Connect with us

Društvo

DIPLOME PLJUŠTE, ZNANJE IZOSTAJE! Profit privatnih fakulteta veći od 9 MILIONA MARAKA

Visoko obrazovanje u BiH odavno je postalo ozbiljan biznis, a tome u prilog najbolje svjedoče podaci da su privatni fakulteti prošle godine zaradili više od devet miliona KM.

Republika Srpska po ovom pitanju nije bolji dio BiH, jer su vlasnici privatnih visokoškolskih ustanova u Srpskoj prošle godine zaradili tek nešto više od 700.000 KM, dok dobit privatnih univerziteta i visokih škola u Federaciji BiH prošle godine premašuje šest i po miliona maraka. Dva privatna univerzitata u Brčko distriktu zaradila su dvostruko više nego svi privatni univerziteti u Srpskoj, čak 1,5 miliona KM.

Najveću dobit od čak 1.995.000 KM prošle godine ostvario je Univerzitet u Travniku koji je prosječno imao 87 zaposlenih. Interesantno je da je to najlošija poslovna godina ovog univerziteta, jer je prvi puta u posljednjih nekoliko godina imao dobit manju od dva miliona KM. Inače, prosječan prihod posljednjih godina premašivao je sedam miliona KM, a ovaj univerzitet je prošle godine imao prosječno 87 zaposlanih, prenosi Capital.
Poslije travničkog univerziteta, najveću dobit imao je Centar za poslovne studije Kiseljak koji je sa 18 zaposlenih prihodovao 3,8 miliona KM i ostvario dobit od 1,49 miliona KM.

I Brčko distrikt akademska sredina

Evropski univerzitet u Brčkom sa 32 zaposlena ostvario je 2,77 miliona KM prihoda i dobit od 1,46 miliona KM, čime je višestruko nadmašio Internacionalni univerzitet u Brčkom koji je prošle godine sa prosječno 13 zaposlenih ostvario 1,55 miliona KM prihoda i dobit od mizernih 30 hiljada KM.
Veoma uspješnu poslovnu godinu imao je Internacionalni „Burch“ Univerzitet Sarajevo koji je sa 108 zaposlenih imao prihod od 7,95 miliona KM i prikazanu dobit od skoro 1,2 miliona KM. Ova visokoškolska ustanova imala je dva miliona maraka veće prihode nego godinu ranije i skoro trostruko veću dobit.

Slijedi u javnosti manje poznat Evropski univerzitet Kalos iz Tuzle koji je prošle godine sa 40 zaposlenih prihodovao 2,36 miliona i prikazao dobit od 841.000 KM.

Najveći prihod

Najveći prihod ostvarila je Sarajevo School of Science and Technology koja je sa 69 zaposlenih prihodovala 9,8 miliona KM i ostvarila dobit od 696.000 KM. Ovoj visokoškolskoj ustanovi je 2023. godina bila poslovno višestruko bolja nego prethodna kada su imali 7,7 miliona prihoda i dobit od „samo“ 175.000 KM.

Visoka škola Logos centar iz Mostara sa 15 zaposlenih imala je 1,2 miliona prihoda i dobit od više nego pristojnih 368.000 KM.

Tek na osmo mjesto po zaradi dolazi prva visokoškolska ustanova u Srpskoj i to Visoka škola Prometej koja je sa 12 zaposlenih prihodovala 752.000 KM i ostvarila dobit od 330.000 KM.

Slijedi Visoka škola za uslužni biznis Sokolac. Ova visoka škola je sa 32 zaposlena imala prihod od 1,3 miliona KM i ostvarila dobit od 166.000 KM.

Listu deset najprofitabilnijih privatnih visokoškolskih ustanova u BiH zatvara Internacionalni univerzitet Travnik koji je sa 60 zaposlenih ostvario 3,2 miliona prihoda i dobit od 110.000 KM.

Među finansijski uspješene ubraja se i Visoka škola „Internacionalna poslovno-informaciona akademija“ Tuzla koja je sa 14 zaposlenih prihodovala 810.000 i ostvarila dobit od 104.000 KM.

