Connect with us

Svijet

DJEČAK NESTAO PRIJE 7 GODINA, došao roditeljima na vrata

Til (21) koji je prije sedam godina nestao u Njemačkoj, konačno se vratio kući. On je u septembru 2017. godine, kada je imao svega 15 godina u ranac spakovao nekoliko komada od‌jeće, novčanik u kom je bilo 300 evra i Plej stejšn. Za njim je policija godinama tragala, ali nikada nisu uspjeli da ga pronađu.

Til se u aprilu konačno javio roditeljima i nakon nekoliko dana vratio se u roditeljsku kuću. Njegova majka Roza Marija, ne može da se nagleda sina.

„Sada sam ovd‌je, uživam u miru i tišini“, rekao je on.

Mjesecima trpio vršnjačko nasilje
Til je zatim otkrio zbog čega je odlučio da pobjegne.

“Kada sam imao 15 godina, jedino što sam želio je da budem nevidljiv ili da jednostavno nestanem. Samo sam želio da pobjegnem od loših komentara drugova iz razreda koji se ne svakodnevno vrijeđali, maltretirali su me jer sam bio gojazan“, objašnjava on.

On je zatim otkrio da nije više želio da ide u tu školu, a svojim roditeljima i braći nije rekao kroz šta prolazi.

Tog prohladnog septembarskog dana, Til je sjeo u voz i otputovao u Lingen, mali grad u Donjoj Saksoniji.

Želio je da ode kod prijatelja kog je upoznao dok je preko Interneta igrao igrice.

Nekoliko dana kasnije obratio se Kancelariji za mlade. Međutim, kada im je ispričao šta se dogodilo, oni nisu imali previše sluha za njegove probleme.

„Kada sam im rekao kroz šta prolazim, nisu me shvatali ozbiljno. Rekao sam im sve što mi je bilo na srcu. Rekao sam im da neću da se vratim kući dok maltretiranje u školi ne prestane. Bojao sam se da se vratim kući, ali sam se više od ičega bojao da se vratim u školu. Morao sam da presjedam vozom u Dizeldorfu i kada sam izašao iz voza, odlučio sam da pobjegnem“, priča Til.

Til se neko vrijeme krio u Dizeldorfu
Nakon što je odlučio da se ne vraća kući, on je ned‌jelju dana boravio u blizini željezničke stanice. Nekad je spavao na stanici, a nekad na ulici.

„Vremenom sam na ulici upoznao ljude, sa dvojicom beskućnika sam se sprijateljio. Živjeli smo u napuštenoj hali u industrijskoj zoni. Nas troje je dijelilo sve što smo imali. Tako smo živjeli godinu dana“, objašnjava on. Nakon toga svo troje su ostali bez posla.

„Nismo htjeli da krademo ili radimo neke nelegalne stvari. Onda je jedan drug čuo da ima posla za nas troje u Berlinu. Pa smo tamo otišli. Ponovo sam sve spakovao u ranac i otišao. Za ovih sedam godina, sve što sam ikada imao stalo je u taj ranac“, priča on.

Dok su radili u Berlinu, nisu bili prijavljeni, a Til se sve vrijeme plašio da neko ne otkrije njegov identitet.

„Telefonirali smo samo preko govornice ili smo pozajmljivali mobilni telefon. Morao sam da pazim da se ne razbolim jer nisam imao osiguranje. Na sreću, sve je prošlo kako treba“, rekao je on.

Еmisija o njegovom nestanku
U junu 2022. godine emitovana je emisija o njegovom nestanku. Tada je objavljeno da se nudi nagrada od 5.000 evra za informaciju o tome gd‌je se on nalazi.

Postepeno je počeo da uviđa da želi da se vrati kod roditelja.

Tek je u aprilu ove godine skupio hrabrosti da ocu pošalje poruku sa pozajmljenog telefona.

„Moji roditelji se ne ljute što sam pobjegao. Drago im je što smo ponovo zajedno“, rekao je on.

