Connect with us

Svijet

DJEČAK NESTAO PRIJE 7 GODINA, došao roditeljima na vrata

Til (21) koji je prije sedam godina nestao u Njemačkoj, konačno se vratio kući. On je u septembru 2017. godine, kada je imao svega 15 godina u ranac spakovao nekoliko komada od‌jeće, novčanik u kom je bilo 300 evra i Plej stejšn. Za njim je policija godinama tragala, ali nikada nisu uspjeli da ga pronađu.

Til se u aprilu konačno javio roditeljima i nakon nekoliko dana vratio se u roditeljsku kuću. Njegova majka Roza Marija, ne može da se nagleda sina.

„Sada sam ovd‌je, uživam u miru i tišini“, rekao je on.

Mjesecima trpio vršnjačko nasilje
Til je zatim otkrio zbog čega je odlučio da pobjegne.

“Kada sam imao 15 godina, jedino što sam želio je da budem nevidljiv ili da jednostavno nestanem. Samo sam želio da pobjegnem od loših komentara drugova iz razreda koji se ne svakodnevno vrijeđali, maltretirali su me jer sam bio gojazan“, objašnjava on.

On je zatim otkrio da nije više želio da ide u tu školu, a svojim roditeljima i braći nije rekao kroz šta prolazi.

Tog prohladnog septembarskog dana, Til je sjeo u voz i otputovao u Lingen, mali grad u Donjoj Saksoniji.

Želio je da ode kod prijatelja kog je upoznao dok je preko Interneta igrao igrice.

Nekoliko dana kasnije obratio se Kancelariji za mlade. Međutim, kada im je ispričao šta se dogodilo, oni nisu imali previše sluha za njegove probleme.

„Kada sam im rekao kroz šta prolazim, nisu me shvatali ozbiljno. Rekao sam im sve što mi je bilo na srcu. Rekao sam im da neću da se vratim kući dok maltretiranje u školi ne prestane. Bojao sam se da se vratim kući, ali sam se više od ičega bojao da se vratim u školu. Morao sam da presjedam vozom u Dizeldorfu i kada sam izašao iz voza, odlučio sam da pobjegnem“, priča Til.

Til se neko vrijeme krio u Dizeldorfu
Nakon što je odlučio da se ne vraća kući, on je ned‌jelju dana boravio u blizini željezničke stanice. Nekad je spavao na stanici, a nekad na ulici.

„Vremenom sam na ulici upoznao ljude, sa dvojicom beskućnika sam se sprijateljio. Živjeli smo u napuštenoj hali u industrijskoj zoni. Nas troje je dijelilo sve što smo imali. Tako smo živjeli godinu dana“, objašnjava on. Nakon toga svo troje su ostali bez posla.

„Nismo htjeli da krademo ili radimo neke nelegalne stvari. Onda je jedan drug čuo da ima posla za nas troje u Berlinu. Pa smo tamo otišli. Ponovo sam sve spakovao u ranac i otišao. Za ovih sedam godina, sve što sam ikada imao stalo je u taj ranac“, priča on.

Dok su radili u Berlinu, nisu bili prijavljeni, a Til se sve vrijeme plašio da neko ne otkrije njegov identitet.

„Telefonirali smo samo preko govornice ili smo pozajmljivali mobilni telefon. Morao sam da pazim da se ne razbolim jer nisam imao osiguranje. Na sreću, sve je prošlo kako treba“, rekao je on.

Еmisija o njegovom nestanku
U junu 2022. godine emitovana je emisija o njegovom nestanku. Tada je objavljeno da se nudi nagrada od 5.000 evra za informaciju o tome gd‌je se on nalazi.

Postepeno je počeo da uviđa da želi da se vrati kod roditelja.

Tek je u aprilu ove godine skupio hrabrosti da ocu pošalje poruku sa pozajmljenog telefona.

„Moji roditelji se ne ljute što sam pobjegao. Drago im je što smo ponovo zajedno“, rekao je on.

Til sada dane provodi tako što ocu pomaže oko radova u šupi i trudi se da sa roditeljima nadoknadi svo vrijeme koje su izgubili.

