Connect with us

Društvo

DJECA ZA KOJOM SE TRAGA U BIH: Godinama nepoznata sudbina sedmoro mladih, za nekima raspisana Interpolova potjernica

Interpolova žuta potjerenica koja je raspisana za djecom iz BIH nije dala nikakav rezultat.

Nestanak djevojčice Danke Ilić (2) podsjetio je mnoge zemlje u regionu na slične slučajeve. U razmaku od nekoliko godina, sedmoro maloljetnika u Bosni i Hercegovini, ni nakon višegodišnje potrage, nikada nisu pronađeni.

Miloš Todorović (9)
Za devetogodišnjim Milošem Todorovićem, koji je nestao 7. novembra 2007. godine, dugo se tragalo. Dječak je tog dana u 9:30 časova izašao iz kuće u višegradskom naselju Jondža i otišao da se igra u obližnjem Sportskom centru “Ušće“. Pretpostavljalo se da je Miloš, trčeći za loptom, pao u rijeku, gdje je lopta i pronađena. Međutim, ronioci nikada nisu pronašli tijelo dječaka u rijeci Drini. U potrazi za Milošem, njegova fotografija postavljana je i na bilborde širom zemlje.

Tinejdžer Dragoljub Misimović (16)
Gimnazijalac Dragoljub Misimović (16) iz Gradiške otišao je 2015. godine sa šestog časa bez ranca i jakne. Do porodice su stizale različite informacije, ali momak nikad nije pronađen. Njegovi drugovi rekli su da su ga jedno vrijeme mučile loše ocjene iz dva predmeta, koje je nameravao da popravi.

Njegovi roditelji ponudili su pre nekoliko godina i kuću za informaciju o njihovom sinu, ali do sada nije bilo rezultata.

Alen Bukva (3)
Troipogodišnji Alen Bukva nestao je 2012. godina u Međeđi kod Višegrada. Dečak se igrao ispred kuće bez odjeće i obuće i od tada mu se gubi svaki trag. Dječakova majka Emina Bukva veruje da je njenog sina neko oteo i da je još živ.

Damjan Oroz (2)
Dvogodišnji Damjan Oroz stajao je u decembru 2010. godine sa svojim ocem na obali rijeke Vrbanje u Čelincu. Pretpostavljalo se da je Damjan pao u Vrbanju, ali nikad nije pronađen.

Inga Perković (16) i Darko Staničević (2)
Nestanak Inge Perković iz Mostara prijavljen je u oktobru 2006. godine. Tada šesnaestogodišnja Inga Perković, iz sela Potok kod Livna, krenula je u školu po knjižicu i nikad se nije vratila kući. Provjeravana su sva mjesta gdje se sumnjalo da bi Inga mogla da bude, kao i dojave da je oteta, koje su stizale do policije. Ipak, ona nikad nije nađena.

Federalna uprava policije obnovila je potragu za dječakom Darkom Stančevićem (1980), rođenim u Mostaru, koji je u decembru 1982. godine nestao u ovom gradu, kad je imao samo dvije godine. Dječak se tada vozio triciklom nedaleko od kuće na Rudniku. Baka, koja je čuvala dječaka, ušla je na trenutak u kuću, a kad se vratila, njega nije bilo. U Neretvi je pronađen samo njegov crveni tricikl.

Prije nekoliko godina, pojavila se informacija da je dječak živ i da sada, kao odrastao čovjek, živi u Italiji, gdje ga je, navodno, usvojila italijanska porodica. Te informacije do danas nisu potvrđene.

Za Ingom Perković i Darkom Stančevićem raspisana je Interpolova žuta potjernica.

Armina Kovač (15)
Iako za njom nije raspisana zvanična potraga, godinama nema nikakvog traga o Armini Kovač (15) iz Donjeg Vakufa, koja je u martu 2015. godine nestala nakon izlaska u grad s drugaricama.

Pripadnici Policijske stanice Donji Vakuf pretraživali su korito i obalu Vrbasa, jer su u blizini reke pronađene i stvari nestale djevojčice. Međutim, pored opsežne potrage i dojava da je viđena u nekim gradovima, o njenoj sudbini ništa se ne zna.

Za nestalim Milošem Todorovićem, Alenom Bukvom i Dragoljubom Misimovićem raspisana je i međunarodna potraga o nestalim osobama.

Loading...

Društvo

VIKEND POČINJE NESTABILNO! Vrijeme sunčano i toplo, uveče naoblačenje sa padavinama!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano i toplo, a uveče se očekuje naoblačenje sa padavinama.

Ujutro će biti pretežno vedro, a uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče se očekuje nagla promjena vremena, naoblačenje sa kišom koja će zahvatiti prvo sjeverne krajeve i premještaće se ka istoku i jugu.

Doći će i do priliva znatno hladnijeg vazduha, pa će kiša u brdsko-planinskim predjelima preći u snijeg, koji je moguć i ponegdje u nižim predjelima na istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u noći na nedjelju duvaće jak vjetar, ponegdje i olujni, sjevernog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha biće od tri do osam, na jugu do 10, u višim predjelima od minus jedan, a najviša dnevna od 15 na istoku do 22 ponegdje u Krajini, a u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

U Republici Srpskoj i FBiH danas je umjereno do pretežno oblačno, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Han Pijesak i Čemerno sedam, Gacko i Sokolac devet, Kneževo i Srebrenica 10, Mrakovica i Rudo 11, Višegrad, Drinić i Mrkonjić Grad 12, Sarajevo, Ribnik i Foča 14, Zvornik 15, Banjaluka, Bileća i Trebinje 16, Bijeljina, Doboj i Novi Grad 17, Prijedor i Srbac 18, te Mostar 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

NAJVEĆI PROBLEM TURIZMA U FOČI Pliva u turistima, ali ne i u prijavljenim gostima!

Suzbijanje poslovanja u sivoj zoni, prijavljivanje turista i ispunjavanje svih zakonskih obaveza rafting kampova, te popravka izuzetno loših puteva koji vode do turističkih destinacija, najvažnija su pitanja o kojima je danas bilo riječi u Foči na sastanku ministra trgovine i turizma Denisa Šulića sa turističkim radnicima.

Prema podacima opštinske Turističke organizacije, Foču godišnje posjeti više od 100.000 turista, a najveći broj dolazi zbog raftinga na Tari i Drini, dok je broj prijavljenih gostiju tek nešto veći od 20.000.

“Statistički podaci su poražavajući, zato što nisu u skladu sa stvarnim stanjem, a u interesu svih nas je da radimo na tome da budemo vidljiviji kada je u pitanju statistika”, rekla je direktor Turističke organizacije Foča Spomenka Popadić.

Ministar Šulić istakao je da je rafting jedna od najvažnijih ljetnih atrakcija u Republici Srpskoj, te da je cilj Ministarstva da se iz godine u godinu podiže nivo usluga i kapacitet smještaja.

On je naveo da su sastanke sa davaocima turističkih usluga i pokrenuli radi suzbijanja sive ekonomije.

“Imamo blagi iskorak u odnosu na prethodnu godinu, ali je to daleko od onog stanja koje je realno na terenu. Sa nama su ovdje i predstavnici inspekcijskih organa koji će sa ljudima koji imaju rafting centre proći sve one stvari koje je potrebno da ispune da bi poslovali u legalnim tokovima”, naveo je Šulić.

On je najavio da će od rafting sezone 2026. godine svaki rafting centar biti obavezan da bude dio centralno-informacionog sistema, čiju je realizaciju Ministarstvo pokrenulo ove godine.

“Bez dolaska u rafting centar moći ćemo vidjeti koliko ima prijavljenih gostiju i na osnovu toga ćemo inspekcijske organe usmjeravati prema onima koji nelegalno rade”, rekao je Šulić novinarima.

On je pojasnio da je u martu završen tender i izabran izvođač radova koji ima rok od 365 dana da završi centralni-informacioni sistem.

“U posljednjem kvartalu ove godine imaćemo testnu fazu, a već krajem prvog kvartala sljedeće godine u potpunosti implementiran centralni-informacioni sistem”, dodao je Šulić.

Predsjednik Udruženja raftera Foča Zdravko Matović kaže da je od 36 rafting kampova 20 učlanjeno.

Priznaje da se uplaćuju manje boravišne takse u odnosu na broj gostiju koji je prošao kroz rafting kampove, ali i kroz Nacionalni park, hotele, motele i stanove za iznajmljivanje.

Pomak je napravljen, tvrdi Matović, pa je u prethodnoj godini uplaćeno 47.000 KM boravišne taksu u odnosu na 17.000 KM iz 2023. godine.

Iznio je i podatak da 16 kampova nije uplatilo nijednu KM boravišne takse, koja je do ove godine koštala 1,50 KM, a od ove godine je povećana na 2,50 KM.

Rafteri su na sastanku upoznali ministra Šulića da je vožnja putem kroz kanjon Tare veliki rizik i da se jedva odvija.

Načelnik Foče Milan Vukadinović kaže da su put uz Taru, struja, interenet, voda, ključni problemi koji koče razvoj turizma.

