Jedna od najvećih zagonetki u globalnoj privredi jeste pitanje zašto je tržište nafte ostalo tako mirno tokom jednog od najvećih poremećaja u snabdijevanju u istoriji. Hormuški moreuz paralizovan je tromjesečnim ratom, što je bio crni scenario koji je malo ko smatrao mogućim prije sukoba s Iranom. Vidljiv saobraćaj kroz moreuz i dalje je rijedak i procjenjuje se na samo 15 odsto predratnog nivoa, prema podacima Džej-pi Morgana (JPMorgan), ali cijene nafte, barem zasad, nisu dostigle opasne nivoe kojih su se analitičari pribojavali, piše Si-En-En.

Tajna „curenja“ nafte
Jedna od teorija glasi da iznenađujuće velika količina sirove nafte ipak prolazi kroz dvostruku blokadu Hormuškog moreuza, što pomaže globalnom energetskom sistemu da apsorbuje ovaj istorijski šok. Stručnjaci su za Si-En-En izjavili da je moguće da tankeri koji prevoze te takozvane „tajne tokove“ izbjegavaju blokadu isključivanjem svojih transpondera kako bi ostali neotkriveni.

Džej-pi Morgan procjenjuje da su u posljednje dvije sedmice maja ti tajni tokovi iznosili oko 2,1 milion barela dnevno. To je mali, ali značajan dio od 15,6 miliona barela koliko je prije rata svakodnevno prolazilo Hormuškim moreuzom. – Čini se da, uprkos pomorskoj blokadi i drastičnom padu komercijalnog saobraćaja, kroz moreuz i dalje prolazi iznenađujuće velika količina sirove nafte i derivata“, napisala je prošle sedmice u bilješci klijentima Nataša Kaneva, rukovodilac globalne robne strategije u Džej-pi Morganu.
„Fantomske“ plovidbe
Bob Maknali (Bob McNally), osnivač i predsjednik kompanije Rapidan enerdži grup (Rapidan Energy Group), rekao je za Si-En-En da se slaže da su tajni tokovi možda odgodili ili donekle ublažili krizu.

– Polazimo od pretpostavke da je saobraćaj kroz Hormuz pao na nula do 10 odsto predratnog, ali zbog ovog ‘curenja’ mogao bi biti nešto veći – rekao je Maknali.
– To ni približno nije dovoljno da se izbjegne veliko povlačenje zaliha, ali ipak donekle smanjuje pritisak.

Jan Stjuart (Jan Stuart), globalni energetski ekonomista i strateg u investicionoj banci Pajper Sendler (Piper Sandler), procjenjuje da je u maju iz Hormuškog moreuza izašlo oko 2,9 miliona barela sirove nafte dnevno. Ta procjena uključuje oko 2,1 milion barela na plovilima za koja se čini da su plaćala naknade iranskim subjektima.

Ostatak od oko 900.000 barela odnosi se na „fantomske“ plovidbe, odnosno plovila koja su prolazila plovnim putem u mraku, s isključenim transponderima.

„Te ‘fantomske’ ili tajne isporuke pomažu“, rekao je Stjuart za Si-En-En. „Kriza je ublažena mnogo bolje nego što sam mislio da je moguće.“

I drugi faktori drže cijene pod kontrolom
Terminski ugovori za naftu brent, koja služi kao međunarodna referentna vrijednost, u petak su pali na 93 dolara po barelu. To je znatno iznad predratnog nivoa od oko 70 dolara, ali i osjetno ispod nedavnog vrhunca od 114 dolara.

Ipak, tajni tokovi nisu najveći razlog mirnoće na tržištu. Pajper Sendler procjenjuje da je oko 4,5 miliona barela sirove nafte dnevno napustilo Persijski zaliv drugim putem, uglavnom naftovodom Istok–Zapad, koji povezuje saudijska naftna polja s lukom Janbu (Yanbu) na Crvenom moru.

Još je važnije što je Kina drastično smanjila uvoz sirove nafte i umjesto toga se okrenula svojim ogromnim zalihama. Manja potražnja iz Kine, jednog od najvećih svjetskih potrošača energije, pomogla je da se ublaži kriza u snabdijevanju.

Kaneva iz Džej-pi Morgana tvrdi da drugi faktori uključuju i veće smanjenje potražnje nego što se mislilo, kao i veće zalihe od prijavljenih.

– Sve te adaptacije zajedno pomažu da se objasni zašto cijene blizu 100 dolara ne znače da je poremećaj mali“, napisala je Kaneva.

– One, naprotiv, signaliziraju da je tržište pronašlo načine — iako skupe — da ga apsorbuje.

