Connect with us

Svijet

DJEČAK NESTAO PRIJE 7 GODINA, došao roditeljima na vrata

Til (21) koji je prije sedam godina nestao u Njemačkoj, konačno se vratio kući. On je u septembru 2017. godine, kada je imao svega 15 godina u ranac spakovao nekoliko komada od‌jeće, novčanik u kom je bilo 300 evra i Plej stejšn. Za njim je policija godinama tragala, ali nikada nisu uspjeli da ga pronađu.

Til se u aprilu konačno javio roditeljima i nakon nekoliko dana vratio se u roditeljsku kuću. Njegova majka Roza Marija, ne može da se nagleda sina.

„Sada sam ovd‌je, uživam u miru i tišini“, rekao je on.

Mjesecima trpio vršnjačko nasilje
Til je zatim otkrio zbog čega je odlučio da pobjegne.

“Kada sam imao 15 godina, jedino što sam želio je da budem nevidljiv ili da jednostavno nestanem. Samo sam želio da pobjegnem od loših komentara drugova iz razreda koji se ne svakodnevno vrijeđali, maltretirali su me jer sam bio gojazan“, objašnjava on.

On je zatim otkrio da nije više želio da ide u tu školu, a svojim roditeljima i braći nije rekao kroz šta prolazi.

Tog prohladnog septembarskog dana, Til je sjeo u voz i otputovao u Lingen, mali grad u Donjoj Saksoniji.

Želio je da ode kod prijatelja kog je upoznao dok je preko Interneta igrao igrice.

Nekoliko dana kasnije obratio se Kancelariji za mlade. Međutim, kada im je ispričao šta se dogodilo, oni nisu imali previše sluha za njegove probleme.

„Kada sam im rekao kroz šta prolazim, nisu me shvatali ozbiljno. Rekao sam im sve što mi je bilo na srcu. Rekao sam im da neću da se vratim kući dok maltretiranje u školi ne prestane. Bojao sam se da se vratim kući, ali sam se više od ičega bojao da se vratim u školu. Morao sam da presjedam vozom u Dizeldorfu i kada sam izašao iz voza, odlučio sam da pobjegnem“, priča Til.

Til se neko vrijeme krio u Dizeldorfu
Nakon što je odlučio da se ne vraća kući, on je ned‌jelju dana boravio u blizini željezničke stanice. Nekad je spavao na stanici, a nekad na ulici.

„Vremenom sam na ulici upoznao ljude, sa dvojicom beskućnika sam se sprijateljio. Živjeli smo u napuštenoj hali u industrijskoj zoni. Nas troje je dijelilo sve što smo imali. Tako smo živjeli godinu dana“, objašnjava on. Nakon toga svo troje su ostali bez posla.

„Nismo htjeli da krademo ili radimo neke nelegalne stvari. Onda je jedan drug čuo da ima posla za nas troje u Berlinu. Pa smo tamo otišli. Ponovo sam sve spakovao u ranac i otišao. Za ovih sedam godina, sve što sam ikada imao stalo je u taj ranac“, priča on.

Dok su radili u Berlinu, nisu bili prijavljeni, a Til se sve vrijeme plašio da neko ne otkrije njegov identitet.

„Telefonirali smo samo preko govornice ili smo pozajmljivali mobilni telefon. Morao sam da pazim da se ne razbolim jer nisam imao osiguranje. Na sreću, sve je prošlo kako treba“, rekao je on.

Еmisija o njegovom nestanku
U junu 2022. godine emitovana je emisija o njegovom nestanku. Tada je objavljeno da se nudi nagrada od 5.000 evra za informaciju o tome gd‌je se on nalazi.

Postepeno je počeo da uviđa da želi da se vrati kod roditelja.

Tek je u aprilu ove godine skupio hrabrosti da ocu pošalje poruku sa pozajmljenog telefona.

„Moji roditelji se ne ljute što sam pobjegao. Drago im je što smo ponovo zajedno“, rekao je on.

Til sada dane provodi tako što ocu pomaže oko radova u šupi i trudi se da sa roditeljima nadoknadi svo vrijeme koje su izgubili.

Related Topics:

Svijet

SPREMA SE DOGAĐAJ GODINE U MOSKVI! Evo koliko je pitanja stiglo Putinu za dva dana

S dolaskom zime većina nas instinktivno pojačava grijanje kako bi dom bio što topliji i ugodniji.