Til sada dane provodi tako što ocu pomaže oko radova u šupi i trudi se da sa roditeljima nadoknadi svo vrijeme koje su izgubili.

Related Topics:

Svijet

POMACI U PREGOVORIMA SAD I UKRAJINE: Kijev Amerikancima poslao jasnu poruku

Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof održao je u protekla dva dana produktivne razgovore sa sekretarom ukrajinskog Savjeta nacionalne bezbjednosti Rustemom Umerovim u Majamiju, izjavili su američki zvaničnici u petak, najavivši nastavak razgovora danas,

Vitkof i Trampov zet Džared Kušner susreli su se s Umerovim i generalom Andrijem Hnatovim, načelnikom ukrajinskog Glavnog štaba, na sastanku koji su obje strane nazvale “konstruktivnim razgovorima o promicanju uvjerljivog puta prema trajnom i pravednom miru u Ukrajini”.

Ukrajinski prioriteti i ishodi razgovora

Na sastanku u petak Umerov je naglasio da je prioritet Ukrajine postizanje dogovora koji štiti njenu nezavisnost i suverenitet, obezbjeđuje sigurnost Ukrajinaca i pruža stabilan temelj za prosperitetnu demokratsku budućnost, naveli su u zajedničkoj izjavi Umerov i američko ministarstvo spoljnih poslova.

Učesnici su razgovarali o ishodima nedavnog sastanka Vitkofa i Kušnera s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te o koracima koji bi mogli pomoći u okončanju rata, stoji u izjavi.

Petosatni razgovori održani u utorak u Moskvi nisu urodili kompromisom o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini, napominje Reuters.

Bezbjednosne mjere i obnova

Tokom ovosedmičnih pregovora američki i ukrajinski zvaničnici takođe su “dogovorili okvir za bezbjednosne mjere i razgovarali o preventivnim kapacitetima potrebnima za obezbjeđivanje trajnog mira”, objavilo je američko ministarstvo vanjskih poslova, ne navodeći pojedinosti.

Obje strane složile su se pak da će istinski napredak prema sporazumu zavisiti od spremnosti Rusije na pokazivanje ozbiljne predanosti dugoročnom miru, uključujući korake prema deeskalaciji i okončanju krvoprolića, stoji u zajedničkoj izjavi.

Osim toga, predstavnici dviju strana razgovarali su i o poslijeratnoj obnovi Ukrajine, zajedničkim američko-ukrajinskim privrednim inicijativama i dugoročnim projektima oporavka, objavilo je američko ministarstvo.

Neimenovani zvaničnik Bijele kuće ranije je za Reuters izjavio da su sastanci, koji se održavaju na nepoznatoj lokaciji u Majamiju, bili produktivni, dodavši da je “došlo do napretka”.

Prethodni susret s Putinom

Vitkof i Kušner dogovorili su se i prije sastanka s Putinom da će o ishodima tog susreta informisati ukrajinske kolege, izjavio je jedan upućeni izvor.

Jurij Ušakov, glavni savjetnik ruskog predsjednika za spoljnu politiku, u petak je izjavio da su Putin i Vitkof postigli nivo razumijevanja koja je njihove razgovore učinio “zaista prijateljskim”, prenosi Index.

Putin je u utorak održao petosatni sastanak sVitkoffom i Kušnerom u Kremlju, a fokus je bio američki plan mirovnog sporazuma za okončanje rata u Ukrajini, koji je Rusija pokrenula 2022. Putin je kasnije razgovore opisao kao “vrlo korisne”.

Nastavi čitati

Svijet

VIDEO ZA KOJI JE TEŠKO POVJEROVATI DA JE PRAVI: U Rumuniji snimljen “prvi leteći automobil”

Vozač “mercedesa” iz Rumunije vozio je toliko velikom brzinom da je automobil podigao poput aviona i preletio druge učesnike u saobraćaju.

Teška saobraćajna nesreća dogodila se u Rumuniji u kojoj je vozač izgubio kontrolu nad automobilom i doslovno “preletio” dva vozila koja su se nalazila u kružnom toku.

