave afričke kuge svinja.

“Upućen je dopis veterinarskoj inspekciji i Ministarstvu unutrašnjih poslova da se sprovodi pojačana kontrola prometa životinja sa posebnim akcentom da životinje u transportu moraju imati identifikacionu markicu i uvjerenje o zdravstvenom stanju životinja kao garant zdravstvenog statusa. Takođe, apelujemo na sve farmere da se sprovode sve biosigurnosne mjere na farmama”, kaže Lukić i dodaje da za sada u Republici Srpskoj nema novih žarišta afričke kuge svinja, dok je u Federaciji BiH potvrđeno jedno žarište u Vitezu.

Zbog svega toga nadležno ministarstvo je donijelo i rješenje 28. juna ove godine kojim se, između ostalog, zabranjuje rad stočnih pijaca.

“Imajući u vidu trenutnu epizootiološku situaciju i pojavu afričke kuge svinja u neposrednom okruženju Hrvatska i Srbija, kao i opasnost od mogućeg širenja bolesti afričke kuge svinja pojačanim prometom svinja u narednom periodu, Ministarstvo je procijenilo da je neophodno zabraniti rad stočnih pijaca, organizovanje sajmova, izložbi i drugih okupljanja životinja na kojima se prodaju ili izlažu svinje, na području Republike Srpske”, navodi se u rješenju Ministarstva, u kome stoji da su mjere na snazi 90 dana.

Inače, prvi slučaj afričke kuge svinja u Republici Srpskoj zabilježen je u Semberiji prije dvije godine, a od tada je eutanazirano oko 50.000 svinja.

Za nadoknadu štete i suzbijanje širenja kuge nadležno ministarstvo je do sada izdvojilo oko 30 miliona maraka.

Nastavi čitati

Društvo

OGLASILA SE UGAŠENA TELEVIZIJA Al Džazira povodom napuštanja Balkana

Al Džazira Medija Netvork oglasila se povodom gašenja kanala Al Džazira Balkans.

„Nakon četrnaest izvanrednih godina, Al Džazira Medija Netvork objavljuje odluku o prestanku emitovanja programa kanala Al Džazira Balkans.

Odluka je dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme, čime će Al Džazira ostati predvodnica u medijskom krajoliku koji se brzo razvija.

Od trenutka pokretanja, ovaj je kanal igrao ključnu ulogu u izvještavanju s Balkana, predstavljajući raznolikost multietničkog novinarstva i priča koje odjekuju izvan regije.

Al Džazira izražava najdublju zahvalnost upravi, novinarima, osoblju, partnerima i vjernim gledaocima na Balkanu na podršci i povjerenju.

Dok Mreža kreće putem širenja digitalnog traga, Al Džazira potvrđuje da će i dalje predano izvještavati o Balkanu i regiji na drugim platformama“, saopštili su iz Al Džazira Medija Netvorka.

Nastavi čitati

Društvo

PREDRAG POPOVIĆ O LABUBU LUTKICAMA “Isterivao sam đavola iz devojke” (VIDEO)

U vremenu kada se trendovi smjenjuju brzinom svjetlosti, gotovo svakodnevno svjedočimo pojavi novih “must have” predmeta, bilo da je riječ o komadima garderobe, igračkama, ili čak određenoj vrsti hrane.

Najnoviji primjer ovog fenomena su Labubu lutkice, neobična mala “čudovišta” koja su u rekordnom roku osvojila svijet. Iako su prvobitno zamišljene kao kolekcionarski art toys, Labubu lutkice su danas postale svojevrsni modni aksesoar. Nerijetko se mogu vidjeti kako vise sa torbi mladih djevojaka, influensera, pa čak i javnih ličnosti. Njihova specifična estetika – spoj simpatičnog i pomalo sablasnog, očarala je armiju fanova na društvenim mrežama, ali i izazvala određene polemike.

Naime, o ovom trendu se nedavno oglasio i sveštenik Predrag Popović, koji je poznat po aktivnom prisustvu na društvenim mrežama i tome što otvoreno komentariše savremene pojave iz perspektive pravoslavne vjere. U svojoj objavi, Popović je izrazio zabrinutost zbog nekritičkog prihvatanja trendova koji, kako kaže, mogu imati dublju simboliku nego što se na prvi pogled čini.

“Treba svakako voditi računa šta kupujemo i unosimo u svoju kuću. Bez obzira da li je nešto popularno ili ne, treba presuditi o tome da li je to blagosloveno ili ne. Da li su to ove lutke ili nešto drugo, svakako ne možemo bezazleno kupovati samo na nivou estetike šta nam se svidi.

Ja sam iz jedne devojke isterivao đavola jer je tetovirala satanistički simbol na sebe, a da nije znala, prosto jer joj se svidelo. Trebalo joj je dosta laserskih tretmana da to ukloni.

Nije nikad bilo sve u izgledu – izgled je samo prvi pogled. Onaj drugi i treći su mnogo važniji. Što bi Gospod rekao “budite mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi”. Malo mudrosti ne može da škodi”, napisao je u opisu objave otac Predrag Popović.

Snimak koji je podijelio uz ovaj opis navodi da su “Labubu lutkice inspirisane demonskim porijeklom i da djeca koja ih imaju prijavljuju čudne, paranormalne aktivnosti u domovima”.

Čovjek koji je snimio ovaj video želeći da “upozori ljude”, tvrdi da je i sam imao iskustva sa paranormalnim dešavanjima u kući zbog neke lutke, koja nije Labubu. Kako dalje tvrdi, lutka mu se vratila u dom nakon 15 godina.

(Ona.rs)

Nastavi čitati

Aktuelno