„Stvari će se pogoršati“
Neki naftni veterani zabrinuti su da tržište, uljuljkano ovim privremenim rješenjima, potcjenjuje stvarni uticaj krize. Komercijalne zalihe nafte naglo su pale od početka rata, a američke strateške rezerve sirove nafte brzo se približavaju najnižoj vrijednosti od ranih osamdesetih godina.

„Stvari će se pogoršati“, rekao je Stjuart iz Pajper Sendlera.

Stjuart predviđa da će prosječna cijena nafte brent u julu i avgustu iznositi 130 dolara po barelu. Ako se ta prognoza pokaže tačnom, to znači da bi cijene goriva u SAD ovog ljeta mogle naglo porasti iznad pet dolara po galonu, u poređenju s današnjih oko 4,20 dolara.

Stjuart smatra da će cijene nafte morati brzo da rastu kako bi podstakle dalje interventno oslobađanje zaliha i primorale svijet da smanji potrošnju.
Srpskainfo

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će preovladavati pretežno sunčano i toplo vrijeme, uz umjeren razvoj oblačnosti, te dnevnom temperaturom vazduha do 34 stepena Celzijusova.
Jutro će biti pretežno vedro, a tokom dana toplo uz umjeren razvoj oblačnosti koja lokalno na sjeveru i istoku može donijeti kratkotrajnu kišu ili pljusak, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U večenjim časovima doći će do jačeg naoblačenja sa zapada koje u narednoj noći donosi kišu i lokalne pljuskove sa grmljavinom u Krajini. Duvaće slab do umjeren vjetar, zapadnog i jugozapadnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Visina dnevnice za službena putovanja u Federaciji BiH od početka ove godine povećana je na 45 maraka, dok je u Republici Srpskoj dnevnica i dalje 20 KM.

Visina dnevnice u iznosu od 20 KM određena je odlukom Vlade o visini naknade troškova za službena putovanja u zemlji za zaposlene u RS koja je, vjerovali ili ne, donesena 2010. godine kada je premijer Srpske bio Aleksandar Džombić.

Vlada Radovana Viškovića u junu 2021. godine donijela je novu odluku o visini naknade troškova za službena putovanja, ali tom odlukom nije mijenjana visina dnevnice, već samo način njenog obračuna.

Uprkos enormnom rastu troškova života i činjenici da se danas u odnosu na period od prije petnaest godina za dvadeset maraka ni približno ne mogu pokriti troškovi ishrane, Vlada RS ne mijenja odluku o visini dnevnice, piše Capital.

Za razliku od Vlade RS, Vlada FBiH u decembru je donijela odluku o povećanju dnevnice za službena putovanja unutar zemlje sa 25 na 45 maraka.

„Nova tarifa važi od 1. januara 2026. godine i predstavlja prvo veće povećanje nakon više od deset godina. Povećanjem se želi uskladiti ova naknada sa realnim troškovima hrane, pića i drugih sitnih izdataka na putu koji su značajno porasli u posljednjem periodu“, poručili su iz federalne Vlade nakon usvajanja ove odluke.

S druge strane, činjenica da su dnevnice u RS i dalje na mizernih 20 KM derogira svakodnevne tvrdnje iz Vlade RS da je Srpska bolji dio BiH.

Generalni sekretar Saveza sindikata RS Danko Ružičić kaže da je sindikat u septembru prošle godine uputio inicijativu prema Vladi kojom je tražio povećanje dnevnice, ali da nisu naišli na razumijevanje ministarke finansija Zore Vidović.

„Ministarka nam je rekla da u ovoj godini neće biti povećanja dnevnice zato što to iziskuje prevelika sredstva. Mi smatramo da ona nije u pravu i da za povećanje dnevnica ne trebaju velika sredstva“, kaže Ružičić.

On dodaje da je neodrživo da dnevnica i dalje bude na nivou od 20 maraka.

„Zamislite nekog službenog vozača koji treba tri puta da jede za 20 KM?! To nije mogao ni kada je ta odluka donesena, a kamoli danas i zato se pod hitno treba povećati visina dnevnice“, kaže Ružičić, dodajući da dnevnica za zaposlene u institucijama BiH iznosi 40 KM.

Istog mišljenja je i predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić koji je i ranije govorio o tome da se dnevnice moraju bar uduplati i da ne postoji nijedan opravdan razlog da dnevnice u FBiH i na nivou BiH budu duplo veće u odnosu na RS.

On kaže da je sramota da radnici za dnevnicu ne mogu kupiti pristojan doručak, a kamoli da se hrane cijeli dan.

„Dodatni problem je što je odluka Vlade takva da se za putovanje kraće od 12 sati dobija samo polovina dnevnice. To znači da radnik, npr. vozač koji na putu provede 10-11 časova, treba da doručkuje i ruča za deset KM. To je sramota“, zaključuje Marić, ističući da je dnevnice trebalo povećati u prošlom vijeku, a ne ove godine.