Connect with us

Svijet

DJEČAK NESTAO PRIJE 7 GODINA, došao roditeljima na vrata

Til (21) koji je prije sedam godina nestao u Njemačkoj, konačno se vratio kući. On je u septembru 2017. godine, kada je imao svega 15 godina u ranac spakovao nekoliko komada od‌jeće, novčanik u kom je bilo 300 evra i Plej stejšn. Za njim je policija godinama tragala, ali nikada nisu uspjeli da ga pronađu.

Til se u aprilu konačno javio roditeljima i nakon nekoliko dana vratio se u roditeljsku kuću. Njegova majka Roza Marija, ne može da se nagleda sina.

„Sada sam ovd‌je, uživam u miru i tišini“, rekao je on.

Mjesecima trpio vršnjačko nasilje
Til je zatim otkrio zbog čega je odlučio da pobjegne.

“Kada sam imao 15 godina, jedino što sam želio je da budem nevidljiv ili da jednostavno nestanem. Samo sam želio da pobjegnem od loših komentara drugova iz razreda koji se ne svakodnevno vrijeđali, maltretirali su me jer sam bio gojazan“, objašnjava on.

On je zatim otkrio da nije više želio da ide u tu školu, a svojim roditeljima i braći nije rekao kroz šta prolazi.

Tog prohladnog septembarskog dana, Til je sjeo u voz i otputovao u Lingen, mali grad u Donjoj Saksoniji.

Želio je da ode kod prijatelja kog je upoznao dok je preko Interneta igrao igrice.

Nekoliko dana kasnije obratio se Kancelariji za mlade. Međutim, kada im je ispričao šta se dogodilo, oni nisu imali previše sluha za njegove probleme.

„Kada sam im rekao kroz šta prolazim, nisu me shvatali ozbiljno. Rekao sam im sve što mi je bilo na srcu. Rekao sam im da neću da se vratim kući dok maltretiranje u školi ne prestane. Bojao sam se da se vratim kući, ali sam se više od ičega bojao da se vratim u školu. Morao sam da presjedam vozom u Dizeldorfu i kada sam izašao iz voza, odlučio sam da pobjegnem“, priča Til.

Til se neko vrijeme krio u Dizeldorfu
Nakon što je odlučio da se ne vraća kući, on je ned‌jelju dana boravio u blizini željezničke stanice. Nekad je spavao na stanici, a nekad na ulici.

„Vremenom sam na ulici upoznao ljude, sa dvojicom beskućnika sam se sprijateljio. Živjeli smo u napuštenoj hali u industrijskoj zoni. Nas troje je dijelilo sve što smo imali. Tako smo živjeli godinu dana“, objašnjava on. Nakon toga svo troje su ostali bez posla.

„Nismo htjeli da krademo ili radimo neke nelegalne stvari. Onda je jedan drug čuo da ima posla za nas troje u Berlinu. Pa smo tamo otišli. Ponovo sam sve spakovao u ranac i otišao. Za ovih sedam godina, sve što sam ikada imao stalo je u taj ranac“, priča on.

Dok su radili u Berlinu, nisu bili prijavljeni, a Til se sve vrijeme plašio da neko ne otkrije njegov identitet.

„Telefonirali smo samo preko govornice ili smo pozajmljivali mobilni telefon. Morao sam da pazim da se ne razbolim jer nisam imao osiguranje. Na sreću, sve je prošlo kako treba“, rekao je on.

Еmisija o njegovom nestanku
U junu 2022. godine emitovana je emisija o njegovom nestanku. Tada je objavljeno da se nudi nagrada od 5.000 evra za informaciju o tome gd‌je se on nalazi.

Postepeno je počeo da uviđa da želi da se vrati kod roditelja.

Tek je u aprilu ove godine skupio hrabrosti da ocu pošalje poruku sa pozajmljenog telefona.

„Moji roditelji se ne ljute što sam pobjegao. Drago im je što smo ponovo zajedno“, rekao je on.

Til sada dane provodi tako što ocu pomaže oko radova u šupi i trudi se da sa roditeljima nadoknadi svo vrijeme koje su izgubili.

Svijet

EVROPLJANI MRZE TRAMPA? Polovina stanovništva EU predsjednika Amerike SMATRA NEPRIJATELJEM

Gotovo polovina Evropljana vidi američkog predsjednika Donalda Trampa kao “neprijatelja Evrope”, znatno više njih ocijenjuje da je rizik od rata sa Rusijom visok, a više od dve trećine vjeruje da njihova zemlja ne bi mogla da se odbrani u slučaju takvog sukoba, pokazalo je istraživanje urađeno u devet evropskih zemalja za parisku platformu za debate o evropskim pitanjima Gran kontinan.

Istraživanje je pokazalo da gotovo tri četvrtine ispitanika želi da njihova zemlja ostane u EU, dok skoro isti procenat smatra da je izlazak iz Evropske unije naštetio Velikoj Britaniji, prenosi “Gardijan”. Profesor političkih nauka i osnivač agencije za ispitivanje javnog mnjenja Kluste17, Žan-Iv Dormažan rekao je da se Evropa ne suočava samo sa rastućim rizicima, već prolazi kroz transformaciju svog istorijskog, geopolitičkog i političkog okruženja.

– Ukupna slika istraživanja prikazuje Evropu koja je anksiozna, duboko svjesna svojih ranjivosti i koja se teško projektuje pozitivno u budućnost – istakao je on.

Prema istraživanju, u prosjeku 48 odsto ljudi u devet zemalja smatra Trampa otvorenim protivnikom – od 62 odsto u Belgiji i 57 procenata u Francuskoj do 37 odsto u Hrvatskoj i 19 procenata u Poljskoj.

– Na čitavom kontinentu, “trampizam” se jasno smatra neprijateljskom silom – rekao je Dormažan i dodao da se taj stav učvršćuje, jer je manje ljudi nego u decembru 2024. Trampa opisalo kao “ni prijatelja ni neprijatelja”, a više kao izričito neprijateljski nastrojenog.

Ipak, Evropljani i dalje smatraju da je odnos sa SAD strateški važan: na pitanje kakav stav EU treba da zauzme prema američkoj vladi, najpopularnija opcija – 48 odsto, bila je – kompromis.

Istraživanje sprovedeno u Francuskoj, Italiji, Španiji, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji i Holandiji pokazalo je i da relativna većina – 51 odsto smatra da je rizik od otvorenog rata sa Rusijom u narednim godinama visok, dok 18 procenata ocijenjuje da je veoma visok.

Dormažan je rekao da bi takav rezultat “pre samo nekoliko godina bio nezamisliv i da ukazuje na zaokret u evropskom javnom mnjenju ka novom geopolitičkom režimu, u kojem se mogućnost direktnog sukoba na kontinentu sada široko prihvata kao realna”.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Svijet

Makron i Merc “SAD ĆE IZDATI UKRAJINU, oni se igraju i sa VAMA I SA NAMA”

Predsjednik Francuske Emanuel Makron upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da izdaju Ukrajinu, navodi se u transkriptu razgovora evropskih lidera o strategijama zaštite Kijeva, koji je objavio njemački list “Špigel”.

U telefonskom razgovoru u ponedjeljak, učestvovali su Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, finski predsjednik Aleksander Stub, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi i raspravljali su o mirovnim pregovorima koje predvode SAD sa Kijevom i Moskvom.

„Postoji mogućnost da će SAD izdati Ukrajinu po pitanju teritorija bez jasnoće o bezbjednosnim garancijama”, rekao je Makron, prema njemačkom listu i dodao da postoji “velika opasnost” za Zelenskog, prenosi briselski portal Politiko.

Jelisejska palata nije odgovorila na zahtjev briselskog portala da pruži komentar.

„Špigel” je prenio da je Jelisejska palata u saopštenju poslatom ovom njemačkom listu negirala da je Makron govorio o bilo kakvoj izdaji.

„Predsjednik nije upotrebio te riječi”, navela je kancelarija predsjednika Francuske, prenosi list.

Merc je rekao da Zelenski mora da bude “izuzetno oprezan u narednim danima”.