“Imamo najave iz Vlade da će biti riješena strateški bitna putna komunikacija Foča-Šćepan Polje, ali isto tako želimo da istaknemo da je neophodno da se uvedu legalni tokovi, prije svega naplata boravišne takse. Insistiraćemo da imamo mnogo veći broj prijavljenih gostiju, da stanemo rame uz rame sa velikim centrima”, rekao je Vukadinović.

Time će Foča, dodao je, pokazati da zavređuje mnogo veću pažnju u rješavanju putne i druge infrastrukture.

Vukadinović je dodao da će opština incirati izdvajanje Parka prirode “Tara” iz okrilja “Šuma Srpske” i njegovo zaživaljavanje kao javne ustanove koja bi kontrolisala rafting turizam.

Nastavi čitati

Društvo

U VIŠE SELA U POTKOZARJU, dramatična klizišta ugrožavaju kuće!

U više sela u Potkozarju nakon poplave pojavila su se klizišta koja ugrožavaju kuće, pomoćne objekte i puteve.

Najteža situacija je u Grbavcima, Turjaku, Trnovcu i Šaškinovcima. Domaćinstva Zorana i Mire Ilisića iz Grbavaca zahvaćena su klizištem.

“Nisu nas ugrozile poplave zato što su naše kuće izvan područja ugroženog nabujalim rijekama i potocima. Međutim, pojavilo se klizište, zemlja je počela pucati i kliziti prema dolini. Smatrali smo da je ovo mjesto bezbjedno, da ne možemo imati takve probleme, ali se drugačije ispostavilo”, kazao nam je Miro Ilisić.

Dramatično je i u Srednjoj Jurkovici, u zaseoku Šaškinovci. Ugrožena je kuća Milana Jokića.

Pukotine su se pojavile na širokom području oko kuće. Domaćin je zabrinut.

“Ne znam šta da kažem i šta da radim. Zemlja je pukla u dvorištu, ugrožena je kuća. Pukotine su na sve strane. Zemlja klizi prema putu Turjak – Jurkovica. Očekujem stručnjake koji će mi, nadam se, objasniti ovu situaciju i preporučiti mjere”, kazao je Milan Jokić u panici i strahu za cijelu porodicu.

Milutin Grubešić iz Trnovca, gdje je klizište prekinulo seoski put, očajan je.

“Moja i još dvije kuće su odvojene od ostatka sela. Nikuda ne možemo, osim pješke, preko njiva. Put je do sada bio stabilan, uređen, ali su se, neočekivano, pojavile pukotine i zemlja je počela da klizi. Uplašeni smo. Ne znamo šta će biti dalje, jer su ovdje mnoge kuće izgrađene na brdima i potencijalnim klizištima. Takvo je selo”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.

U Gradskoj upravi Gradiška sve službe su angažovane na terenu, gdje utvrđuju situaciju, traže hitna rješenja za ugrožena područja i pomažu stanovništvu da što lakše prebrodi posljedice ove elementarne nepogode. Prioritet su naselja gdje su se pojavila klizišta i gdje su porušeni mostovi.

“Odredili smo prioritete, a to su naselja koja su najteže pogođena poplavama. Nastala je velika šteta. Za sanaciju treba mnogo novca i truda. Organizovali smo se i svaka služba jasno zna svoje zadatke. Mjesne zajednice takođe su veoma aktivne”, kazao je Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.

Iz ove uprave pozvano je stanovništvo da prijavi štetu od poplave.

Dezinfekcija na poplavljenim područjima
Na području Gradiške, u mjestima zahvaćenim poplavama, počela je dezinfekcija. To se odnosi na objekte iz kojih se voda potpuno povukla. Ovaj posao obavlja Dom zdravlja. Prema podacima Štaba za vanredne situacije, poplavljeno je 70 domaćinstava u Vrbaškoj, Krajčinovcu, Podgradcima, Lužanima, Drageljima, Grbavcima i još nekim mjestima.

“U saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske, od početka pratimo epidemiološku situaciju na poplavljenom području.

Preduzimamo opsežne mjere kako bismo izbjegli zarazne bolesti i njihovo širenje”, kaže Slađana Tepavac, direktorica Doma zdravlja Gradiška.

U Vrbaškoj poplavljeno 40 kuća
U mjesnoj zajednici Vrbaška poplavljeno je 40 domaćinstava i 150 hektara obradivog zemljišta.

“Štetu je teško procijeniti, ona je veoma velika i za mnoge mještane gotovo nenadoknadiva”, kazao je Ilija Grbić, predsjednik mjesne zajednice Vrbaška.

Domaćinstvo Mile Petrovića poplavljeno je četvrti put u posljednjih 20 godina.

“Pod vodom su bili stambeni i drugi prateći objekti, automobil, plastenik, poljoprivredna mehanizacija. Još sam u šoku”, rekao nam je Petrović.

Nastavi čitati

Aktuelno