Connect with us

Svijet

DO 2050. MOGLO BI UMRIJETI 39 MILIONA LJUDI: Prekomjerno korišćenje antibiotika uzrokovalo je globalnu prijetnju

Više od 39 miliona ljudi širom svijeta moglo bi da umre od infekcija bakterijama otpornim na antibiotike u sljedećih 25 godina, pokazala je studija objavljena u časopisu The Lancet, koja naglašava da je još uvijek moguće izbjeći taj crni scenario.

Već identifikovana kao veliki zdravstveni problem, procjenjuje se da će se otpornost na antibiotike još povećati.

Od 1990. do 2021. više od miion ljudi u svijetu umrlo je upravo zbog posljedica otpornosti na antibiotike, naglasili su autori studije.

Oni su analizirali 22 patogena, 84 kombinacije između patogena i liječenja kao i 11 infektivnih sindroma kod ljudi svih uzrasta iz 204 zemlje i teritorija, koristeći podatke više od 520 miliona ljudi.

Kroz ta tri decenije smrtnost djece mlađe od 5 godina koja bi bila direktna posljedica otpornosti na antibiotike pala je za 50 posto, što je posljedica poboljšanja prevencije i kontrole infekcija u njihovom uzrastu.

Paralelno, smrtnost kod odraslih starosti od 70 godina ili starijih podigla se za 80 posto u tom razdoblju, zajedno sa rapidnim starenjem stanovništva i većom osjetljivošću te populacije na infekcije.

Vrijeme za djelovanje

Što se tiče patogena, smrtnost je najviše porasla nakon infekcija zlatnom stafilokokom otpornom na meticilin (MRSA).

Kada se gledaju gram negativne bakterije, najviše je došlo do otpornosti na karbapeneme, antibiotike širokog spektra.

Sljedećih decenije smrtnost zbog otpornosti na antibiotike samo će rasti, kaže studija.

Broj direktnih žrtava mogao bi dostići 1.91 miliona godišnje u svijetu do 2050., što je skok od više od 67 posto u poređenju sa 2021, pokazuju modeli koje su izradili autori studije.

Do polovine ovog vijeka otpornost na antibiotike igraće ulogu u 8.22 slučaja smrti svake godine, što je porast od 74.5 posto u odnosu na 2021.

Ukupno će između 2025. i 2050. otpornost na antibiotike direktno biti uzrok smrti više od 39 miliona ljudi u svijetu i biće povezana sa još 169 miliona smrtnih slučajeva, ocjenjuju stručnjaci, a mogući su i manje pesimistični scenariji.

Stručnjaci kažu da je “sada vrijeme za djelovanje” da bi se zaštitili ljudi širom svijeta od opasnosti koju predstavlja otpornost na antibiotike.

Studija naglašava potrebu za mjerama koje kombinuju prevenciju infekcija, vakcinaciju, minimiziranje neprikladne upotrebe antibiotika i istraživanja novih antibiotika kako bi se ublažio broj smrtnih slučajeva koji se predviđaju do 2050.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno