Spisak misterioznih nestanaka i smrti osoba povezanih sa američkim nuklearnim i svemirskim tajnama nastavlja zabrinjavajuće da raste. Posljednji, deseti, slučaj je Stiven Garsija.

Garsija je vladin izvođač radova koji je imao najviši nivo bezbjednosne provjere i pristup osjetljivim nuklearnim postrojenjima. Nestao je 28. avgusta 2025. godine bez ikakvog traga.

Posljednji put viđen je kako pješice napušta svoj dom u ulici Kattejl Kort (Cattail Court) SW u Albukerkiju, u Novom Meksiku. Nosio je samo pištolj, zelenu maskirnu majicu i šorts. Policija je objavila snimke nadzornih kamera na kojima se vidi kako odlazi neposredno nakon 9 časova ujutru po lokalnom vremenu. Vlasti su upozorile da „Garsija može biti opasan po sebe“.

Međutim, anonimni izvor blizak istrazi za Dejli mejl (Daily Mail) kategorički odbacuje mogućnost samoubistva.

„Bio je vrlo stabilna osoba“, rekao je izvor i dodao da je najvjerovatnija teorija da je Garsija postao meta stranih obavještajnih službi.

Garsija je radio za Nacionalni bezbjednosni kampus Kanzas Siti (KCNSC) u Albukerkiju – objekat koji proizvodi više od 80% svih nenuklearnih komponenti za američko vojno nuklearno oružje. Prema izvoru, obavljao je „vrlo visoku, nadzornu poziciju za svu imovinu“. Nakon nestanka, KCNSC je pokrenuo internu istragu. Pregledani su svi njegovi radni računari, mejlovi i fajlovi, ali ništa nije ukazivalo na razlog nestanka.

Deseti slučaj
Ovo je već deseti slučaj u posljednjih nekoliko godina u kojem je osoba sa pristupom američkim nuklearnim ili svemirskim tajnama umrla ili nestala pod misterioznim okolnostima. Posebno zabrinjava to što su četiri osobe nestale na gotovo identičan način – pješice, bez telefona, novčanika ili ličnih stvari, noseći samo oružje.

U Novom Meksiku su pod sličnim okolnostima 2025. nestali i Entoni Čavez (79) i Melisa Kasis (54), oboje povezani sa Nacionalnim laboratorijama Los Alamos, jednim od najvažnijih centara za razvoj nuklearnog oružja. Čavez je radio u laboratoriji do penzije 2017, dok je Kasis bila administrativna asistentkinja sa najvišom bezbjednosnom provjerom.

Svo troje povezani su sa penzionisanim generalom Ratnog vazduhoplovstva Vilijamom Nilom MakKaslandom (68). MakKasland je nestao 27. februara 2026. u Albukerkiju na gotovo identičan način – napustio je dom pješice, noseći samo revolver kalibra .38, bez telefona, naočara ili bilo kakvih uređaja. Bio je bivši komandant Istraživačke laboratorije Ratnog vazduhoplovstva (AFRL).

„Cijela ta misija odvija se iz vazduhoplovne baze Kirtland. Veliki dio, uključujući tehnologiju i proizvodnju, odvija se u Albukerkiju. Dakle, MakKasland je apsolutno znao za te pogone i bio u njima“, rekao je izvor.

Bivši pomoćnik direktora FBI-a Kris Svoker izjavio je:

„Naši naučnici već dugo su meta napada neprijateljskih stranih obavještajnih službi.“

NASA naučnica Monika Hasinto Reza (60), direktorka grupe za obradu materijala u NASA-inom Džet propalšn laboratoriju (Jet Propulsion Laboratory), nestala je 22. juna 2025. tokom planinarenja u Kaliforniji. Bila je povezana sa MakKaslandom preko projekta razvoja metala „Mondaloj“ (Mondaloy).

Astrofizičar Karl Grilmajer (67) ubijen je ispred svoje kuće 16. februara 2026. Nuklearni fizičar Nuno Lurijero (47) ubijen je u svom domu u Bruklajnu 15. decembra 2025.

Dva NASA naučnika iz JPL-a, Frenk Majvald (61) i Majkl Dejvid Hiks (59), preminula su 2024. i 2023. pod nepoznatim okolnostima, bez obdukcije i bez objavljenog uzroka smrti. Farmaceutski istraživač Džejson Tomas nestao je bez traga, a pronađen je mrtav u jezeru u Masačusetsu 17. marta 2026.

Američke vlasti i KCNSC zasad nisu dali zvaničan komentar o slučaju Garsije. Istraga je i dalje otvorena.

Oglasila Bijela kuća
Portparolka Karolajn Livit prvi put je upitana o deset osoba koje su umrle ili nestale bez traga od 2023. godine. Na pitanje da li je administracija predsjednika Donalda Trampa upoznata sa tim slučajevima i da li se vodi istraga, Livit nije imala jasan odgovor.

„Nisam razgovarala sa nadležnim agencijama o tome. Svakako ću to učiniti i dostaviti vam odgovor. Ako je to tačno, naravno da je to nešto što bi ova vlada i administracija smatrale vrijednim istraživanja. Dakle, dopustite mi da se time pozabavim“, odgovorila je.

(Večernji)

Mađarska još uvijek nije spremna da povuče veto na zajam od 90 milijardi evra za Ukrajinu, osim ako Kijev ne nastavi tranzit nafte preko cjevovoda “Družba”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

“Preko Brisela smo dobili naznaku iz Ukrajine da su spremni da obnove isporuke nafte putem cjevovoda ‘Družba’ već sutra, pod uslovom da Mađarska ukine blokadu kredita EU od 90 milijardi evra”, napisao je Orban na mreži “X”.

On je dodao da se stav Mađarske nije promijenio: nema nafte – nema novca.

“Kada se isporuke nafte obnove, više nećemo stajati na putu odobravanja kredita. Isplata kredita ne nameće finansijski teret ili obavezu Mađarskoj”, istakao je Orban.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, 19.aprila, da je svaki dolar plaćen za rusku naftu – novac za rat.

“Kontinuirano ublažavanje sankcija protiv Rusije ne odražava stvarnu situaciju u ratu ili u diplomatiji i podgrijeva iluziju ruskog rukovodstva da mogu da nastave rat. Svaki dolar plaćen za rusku naftu je novac za rat”, rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži X.

Kako je naveo, Rusi su, samo ove sedmice, lansirali više od 2.360 dronova, više od 1.320 vođenih avionskih bombi i skoro 60 raketa različitih tipova na ukrajinske gradove. “Više od 110 tankera iz moskovske flote u sjenci trenutno je na moru. Na njima se nalazi više od 12 miliona tona ruske nafte, koja se, zbog ublažavanja sankcija, ponovo može prodati bez posljedica. To je 10 milijardi dolara tj. resurs koji se direktno pretvara u nove udare protiv Ukrajine”, rekao je on.

Zelenski je ocijenio da je zato važno da se ruski tankeri zaustave, da im se ne dozvoli da isporučuju naftu u luke.

“Izvoz nafte agresora mora se smanjiti, a dugoročne sankcije Ukrajine nastavljaju da rade ka tom cilju. Zahvalan sam svakom našem ratniku na njihovoj preciznosti i zahvaljujem svim partnerima koji pomažu u povećanju pritiska na Rusiju zbog ovog rata”, zaključio je predsjednik Ukrajine, prenosi Tanjug.