Svijet

EVROPA IMA NOVI PLAN ZA IDUĆU GODINU! Preseljenje 21.000 azilanata i solidarni doprinosi

Evropska unija planira da 2026. reorganizuje raspodjelu hiljada azilanata, a zemlje koje su do sada primile manje ljudi trebalo bi da prihvate azilante ili da uplate finansijske doprinose, piše Špigel.

Prema odluci ministara unutrašnjih poslova EU na sastanku u Briselu, u okviru Evropske unije bi trebalo da bude preseljeno 21.000 tražilaca zaštite.

Finansijski doprinosi i manja sredstva

Pored toga, manje opterećene zemlje EU, u okviru mehanizma solidarnosti predviđenog evropskom reformom azila iz 2024. godine, trebalo bi da obezbijede 420 miliona evra.

U samoj reformi azila predviđeno je preseljenje najmanje 30.000 azilanata i izdvajanje 600 miliona evra godišnje. Pošto reforma stupa na snagu tek u julu 2026. godine, zemlje EU su se dogovorile o ukupno manjim doprinosima za taj period.

Kome treba pomoć, a ko mora da doprinese?

U analizi Evropske komisije, zemlje koje će naredne godine imati pravo na solidarnost drugih država EU zbog visokog migracionog pritiska su: Grčka, Kipar, Španija i Italija.

Zemlje koje će po novim pravilima vjerovatno morati da prime azilante iz drugih država ili daju druge doprinose solidarnosti su: Švedska, Portugal, Mađarska, Rumunija i Luksemburg.

Broj novih azilanata unutar EU, kao i u zemljama koje nijesu članice (Norveška i Švajcarska), u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je opao.

Do kraja juna u grupi od 29 država (EU plus) registrovano je ukupno 399.000 novih zahtjeva, što je smanjenje za 114.000 ili 23 odsto u poređenju sa prvim polugodištem 2024. godine.

 

Nastavi čitati

Svijet

JEZIVO UPOZORENJE ORBANA! “Ovo je datum kada bi Brisel mogao ZARATITI SA RUSIJOM”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da se Brisel sprema za rat s Rusijom, kao i da već postoji ciljni datum za ulazak u rat – 2030. godina.

“Tamni oblaci se skupljaju na nebu Evrope. Brisel se priprema za rat s Rusijom, a već postoji ciljani datum za ulazak u rat: 2030. godina”, upozorio je Orban.

Članstvo Ukrajine vodi u trenutni rat

U tom smislu, dodao je da osnivački ugovor EU kaže da su u slučaju oružanog napada na teritoriju jedne od država članica, ostale države članice dužne da toj državi pruže svu pomoć koja im je na raspolaganju, zbog čega bi prijem ratom razorene Ukrajine u EU rezultirao trenutnim ulaskom u rat.

Prema njegovim riječima, to znači da bi sljedeća godina mogla da bude posljednja mađarska izborna godina kada zaista može da odluči o pitanju rata i mira.

Koristeći primjer imigracije, Orban je skrenuo pažnju na činjenicu da postoje odluke koje kasnije ne mogu da se isprave.

“Da nijesmo izgradili ogradu 2015. godine, migranti bi već bili ovdje. Ako donesemo pogrešnu odluku 2026. godine, biće prekasno da je ispravimo do sljedećih izbora 2030. godine. Utakmica se neće dobro završiti. Ko god želi mir, neka nam se pridruži”, zaključio je Orban.

Nastavi čitati

Svijet

TRGOVINA ORUŽJEM I DROGOM Više od 60 uhapšenih širom Izraela

​Više od 60 ljudi uhapšeno je širom Izraela zbog sumnje na trgovinu oružjem i drogom u nizu racija tokom noći, kao rezultat tajne operacije, saopštila je izraelska policija.

Policija navodi da je jedan tajni agent izvršio 57 transakcija trgovine oružjem, drogom i falsifikovanim dokumentima u više policijskih okruga širom zemlje, inkriminišući osumnjičene, prenosi “Times of Israel”.

Takođe su prikupljeni “značajni dokazi” povezani sa nizom teških krivičnih djela nasilja, uključujući otmicu i pucnjave, saopštila je policija.

Među privedenima su i vođe bandi iz Hadere.

Nastavi čitati

Aktuelno