Connect with us

Društvo

DJECA SU NAM ZAVISNA O INTERNETU! Najmlađi ima samo 4 godine

Zavisnost djece od internet tehnologija javlja rano, kaže psihijatar u Institutu za mentalno zdravlje Palmotićeva Svetislav Mitrović, naglašavajući ulogu roditelja u kontroli korišćenja digitalnih tehnologija.

Zavisnost od interneta se razlikuje od zavisnosti od droge, jer je riječ o nesupstancionalnoj zavisnosti koja izaziva određene simptome ponašanja, kao i da nije nepoznato da djeca uzrasta 11, 12 godina zloupotrebljavaju internet.
– Ovi obrasci često podsjećaju na zavisnosti od supstanci. Kada se mladim osobama uskrate digitalna sredstva, javljaju se burne reakcije, a produženo korišćenje telefona ili drugih digitalnih uređaja može dovesti do promjena u ponašanju – rekao je Mitrović za TV K1 .

On je dodao da se djeca navikavaju na telefon još u najranijem uzrastu, navodeći primjer roditelja koji djetetu u hranilici daju telefon kako bi gledalo crtane filmove, što predstavlja rani korak ka navikavanju na digitalne tehnologije.

– Mlada osoba se zatim zabavlja igrama i društvenim mrežama, što im oduzima sve više vremena. Kada roditelji upozore djecu na prekomernu upotrebu, često dolazi do bunjenja i ljutnje, a djeca nastavljaju da koriste telefone noću ili na ulici i u školi – upozorio je Mitrović.

On je istakao da kada zabavne aktivnosti na mobilnom telefonu traju duže od sat i po dnevno, to predstavlja razlog za zabrinutost.

– U tom slučaju, već možemo posumnjati u razvoj zavisnosti – rekao je Mitrović.

Objašnjavajući ulogu roditelja, Mitrović je rekao da su oni svjesni šta žele da postignu dajući telefon djetetu, ali da nisu svjesni dugoročnih posljedica takvog načina čuvanja djece, odnosno da neki prepoznaju određenu vrstu problema, dok drugi misle da je to sasvim normalan trend, jer svi imaju mobilne telefone.

– Mnogim roditeljima je potrebno vrijeme da shvate da je to problem. Neophodno je uspostaviti određeni režim u porodici koji će podržavati zdrav način života djeteta. Ako djete ne spava noću, kako će pratiti nastavu? Kakav će biti njegov bioritam? Ovo samo po sebi predstavlja rizik za zdravlje, a da ne govorimo o sadržaju koji može biti nezgodan, skandalozan ili čak opasan. O tome se mora razgovarati – naglasio je Mitrović.

Govoreći o društvenim mrežama, on je rekao da one ne bi trebalo da budu dostupne djeci mlađoj od 16 godina, kao i da se preporučuje da djeca ne gledaju televiziju do treće godine, iz medicinskih razloga.

– Nažalost, u našem društvu je situacija drugačija. Kada roditelji odgovore na takva pitanja, na neki način prihvataju prisutnost djeteta na društvenim mrežama i nude savjet kako da se nose s negativnostima i lošim reakcijama, što može dovesti do stigmatizacije djeteta – upozorio je Mitrović.

Govoreći o pozitivnim stranama društvenih mreža, Mitrović je rekao da one omogućavaju pristup znanju i raznovrsnim sadržajima, ali da je važno da se dostupnost prilagodi uzrastu i stepenu znanja djece, što je uloga roditelja.

– Oni moraju da budu sposobni da objasne djeci potencijalne opasnosti i rizike, kao i načine na koje se mogu zaštititi. Neophodno je da i djeca i roditelji znaju kako da reaguju ukoliko primijete neprikladno ponašanje ili sadržaj na društvenim mrežama. Roditelji moraju da se upoznaju sa rizicima i opasnostima koje pruža internet – naglasio je Mitrović.

Novinarka Aleksandra Petrovski rekla je da je važno djeci pružati zdrave alternative u vezi sa korišćenjem digitalnih uređaja i dodala da je to zadatak roditelja.

– Ekrani se neće sami povući. Rani osnovci provode između sat i četiri sata dnevno pasivno koristeći digitalne uređaje. Ne možemo im oduzeti sve uređaje, jer postoje mnoge korisne funkcije. Trebalo bi da se fokusiramo na to kako da im pokažemo kako se mogu odgovorno ponašati, posebno kada počinju da koriste društvene mreže – rekla je Petrovski.

Ona je istakla da je dobra vijest što se formalna granica za korišćenje društvenih mreža povećava, upozoravajući da u Srbiji imaju zabrinjavajuće podatke o svakodnevnom korišćenju društvenih mreža među djecom uzrasta od devet do 11 godina.