Panevropski univerzitet Apeiron iz Banjaluke prošle godine je imao prosječno 102 zaposlena i ostvario je 6,5 miliona maraka prihod uz dobit od 129.000 KM, što je otprilike isti rezultat kao i godunu ranije kada je prihodovao nešto manje od 6,4 miliona i ostvario dobit od 135.000 KM.

NUBL na granici profitabilnosti

Nezavisni univerzitet Banjaluka (NUBL) sa 61 zaposlenim prihodovao je nešto više od dva miliona maraka, ali je poslovao na granici profitabilnosti, jer je prikazao dobit od zanemarljivih 2.300 KM.

Univerzitet Sinergija sa 48 zaposlenih imao je prihod od 1,35 miliona KM i dobit od 95.000 KM. Ova visokoškolska ustanova sa sjedištem u Bijeljini godinu ranije je imala prihod od 1,43 miliona i dobit od 155.000 KM.

Sveučilište Vitez sa 34 zaposlena prošle godine je imalo nepunih 1,5 miliona prihoda i dobit od samo 11.000 KM.

BLC Koledž sa 19 zaposlenih prošle godine je prihodovao 956.000 KM i ostvario dobit od 15.000 KM. Gotovo identičan poslovni rezultat imala je Visoka poslovno tehnička škola Doboj koja je sa 23 zaposlena prihodovala 935.000 uz dobit od 8.200 KM.

Slijedi Visoka škola za finansije i računovodstvo FINra Tuzla koja je sa 12 zaposlenih prihodovala 732.000 KM i ostvarila dobit od 36.000 KM.

Mostarsko Sveučilište Hercegovina sa 15 zaposlenih ostvarilo je prihod od 498.000 KM i dobit od 8.600 KM, a listu uspješnih zatvara Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor koja je sa pet zaposlenih prihodovala 149.000 KM i prikazala dobit od 3.300 KM.

Slobomir P Univerzitet sa 30 zaposlenih prošle godine je poslovao negativno, jer je prihodovao 541.000 KM i prikazao gubitak od 241.000 KM. To je trostruko lošiji rezultat nego prethodne 2022. godine kada je ostvareno više od milion maraka prihoda uz negativno poslovanje od 81.000 KM.

Visoka medicinska škola zdravstva iz Doboja sa osam zaposlenih takođe je poslovala negativno, jer je prošle godine ostvarila prihod od 308.000 KM, ali je poslovala u minusu od 84.000 KM. Ipak, popravila je rezultat iz 2022. kada je bila u minusu od 138.000 KM.

Negativno je poslovao i Koledž kozmetologije i estetike Banjaluka koji je sa prosječno pet zaposlenih prošle godine ostvario prihod od 144.000 KM i prikazao poslovni gubitak od 15.000 KM.

PIM, UPS i CKM

Za banjalučki Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment – PIM još nisu javno dostupni i ažurirani podaci iz finansijskog izvještaja za prošlu godinu, a ovaj univerzitet je 2022. godine sa 31 zaposlenim prihodovao oko 1,8 miliona KM i prikazao dobit od 435.000 KM. Godinu ranije je imao 1,5 miliona prihoda i dobit od samo tridesetak hiljada KM, ali je 2020. godina bila finansijski veoma uspješna, jer je sa samo 17 zaposlenih ostvarena dobit od skoro 1,3 miliona KM.

Nema ažuriranih finansijskih izvještaja za prošlu godinu ni za banjalučki Univerzitet za poslovne studije – UPS, a ovaj univerzitet je 2022. godine sa 53 zaposlena imao prihod od 1,97 miliona KM i dobit od 162.000 KM. UPS posljednjih godina ostvaruje poslovni pad, jer je ranijih godina ostvarivao milionsku dobit.

Nisu ažurirani ni podaci za Viktoria internacionalni univerzitet, ranije Univerzitet modernih znanosti – CKM Mostar koji je 2022. godine sa 28 zaposlenih prihodovao 1.029.000 KM i prikazao dobit od 122.000 KM.

Uz pretpostavku da su ove tri visokoškolske ustanove prošle godine imale rezultat na nivou onog iz prethodne, to znači da su privatni fakulteti imali više od devet miliona maraka dobiti.

