Pored mnogobrojnih problema u elektroenergetskom sektoru u Bosni i Hercegovini, očekuje se da će se zbog loše hidrologije uzrokovane vrućinama smanjiti proizvodnja električne energije iz hidroelektrana.

To bi stvorilo dodatne probleme ovom sektoru u BiH, jer bi zbog toga sve tri elektroprivrede morale donijeti odluku o dodatnom uvozu električne energije koja je mnogo skuplja na berzi.

Situacija je već komplikovana, jer zbog brojnih problema Rudnici i Termoelektrane u Ugljeviku jedno vrijeme nisu radili, te se morala uvoziti struja.

Takođe, remont RiTE Ugljevik i RiTE Gacko, koje su jedine dvije termoelektrane u sistemu “Elektroprivrede RS” i proizvode više od 65 odsto električne energije u ovom entitetu, ove godine se desio u isto vrijeme, odnosno preklapao se 13 dana, iako to ne bi trebalo da bude praksa.

To znači da se u to vrijeme vjerovatno morala uvoziti električna energija.

Kada je u pitanju Federacija BiH, rudnici u sistemu “Elektroprivrede BiH” nisu isporučili dovoljne količine uglja, te su termoelektrane morale ili kupovati ugalj ili električnu energiju po dosta višim cijenama.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je tokom pet mjeseci ove godine uvezeno električne energije za oko 296 miliona KM.

To je za skoro 240 miliona KM veći iznos u odnosu na pet mjeseci prošle godine, kada je Bosna i Hercegovina uvezla struje u iznosu od oko 57 miliona KM.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, rekao je za “Nezavisne novine” da će, kako je krenulo, “Elektroprivreda BiH” od Jablaničkog jezera napraviti potok.

“Već je narušena sezona na ovom jezeru, i sami mještani to kažu. Odstupanja od kote koja je predviđena su manja za četiri metra i to je sama ‘Elektroprivreda BiH’. Kako sad stoje stvari, dok ne naprave potok od ovog jezera neće stati. Što se tiče uvoza električne energije, sigurno je da će u narednom periodu biti dosta izraženiji. Dvije termoelektrane u Republici Srpskoj su u remontu. Neko želi da predstavi da će sa nekim Zakonom o električnoj energiji na nivou države riješiti sve probleme, ali ja smatram da neće. Treba riješiti probleme prevelikog uvoza, nikakvog izvoza i pravljenja od hidroakumulacija potoke”, naglasio je Bečarević.

Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC), kaže da je jedino pravo rješenje povećanje proizvodnje uglja koji BiH ima.

“To što smo zaboravili kopati ugalj, što se ne snalazimo sa mašinama, možda da se vratimo na lopate Alije Sirotanovića, ali uglja bi trebalo da bude. To je jedini recept da ne dođe do značajnog uvoza električne energije, a on će ovisiti o cijeni na berzi. Pitanje je kako će se kretati cijena na berzi, s obzirom na to da tržište nafte postaje neizvjesno, a nafta i struja su usko povezani. Ukoliko dođe do veće eskalacije cijena nafte, to će imati i odraz na električnu energiju. Sada je suša i bez ozbiljnijih i dugotrajnijih padavina, a za to nema prognoza, ne možemo očekivati od hidroelektrana nešto do oktobra ili novembra”, pojasnio je Bičakčić.

Na plate 11 zaposlenih u Komisiji za koncesije BiH, koja je u javnosti najpoznatija po svom neradu, spiskana je prošle godine 660.361 marka poreskih obveznika, a pored toga pojedinim zaposlenim tokom čitave 2024. isplaćivane su visoke stimulacije mimo propisa.

Komisija za koncesije lani je imala na raspolaganju 1,19 miliona KM, a više od polovine te sume otišlo je na plate i naknade zaposlenih. Njihov izvještaj o radu prekontrolisala je i Kancelarija za reviziju institucija BiH, a posebne primjedbe imali su na isplaćene stimulacije.

– Isplaćene su stimulacije u neto iznosu od 3.100 KM. Pojedinačne isplate kretale su se od 125 do 600 maraka, a odnosile su se na povećan obim poslova i obavljanje dodatnih složenijih poslova – stoji u revizorskom izvještaju.

Revizijom je ustanovljeno da prije izrade rješenja o isplati stimulacije nisu sačinjavani prijedlozi za odobravanje novčane naknade, što je definisano i aktom Komisije.

– Takođe, jednom zaposlenom je, na osnovu rješenja iz 2023. godine, tokom čitavog perioda isplaćivana stimulacija radi obavljanja dodatnih složenijih poslova i povećanog obima poslova. U rješenju je navedeno da će se isplaćivati mjesečna naknada od 125 KM uz svaku platu počev od plate za avgust 2023. godine pa nadalje – naveli su revizori.

Analizom sadržaja pojedinačnih rješenja o isplati stimulacija revizori su zaključili da su u većini slučajeva obrazloženja uopštena, bez navođenja konkretnih razloga povećanja obima posla.

Zbog utvrđenih propusta revizori su izdali i preporuku Komisiji za koncesije da isplatu stimulacija vrši na osnovu mjerljivih pokazatelja dodatnog angažmana i izuzetnih rezultata u radu, te da u potpunosti primijeni svoje akte.

Revizori su pregledom dokumentacije utvrdili da su predsjedavajući Komisije i dva člana i dalje radno angažovani iako su svi ispunili uslove za penzionisanje, što je utvrđeno i u ranijim izvještajima.

– Takođe, po osnovu imenovanja sekretara Komisije vodi se sudski spor nakon što je s liste uspješnih kandidata imenovan drugoplasirani. To je dovelo do žalbi i pravnih postupaka – zaključili su revizori.

Izbor novog članstva Komisije za koncesije nakon dužeg perioda pokrenut je prošle godine, ali sve je stalo, što je potvrdio i predsjedavajući Komisije za koncesije BiH Milomir Amović.

– Tražili smo od Savjeta ministara informaciju šta se dešava o pitanju imenovanja novih članova Komisije za koncesije, a dobili smo od njih informaciju da je ta tačka više puta bila na sjednici, ali da je skinuta sa dnevnog reda bez konkretnih obrazloženja. To je sve što znamo – rekao je “Glasu” Amović i dodao da su utvrđene nepravilnosti o pitanju isplate stimulacija otklonili nakon što su dobili preporuke od revizora.

Komisija za koncesije na nivou BiH najpoznatija je u javnosti po svom neradu, jer za dvije decenije, koliko postoji, nije izdala niti jednu koncesiju. Bilo je i nekoliko inicijativa da ova komisija bude ukinuta, ali one nisu na kraju dobile zeleno svjetlo u parlamentu BiH.
Učili o stresu na poslu

Revizori su utvrdili i da su izdaci za usluge održavanja konvencija i obrazovanja u Komisiji za koncesije lani iznosili 1.805 maraka te da se odnose na plaćene kotizacije za edukacije zaposlenih izvan BiH.

– Teme koje su prezentovane na tim seminarima odnose se na javne nabavke kao i na timski rad, liderstvo i emocionalnu inteligenciju kao ključni faktor za motivaciju i smanjenje stresa na poslu. Seminari su održani izvan BiH u organizaciji domaćih firmi. Pored izdataka za kotizacije isplaćeni su i troškovi službenog putovanja od 5.803 KM – stoji u izvještaju u kojem su revizori Komisiji za koncesije skrenuli pažnju da prilikom izbora seminara, koje organizuju firme iz BiH, preferira lokacije u zemlji s ciljem racionalizacije ovih troškova.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje veoma toplo vrijeme, uz naoblačenje sa sjevera u popodnevnim časovima.

Duvaće slab do umjeren vjetar, u Hercegovini tokom noći pojačan, sjevernih smerova, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 20, na jugu do 22, u višim predjelima od 11, a dnevna od 32 do 37, u višim predjelima od 26 stepeni Celzijusovih.