Tom prilikom, pomenuti vozač je zamalo udario u nadzornu kameru koja je zabilježila ovaj dramatičan trenutak.

“U Rumuniji je uočen prvi leteći automobil”, jedan je od šaljivih komentara na viralni video koji ovih dana kruži društvenim mrežama.

Na snimku se jasno vidi da je vozač “mercedesa” vozio brzinom znatno većom iznad dozvoljene, praktično presjekavši kružni tok i podigavši se poput aviona, iznad dva automobila koja su se pripremala da regularno uđu u raskrsnicu.

Nakon toga, vozilo se naglo “prizemljilo”, udarilo u stub nadzorne kamere i zaustavilo se na zelenoj površini obližnje benzinske pumpe.

Prema navodima lokalnih medija, vozač “mercedesa” je 55-godišnji muškarac koji je ostao zarobljen u automobilu, a iz olupine su ga izvukli spasioci.

Zadobio je samo lakše povrede i prevezen je u bolnicu na dalje preglede, ali nije zadržan na liječenju. Testovi su pokazali da nije konzumirao alkohol niti droge, a uzrok nesreće pripisan je dijabetičkoj krizi, koja ga je učinila nesposobnim za reagovanje tokom vožnje.

Nastavi čitati

Svijet

POTREBNO HITNO DJELOVANJE: Udari dronom kompromitovali ključnu zaštitu u Černobilju

Bezbjednosni štit iznad nuklearnog reaktora u Černobilj, u Ukrajini, koji je u februaru pogođen dronom, više ne može da obavlja svoju primarnu funkciju blokiranja radijacije, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Prema njenim navodima objavljenim u petak, 5. decembra, konstrukcija zahtijeva ozbiljnu restauraciju.

Inspekcija čelične strukture, koja je završena 2019. godine i koja je koštala oko 1,5 milijardi evra (u okviru šireg projekta vrijednog oko 2,1 milijardi evra), utvrdila je prošle sedmice da je udar drona u februaru degradirao zaštitni “novi sigurni sarkofag” (New Safe Confinement) — to jest konstrukciju koja je postavljena da spriječi širenje radioaktivnog materijala poslije katastrofe iz 1986. godine.

Generalni direktor IAEA, Rafael Grosi, upozorio je sada da je štit “izgubio svoje primarne bezbjednosne funkcije, uključujući sposobnost zadržavanja radijacije”, ali je istakao da noseće strukture i sistemi za praćenje nisu trajno oštećeni.

On je dodao da su već izvršene neke hitne popravke, ali da je potrebno sprovesti sveobuhvatnu restauraciju radi dugoročne nuklearne bezbjednosti.

Štit je bio postavljen da bi se zadržao radioaktivni materijal koji je ostao nakon katastrofe iz 1986. godine, ali sada njegova sposobnost da to efikasno radi dolazi u pitanje.

Ukrajina tvrdi da je udar dronom izvršila Rusija, dok Moskva negira umiješanost.

Prema izvještaju UN-a od 14. februara, ukrajinske vlasti su saopštile da je dron sa visokoeksplozivnom bojevom glavom pogodio elektranu, izazvao požar i oštetio zaštitnu oblogu reaktora broj 4, koji je bio uništen 1986. godine.

Iako je struktura pretrpjela oštećenja, nivoi radijacije su, prema UN-u, ostali normalni i stabilni, bez izvještaja o curenju radijacije.

Ruske snage su tokom više od mjesec dana, na početku rata u februaru 2022. godine, zauzele elektranu i okolno područje, navodi Rojters.

Eksplozija u Černobilju iz 1986. godine izazvala je širenje radijacije širom Evrope, a posljednji funkcionalni reaktor elektrane zatvoren je 2000. godine.

IAEA je inspekciju sprovela paralelno sa istraživanjem štete na električnim trafostanicama tokom skoro četvorogodišnjeg rata između Ukrajine i Rusije.

Nastavi čitati

Aktuelno