Ovi poslovni podaci pokazuju da policijska akcija pod nazivom „Klaster“ iz februara prošle godine u okviru koje su hapšeni vlasnici nekih privatnih fakulteta zbog sumnji da su učestvovali u izdavanju lažnih diploma i drugim nezakonitostima nije previše uticala na rad privatnih visokoškolskih ustanova.

Treba napomenuti da akcija “Klaster” koju je sprovodila SIPA po nalogu Tužilaštva BiH još nije dobila sudski epilog.

Related Topics:

Društvo

RAJANER DIŽE CIJENE! Otkrili koliko su zarađivali po putniku

Rajaner je najavio da će cijene avio karata ponovo da porastu ovog ljeta za oko pet do šest procenata, nakon što su prošlogodišnje niže cijene dovele do pada profita za 16 odsto.

Ovo je objavio Majkl O’Liri, glavni izvršni direktor Rajanera, podsjećajući da su im prošle godine, u godini koja je bila veoma izazovna za kompaniju, cijene pale u prosjeku za sedam odsto zbog kašnjenja u isporuci aviona, ali je ostvario rekordan saobraćaj kada je u pitanju broj putnika. Njihov profit po putniku bio je osam evra.

Ova niskobudžetna kompanija je već podigla cijene ovog Uskrsa, za čak 15 odsto, ali se akcije na koje su potrošači navikli očekuju i u budućnosti.
Rajaner je ostvario neto profit od 1,61 milijarde evra u fiskalnoj godini koja se završila 31. marta, što je pad od 16 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Njegovi prihodi su porasli na 13,95 milijardi evra, što je povećanje od četiri procenta na godišnjem nivou.

Prosječna cijena karte pala je za sedam odsto, djelimično zbog niza sporova sa onlajn turističkim agencijama posljednjih godina, pošto ih je Rajaner optuživao da preprodaju njegove karte bez ovlašćenja, naplaćujući dodatne naknade za usluge kao što su prioritetno ukrcavanje, rezervacije sjedišta ili predati prtljag, često po cijenama i do 125 odsto višim od onih na zvaničnom veb-sajtu Rajanera.

Rekordan broj putnika

Nakon niza presuda u korist kompanije, Rajaner je prošle godine počeo da sklapa partnerstva sa odabranim onlajn agencijama koje pristaju na uslove transparentnosti i direktne komunikacije sa putnicima. Sve je to doprinijelo padu profita, iako je prošle godine prevezeno rekordnih 200,2 miliona putnika, što je povećanje od 9 procenata i što ih čini prvom avio-kompanijom u EU koja je prevezla više od 200 miliona putnika u jednoj godini.

Još jedan veliki problem sa kojim se suočava irski prevoznik jesu kašnjenja u isporuci aviona. Boing nije isporučio planiranih 29 aviona, što je dovelo do smanjenja kapaciteta. Očekuje se da će preostali avioni biti isporučeni do ljeta 2026. godine, a dugoročni cilj kompanije je da do 2034. godine preveze 300 miliona putnika godišnje.

Priča sa američkim carinama

Čitava priča sa američkom carinom takođe bi mogla da utiče na situaciju, pa je Oliri rekao da bi i oni mogli da preusmjere predstojeće isporuke Boinga u Veliku Britaniju ako bude potrebno. Rajaner je najveći kupac kompanije Boing u Evropi i imaju ugovore sa fiksnom cijenom za ovu kupovinu, tako da bi nove tarife predstavljale veći problem za proizvođača.
Da bi povećala saobraćaj, kompanija je u martu uvela program članstva u Rajanair prajm u 12 evropskih zemalja, čiji su programi putnog osiguranja kompatibilni sa uslovima pokrića putnog osiguranja, a Hrvatska još uvijek nije uključena. Članstvo košta 79 funti godišnje i obećava pogodnosti poput besplatnih rezervisanih mjesta i jeftinih letova, ali ispostavlja se da morate pažljivo pročitati sitna slova, piše Blic.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Novi ciklon ide ka Jadranu, region na udaru:

Nakon nekoliko dana promjenljivog vremena, Hrvatsku i region u petak zahvata novi ciklon koja donosi obilne padavine, izražene pljuskove s grmljavinom i zahlađenje. Posebno izraženo nevrijeme očekuje se na Jadranu, dok se u unutrašnjosti već od vikenda predviđa smirivanje vremena i postepeno razvedravanje. Meteorološke službe izdale su upozorenja za veći dio zemlje, a građanima se savjetuje oprez zbog moguće pojave bujičnih poplava.