Stručnjak za bezbednost djece na internetu Katarina Jonev istakla je da roditelji moraju da vrše kontrolu sadržaja koji djeca gledaju na internetu i navela primjer da je najmlađi zavisnik od interneta 2019. godine imao samo četiri godine.

– Nažalost, u proteklih pet godina promijenilo se vrlo malo. Sve specijalizovane bolnice koje se bave raznim oblicima zavisnosti su pune, a sve više roditelja dovodi svoju djecu, koja nisu samo tinejdžeri, kako bi im pružili adekvatnu pomoć i usmjerili ih na pravi put. Cilj je omogućiti im kvalitetan život bez prekomjernog uticaja ekrana. Očigledno je da se roditelji nisu dovoljno probudili na ovu problematiku – rekla je Jonev.

Ona je dodala da se danas suočavamo sa ekstremom da djeca sve mlađeg uzrasta fizički i agresivno nastupaju prema svojim roditeljima, naročito prema majkama, navodeći primjer majke koja je bila u dilemi da li da zove policiju, jer joj osmogodišnji sin nanosi ozbiljne povrede.

– Svaki dom je specifičan, ali ne smemo dozvoliti da se takvo ponašanje prihvati kao normalno. Granice i disciplina su ključne, a to se odnosi i na korišćenje mobilnih telefona.

Roditelji su ti koji treba da usmjeravaju djecu u virtuelnom prostoru, pokazujući im kako da pravilno koriste društvene mreže i sve prednosti digitalnog svijeta, ali takođe treba da postave jasne granice u tom korišćenju – naglasila je ona.

Jonev je rekla da je sadržaj na internetu poput lavirinta u kojem se djeca izgube, ne znajući šta je poželjan sadržaj, a šta nije, dok veliki broj platformi nudi neprimjereni sadržaj koji targetira upravo djecu.

– Mnogi od njih ne razumiju o čemu se radi, ali misle da treba da se ponašaju na taj način, što rezultira stvaranjem negativnih modela ponašanja. Od malih nogu, kada se roditelj odluči da da telefon djetetu u ruke, važno je postaviti smjernice o tome šta i koliko djeca gledaju. Takođe, trebalo bi da zajedno gledaju sadržaj i učestvuju u tom digitalnom prostoru. Kada istekne vrijeme koje dijete smije da provede na internetu, telefon treba uzeti na lijep način i ponuditi zdrave alternative – rekla je Jonev.

Tanjug

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Društvo

TRAŽI SE PRIVREMENO RJEŠENJE ZA VOZAČE IZ BIH: Da li će Slovenija uvesti vize po uzoru na Hrvatsku?

Slovenija smatra da pitanje boravka profesionalnih vozača iz BiH u šengenskom prostoru treba da se rješava na nivou EU, rečeno je na sastanku predsjednika Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravka Marinkovića i slovenačkog ambasadora Damijana Sedara.

Marinković i Sedar razgovarali su u Sarajevu o problematici primjene pravila kojima se boravak profesionalnih vozača u šengenskom prostoru ograničava na 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana, te o posljedicama ovog ograničenja po međunarodni transport i spoljnotrgovinsko poslovanje.

U fokusu razgovora bili su izazovi s kojima se suočavaju prevoznici, ali i šire posljedice po izvoznike, uvoznike i kompanije čije poslovanje zavisi od redovne i pravovremene isporuke robe, saopšteno je iz Komore.

Na sastanku je istaknuto da se Slovenija nalazi među pet najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera BiH, zbog čega je nesmetano odvijanje transporta od zajedničkog interesa.

Naglašeno je da bi rješavanje ovog pitanja donijelo obostranu korist, budući da ograničenja s kojima se suočavaju domaći prevoznici utiču i na slovenačke kompanije povezane sa tržištem BiH kroz trgovinu, proizvodnju i lance snabdijevanja.

Ukazano je da ova problematika prevazilazi okvire transportnog sektora i utiče na poštovanje ugovorenih rokova, troškove poslovanja i konkurentnost privrede obje zemlje.

Marinković i direktor Sektora za transport i komunikacije pri Spoljnotrgovinskoj komori Zijad Sinanović naglasili su potrebu da bude uvažena specifičnost posla profesionalnih vozača, čiji je boravak u šengenskom prostoru vezan za obavljanje međunarodnih transportnih operacija.

Cilj sastanka bio je da se, uz nastavak aktivnosti na uspostavljanju trajnog i usklađenog evropskog rješenja, sagledaju i mogućnosti koje bi u međuvremenu olakšale poslovanje prevoznika i privrednika obje zemlje, po uzoru na Hrvatsku.

Hrvatska je omogućila izdavanje dugotrajnih viza tipa D profesionalnim vozačima u međunarodnom prevozu, radi regulisanja njihovog dužeg boravka na svojoj teritoriji.

Nastavi čitati

Aktuelno