Ali, uz visoke cijene energenata važno je znati gd‌je toplina zapravo odlazi – i kako izbjeći nepotrebno trošenje.

 

Stručnjaci upozoravaju da mnogi od nas rade iste, vrlo česte greške koje podižu račune, a da toga uopšte nismo svjesni.

Stručnjak za energetsku učinkovitost Džejmi Burns ističe:

“Većina nas misli da se s grijanjem snalazi sasvim dobro, ali nekoliko sitnih navika može vam ušted‌jeti stotine evra godišnje”.

Dodaje i kako poznavanje vlastitog sistema grijanja može drastično uticati i na udobnost i na konačan iznos na računu.

 

 

Jedna od najčešćih grešaka je – zagrijavanje prostorija koje niko ne koristi.

To su najčešće dodatne sobe ili hodnici kroz koje samo prolazite. “Grijanje takvih prostora smanjuje protok topline tamo gd‌je je zaista trebate”, upozorava Džejmi, savjetujući da u takvim sobama jednostavno ugasite radijatore.

Drugi veliki problem su loše postavke termostata i neadekvatni vremenski rasporedi.

Stalno grijanje “na istom režimu”, bez zoniranja ili prilagođavanja prostorijama, troši puno više nego što mislimo.

 

 

Provjerite koje prostorije zaista trebate grijati i jesu li radijatori u ostalima isključeni i izvan rasporeda.

Za prostorije koje grijete ključno je spriječiti gubitak topline.

Toplina lako izlazi kroz nezaštićene poštanske sandučiće, dimnjake, tavanske otvore ili prozore s propuhom, pa čak i male korekcije mogu puno pomoći

“Cijene energije još su visoke, pa svaka mala optimizacija može napraviti veliku razliku”, zaključuje Burns.

“Ne radi se o skupim zahvatima, nego o pametnijem korištenju onoga što već imate. Nekoliko promišljenih prilagodbi može ovu zimu učiniti znatno ugodnijom – bez dodatnog troška.”, piše Večernji list.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN “Evropa se sprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, POSTOJI ODLUKA O TOME”

Evropa se priprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, otkrio je premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka aktivista vladajuće stranke u Kečkemetu.

Orban je dodao da se Mađarska zvanično suprotstavila takvoj odluci.

“Evropski lideri su odlučili da Evropa uđe u rat. Postoji odluka u vezi s tim. Zvanična pozicija je takva da moramo biti spremni na to do 2030. godine”, otkrio je Orban. “Mađarska tome kaže ‘ne’”, dodao je Orban za RT Balkan.

Orban je naglasio da se njegova zemlja nalazi u opasnosti i dodao da je njihov cilj da spriječe vojne akcije Evropske unije. Dodao je da Budimpešta ne može da se nosi sama sa kompletnom Evropskom unijom.

Nedavno je izjavio da, ukoliko prevlada volja Evropljana koji misle da rat treba da se nastavi i da ga treba riješiti na bojnom polju, a ne traženjem mira, rat bi mogao da se rasplamsa na teritoriji Starog kontinenta. Mađarski premijer najavio je i posjetu Rusiji u narednim danima.

PREPORUČENI SADRŽAJ

Nastavi čitati

Svijet

U slučaju pljenidbe ruske imovine UGROŽEN I EVRO

Moguća konfiskacija zamrznute ruske imovine u EU mogla bi uticati na ulogu evra kao globalne rezervne valute, piše “Fajnenšel tajms”

List podsjeća da imovina denominirana u evrima čini oko 20 odsto deviznih rezervi koje drže centralne banke širom svijeta.

U tom pogledu evro je drugi po vrijednosti, odmah poslije američkog dolara, koji čini gotovo 60 odsto globalnih deviznih rezervi.

“Međutim, ako EU odluči da zaplijeni zamrznutu imovinu Rusije, centralne banke i privatni investitori počeće da sumnjaju da li se isplati kupovati evropske hartije od vrijednosti”, piše list.

Iako je Evropska centralna banka izrazila skepticizam u vezi sa šemom pljenidbe imovine, ukazujući na njene rizike, “Fajnenšel” je naveo da su pojedine zemlje EU, koje su se dugo tome protivile, promijenile svoj stav i sada podržavaju takav potez.

Nastavi čitati

Aktuelno