U petak će biti oblačno s kišom, ponegdje obilnom, uglavnom na Jadranu u vidu izraženih pljuskova s grmljavinom.

Kiša će češće padati na zapadu zemlje, uveče i tokom noći biće obilnija, dok će je najmanje biti u Dalmaciji. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, u planinskim krajevima i jak, uveče na sjeveru u okretanju na sjeverni i sjeverozapadni. Na Jadranu će duvati jak vjetar. Izdata su upozorenja za jače nevrijeme za gotovo cijelu Hrvatsku. Za riječku regiju izdato je upozorenje da su lokalno mogući pljuskovi s grmljavinom i obilnija kiša. Uveče su lokalno moguće urbane i bujične poplave. U petak će biti oblačno s kišom, ponegdje obilnom, uglavnom na Jadranu u vidu izraženih pljuskova s grmljavinom.
U drugom dijelu dana postepeni prestanak padavina, najprije na Jadranu i smanjenje oblačnosti. Temperatura vazduha uglavnom između 11 i 16 , uveče na kopnu još svježije, u Dalmaciji najniža od 15 do 19, a najviša od 17 do 22 stepeni Celzijusa. Meteoalarm je izdat za cijelu zemlju.

Od subote do ponedjeljka očekuje nas pretežno sunčano vrijeme, u unutrašnjosti uz umjeren do jak dnevni razvoj oblaka, a moguća je tek lokalna kratkotrajna kiša ili pljusak, najvjerovatnije u ponedjeljak. U subotu će još i u Dalmaciji biti oblačnije, uz mogućnost ponekog pljuska, posebno na jugu. Duvaće slab i umjeren sjeveroistočni i sjeverni vjetar, na istoku sjeverozapadni, na Jadranu umjerena do jaka bura u okretanju na sjeverac i sjeverozapadni vjetar. Jutra svježija, a dnevna temperatura u porastu.

I u Sloveniji hladno i sa kišom

Slovenačka meteorološka služba ARSO objavila je da se hladni front danas zadržava sjeverno od Alpa, ali će u petak uveče proći kroz Sloveniju, donoseći kišu i zahlađenje cijeloj zemlji. Popodne može doći i do lokalnih oluja.

“U naredna 24 časa očekuje se uglavnom između 20 i 40 mm padavina u Sloveniji, dok će u brdovitim predjelima zapadne i južne Slovenije lokalno pasti i oko 80 mm kiše”, ističu iz ARSO-a.

Nastavi čitati

Društvo

RATNI VETERANI IDU U PROTESTE! “Ovako više ne ide”

Iz Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, koje je najglasnije sa zahtjevima da vlasti nešto konačno učine na poboljšanju statusa bivših boraca VRS, poručuju da je sada “samo pitanje dana” kada će ratni veterani, kako najavljuju, izaći na ulice i krenuti s masovnim protestima.
Nedavno je održana sjednica predsjedništva našeg udruženja, gdje su donijeti i pojedini zaključci o toj temi. Bivši borci su nezadovoljni i traže konkretne akcije – kaže za Srpskainfo potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske Nedeljko Klincov.

Osvrćući se na to što su, umjesto bivšim borcima, političari već početkom ove godine odlučili da sebi podignu plate, Klincov kaže da je to najbolji dokaz o kakvoj se “neviđenoj pohlepi radi”.

– Strašno je da ti ljudi, od kojih su velika većina milioneri, nemaju minimum saosjećenja prema onima koji jedva sastavljaju kraj s krajem, a kakvih je ogroman broj u Republici Srpskoj. Borci koji su stvarali Srpsku potpuno su gurnuti na margine. Mi ćemo 3. juna održati skupštinu našeg udruženja i jedna od glavnih tačaka o kojoj ćemo raspravljati biće poziv na masovne proteste. Jasno je svima da ovako više ne ide – poručuje Klincov.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno