Dječake Vlada, Leonida, Pavela, Vadima i Miloša, osim bratske ljubavi, zajedničkih nestašluka i roditeljske pažnje, vežu i niti svete tajne krštenja kojoj su pristupili u jednom danu u Sabornom hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Derventi.

Petorica braće od kojih je najstariji desetogodišnji Vlad, zatim osmogodišnji Leonid, četvorogodišnji Pavel i dvoipogodišnji Vadim i Miloš, sinovi su Dervenćanke Ane i Sergeja Lihtnera, porijeklom iz Rusije.

Ideju da sinove krste zajedno i to u njenom rodnom gradu, kako je objasnila majka Ana, odavno gaje, a ujedno su željeli i da se crkveno vjenčaju i da tim povodom okupe rodbinu i prijatelje u Derventi.
“U rodnoj Derventi sam završila osnovnu školu, a potom sam se preselila u mjesto u okolini Minhena, gdje sam kasnije i upoznala sadašnjeg supruga Sergeja i gdje smo svili porodično gnijezdo. Naša želja je bila da djecu krstimo u Derventi, ali se jednostavno nekako nije poklopilo. Odlučili smo da ovog ljeta ostvarimo tu želju, a i Sergej, čiji roditelji su pravoslavci, se takođe krstio, nekoliko dana prije dječaka”, ispričala je Ana za “Derventski list”.

Dodala je da je ovo ujedno bila prilika da okupe svoje najmilije u Derventi.

“Htjeli smo da okupimo porodicu, prijatelje i sve naše drage ljude koji nisu imali priliku da nas posjete, u Derventi, provedemo lijepe trenutke i pokažemo ljepote mog rodnog grada. Idejom zajedničkog krštenja naših sinova, što je dosta neobično, svi su bili oduševljeni. Ja sam se najviše plašila kako će dječaci to sve podnijeti, da li će biti nemirni u crkvi, ali su bili zaista dobri”, kazala je majka Ana.
Osim članova porodice, još od prve posjete Derventi 2010. godine, Derventom i Dervenćanima oduševljen je i Sergej.

“Od prvog dolaska sve mi se svidjelo u Derventi, svi su me prihvatili i učinili da se osjećam dobrodošlim. Ja sam porijeklom iz Sibira, a mentalitet ljudi u Derventi dosta podsjeća na Ruse, tako da se osjećam kao kod kuće”, rekao je Sergej.

Istakao je da mu nije bilo teško savladati ni srpski jezik kako bi se što bolje uklopio.

“Što se tiče jezika, ima dosta istih riječi, možda se drugačije izgovaraju, ali rekao bih da su slični jezici. I stariji dječaci govore srpski, dok mlađi razumiju, ali najviše se koriste njemačkim jezikom”, dodao je on.
U njihovom porodičnom domu, kako je objasnila majka Ana, osim tri jezika, svakodnevicu ispunjava graja i vreva, ali i složnost i poslušnost.

“Obzirom da sam većinu vremena sama sa njima, svakodnevica je turbulentna, ali sve se dogovaramo. Stariji dječaci svakako često ‘priskoče’ u pomoć da pričuvaju braću, a u Njemačkoj imam pomoć i od mame, što je dosta značilo kada su došli blizanci, dok u Derventi, moj tata često pomogne”, kazala je Ana istakavši da planovi ove porodice uključuju i njen rodni grad.

“Iako smo u Derventi samo za vrijeme odmora, svi jako volimo da tu provodimo vrijeme. Sergej često pominje, iako bih ja voljela da se preselimo i sada ovdje, da ćemo u Derventi da uživamo penziju”, rekla je Ana.

Krštenje i crkveno vjenčanje Lihtnerovi su izabrali da bude obavljeno u Sabornom hramu u Derventi, a obred je obavio sveštenik Ljubiša Nović.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i toplo, dok je poslije podne na jugu i jugoistoku razvoj oblaka ponegdje usloviti kišu ili kratkotrajne pljuskove sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u narednoj noći naoblačenje od juga i istoka širiće se ka većini predjela, sem na sjeveru, gdje će ostati vedro.

Maksimalna temperatura vazduha iznosiće od 32 do 38, u višim predjelima od 28 stepeni Celzijusovih. Vjetar u nastavku dana biće umjeren uz pojačane udare, sjevernih smjerova.

Dugovi rudnika koji posluju u Koncernu “Elektroprivrede BiH” te slaba isporuka uglja tokom ove godine povećavaju štetu ovom preduzeću.

Kako je naveo generalni direktor “Elektroprivrede BiH” Sanel Buljubašić, ozbiljni su izazovi u snabdijevanju ugljem termoelektrana.

“U prvih šest mjeseci isporuka je dostigla 73 odsto ugovorenih količina, dok je otkrivka uglja na 46 odsto u odnosu na plan. Energetski sistem FBiH se može stabilizovati samo povećanom proizvodnjom uglja, jer se preduzeće većinom oslanja na proizvodnju iz termoelektrana, 80 odsto, dok je 20 odsto proizvodnje iz hidroelektrana. Rudnici moraju biti svjesni toga”, naglasio je Buljubašić.

Podsjetio je da je Vlada FBiH početkom 2024. godine povećala cijenu uglja, te je potpisan novi Kolektivni ugovor u oblasti rudarstva, čime su jasno pokazali da se zalažu za bolje uslove rada i bolji položaj rudara.

“Rudnici u Koncernu EPBiH moraju proizvoditi planske količine uglja, koje su zajedno utvrđene i ugovorene između rudnika i EPBiH. Novina u kolektivnom ugovoru je da ćemo ispunjavati svoje obaveze samo ukoliko i rudnici budu ispunjavali svoje. Ne možemo podržavati one koji ne poštuju ugovorene obaveze i ugrožavaju energetski sistem”, istakao je Buljubašić.

Prema njegovim riječima, u pogledu proizvodnje najveći su problemi u RMU Breza i RMU Đurđevik, dok RU Kreka ostvaruje najbolji rezultat u posljednje tri godine.

“RU Kreka, RMU Kakanj i RMU ‘Abid Lolić’ bilježe oporavak i povećanje proizvodnje u odnosu na prethodni period. RU Gračanica je na nivou planske projekcije, a do kraja godine isporuka prema termoelektranama će biti maksimalno pojačana”, dodao je Buljubašić.