„Oni se igraju i sa vama i sa nama”, rekao je Merc, očigledno misleći na američke izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta predsjednika SAD Donalda Trampa, koji su u utorak proveli pet sati u zatvorenim razgovorima sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Portparol Merca, Stefan Kornelijus, rekao je za Politiko da iz principa ne potvrđuje niti komentariše dijelove razgovora.

Finski predsjednik Stub, prema transkriptu, bio je saglasan sa Mercom.

„Ne možemo da ostavimo Ukrajinu i Volodimira same sa tim ljudima”, rekao je, očigledno misleći na Vitkofa i Kušnera, sa čime se Rute složio.

Rute je kazao da se slaže sa Stubom da moraju da zaštite Zelenskog.

I NATO je odbio da komentariše transkript.

Do razgovora je došlo nakon što je Trampova administracija predstavila mirovni plan u 28 tačaka, za koji se navodi da su ga sastavili ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, Vitkof i Kušner, a koji su Ukrajina i evropski saveznici kritikovali kao previše povoljan za Rusiju, što je pokrenulo pregovore u Ženevi.

Ti naknadni pregovori, na kojima su učestvovali evropski, ukrajinski i američki zvaničnici, rezultirali su ažuriranim planom od 19 tačaka, koji Rusija još nije prihvatila.

Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva, odnosno da Kijev preda velike dijelove neokupirane teritorije na istoku, ograniči veličinu svoje vojske i održi nove izbore, navodi Politiko.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, poljski premijer Donald Tusk, italijanska premijerka Đorđa Meloni, danska premijerka Mete Frederiksen, norveški premijer Jonas Gar Stere i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, takođe, su učestvovali u razgovoru, koji je obavljen u ponedjeljak, prema “Špiglu”.

Tokom razgovora, kako je objavio njemački list, bilo je riječi i o zamrznutim ruskim sredstvima, pri čemu su pojedini lideri istakli da zapljena sredstava treba da bude odluka EU, a ne SAD.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVEDEV “Dok Rusija i SAD traže mir, EVROPA RATUJE DO POSLJEDNJEG UKRAJINCA”

Dok Rusija i Sjedinjene Američke Države pregovaraju o prekidu vatre, Evropa nastavlja da ratuje do posljednjeg Ukrajinca, izjavio je Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije i predsjednik stranke Јedinstvena Rusija.

– Dok Rusija i SAD pregovaraju o okončanju sukoba, frigidna Evropa, predvođena “ludim damama” Ursulom (fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije) i Kajom (Kalas, šeficom evropske diplomatije), aktivno nastavlja rat do posljednjeg Ukrajinca“ – napisao je Medvedev na svom Telegram kanalu. Komentarišući situaciju oko hapšenja Federike Mogerini, bivše šefice evropske diplomatije, pretpostavio je da ona “nije oskudijevala sa novcem” na poziciji ministarke spoljnih poslova ujedinjene Evrope.

– Najzanimljivije je to što je žena koja je obavljala tu funkciju obezbijedila sebi penziju bez ikakvih ograničenja. Očigledno je da je imala malo novca na mjestu ministarke spoljnih poslova ujedinjene Evrope. Sjećam se ove žene, inače je bila mnogo pristojnija od ova dva strašna lopova i rusofoba današnjice: Ursule fon der, naravno, i Kaje Kalas – prokomentarisao je političar.

Izjavio je da njih dvoje ne čekaju penziju, dodajući da je jedna ukrala ludu količinu novca tokom pandemije koronavirusa, a muž druge nepravedno zarađuje na ugovorima sa Rusijom.

Slučaj Mogerini

Evropsko javno tužilaštvo je saopštilo da su Mogerini i Stefano Sanino, direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Persijski zaliv, pritvoreni zbog sumnje da tenderski proces iz 2021. i 2022. godine, vezan za osnivanje diplomatske akademije na Koledžu Evrope, “nije bio fer”.

Optužbe protiv Mogerini i Sanina uključuju prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne, ali je tužilaštvo procijenilo da u njihovom slučaju “nema rizika od bjekstva”, objavili su italijanski mediji.

Ranije danas, Kancelarija evropskog javnog tužioca je saopštila da su Mogerini i Sanino pušteni sinoć nakon što ih je ispitivala savezna policija Zapadne Flandrije.

RTRS

Nastavi čitati

Aktuelno