Connect with us

Društvo

DOBIO OTKAZ NA NEZAKONIT I NEOSNOVAN NAČIN! Univerzitet u Banjaluci mora Gaćanoviću da isplati zaostale plate

Pravda zna biti spora, ali nije nedostižna, i jedna je vrsta satisfakcije što imam dokaz da sam sa radnog mjesta, godinu dana pred penziju, dobio otkaz na neosnovan i nezakonit način, počinje svoju priču za “Nezavisne novine” Mićo Gaćanović, banjalučki profesor i pronalazač, dobitnik najprestižnijih nagrada iz nauke.

“Bio sam profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci od 1992. do 12. avgusta 2019. godine, kada sam dobio otkaz. Bio je to šok za moju porodicu i mene i nisam mogao da vjerujem šta me je snašlo godinu dana pred penziju. Dobio sam otkaz nenajavljeno, u vrijeme godišnjeg odmora, a tim činom su željeli da zgaze sve što sam ja ostvario i radio, i da me sa mojoj porodicom ostave na ulici. Da su moje tvrdnje tačne pokazalo se i dokazalo na sudu. Sve je to stidno i sramno. Ja sam uvijek na strani mladosti i budućnosti, a ovo što se meni dogodilo i što se događa generalno u našem društvu je katastrofa”, priča Gaćanović.

Ističe da se profesionalno ostvario na svakom polju, kao i da je 1990. godine na Svjetskom salonu “Eureka” u Briselu nominovan za “Oscara za nauku”, a 2001. godine okitio se najvišim priznanjem briselskog salona – Velikom lentom.

“O mom naučnom radu dovoljno govori i to da sam magistrirao i doktorirao na sopstvenom izumu – eliminatoru statičkog elektriciteta. Nakon sramnog otkaza koji sam dobio najviše sam se stidio svoje žene i djece, jer sam iz jednog svijeta gdje sam bio vrhunski i cijenjen došao do toga da u pošti saznam da sam dobio otkaz. To je bio takav šok da sam čak i pao sa stepenica i sad imam problema sa kičmom, moguće da to traje još od tada, ko zna”, kaže Gaćanović.

Napominje da Banjalučki univerzitet presudom Osnovnog suda u Banjaluci treba da mu isplati neisplaćene plate i nadoknadu troškova.

“Prošlo je više od mjesec dana i niko se ne javlja, ne pada im na pamet da plate, ali meni je najveće zadovoljstvo što sam dokazao da sam čestit i da sam pokazao porodici i drugima da nije do mene krivica za otkaz, jer ljudi počnu sumnjati u sve i svašta. Htjeli su da unište moj dignitet, ali nisu uspjeli, a sada kad treba da plate – to će platiti narod iz budžeta, a oni i dalje rade po svome. Žao mi je mladih ljudi, oni su najviše ugroženi u ovom društvu, a meni više niko ne može ništa. Pored novčanih sredstava koja mi duguju, dužni su mi i javno izvinjenje”, kaže Gaćanović.

Goran Marić, advokat profesora Gaćanovića, kaže za “Nezavisne” da se profesori Univerziteta biraju na period od šest godina, a profesor Gaćanović je imenovan 12. aprila 2012. u zvanje vanrednog profesora na period od šest godina.

“Kad je Univerzitet u Banjaluci raspisao konkurs za izbor nastavnika za užu naučnu oblast elektrotehnika 31. avgusta 2018. godine, na konkurs se prijavio profesor Gaćanović. Zakonom o visokom obrazovanju i Uputstvom Univerziteta propisano je da se imenuje komisija za pisanje izvještaja za izbor u nastavničko, odnosno naučno zvanje, koja je dužna da u roku od šest mjeseci dostavi izvještaj. Međutim, komisija je rasformirana pa je imenovana i druga komisija koja je rasformirana zbog ostavki članova. Zbog činjenice da u roku od šest mjeseci komisije nisu dostavile izvještaj, konkurs je proglašen neuspješnim, te je profesoru uručeno rješenje Univerziteta od 17. jula 2019. godine o otkazu ugovora o radu. Dakle, profesor Gaćanović dobija otkaz jer su dvije komisije Univerziteta rasformirane zbog ostavki članova komisije iako na njihov rad profesor nije mogao uticati, već samo nadležni u Univerzitetu”, kaže Marić.

Dodaje da je 13. oktobra 2022. godine Osnovni sud u Banjaluci presudom usvojio tužbeni zahtjev tužioca i utvrdio nezakonitost rješenja o otkazu te obavezao Univerzitet da profesoru isplati neisplaćene plate i nadoknadi troškove postupka.

“Prvostepenu presudu je potvrdio Okružni sud u Banjaluci 16. maja 2023. godine i to je sada završen pravni proces. Međutim, dok su sudski procesi trajali, profesor Gaćanović ispunio je uslove za penziju i nije dočekao satisfakciju da se vrati studentima i bude ispraćen sa fakulteta uz priznanja i zahvalnice. Profesor Gaćanović je ipak zadovoljan što je pred pravosuđem u Republici Srpskoj dobio pravnu zaštitu i satisfakciju jer je dokazao da su nadležni na Univerzitetu u Banjaluci prema njemu postupili nezakonito. Međutim, ni poslije presude Okružnog suda u Banjaluci od 16. maja 2023. godine nije dobio izvinjenje sa Univerziteta od onih koji su ga nezakonito uklonili s Univerziteta i nanijeli mu ogromnu duševnu bol”, kazao je Marić.

S Univerziteta u Banjaluci su za “Nezavisne novine” kratko prokomentarisali da je Mićo Gaćanović bio angažovan kao vanredni nastavnik na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

“Po isteku izbornog perioda nije reizabran u isto ili više zvanje i doneseno je rješenje o prestanku ugovora o radu. Univerzitet u Banjaluci ne komentariše sudske postupke koji su u toku”, kazali su iz Univerziteta.

Related Topics:

Društvo

SPREMITE SE ZA NAGLU PROMJENU VREMENA! Stižu nam minusi i moguć SNIJEG?

U Republici Srpskoj nakratko će doći do stabilizacije vremena u subotu, 5. aprila, kada će biti sunčano sa temperaturom vazduha i do 20 stepeni Celzijusovih, ali će već u noći na nedjelju doći do naglog zahlađenja, rekla je Srni meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milica Đorđević.

Ona je navela da će kiša u nedjelju ujutro u brdsko-planinskim predjelima preći u susnježicu i snijeg, koji je moguć i u nižim krajevima.

Prema njenim riječima, razvedravanje se očekuje u nedjelju uveče, a u ponedjeljak, 7. aprila, ujutro mraz.

Đorđevićeva je rekla da će početkom naredne sedmice biti hladno uz mraz, dok će porast temperature vazduha uslijediti u utorak i srijedu, 8. i 9. aprila.

– I naredne sedmice biće dosta promenljivo – istakla je Đorđevićeva.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Društvo

USKORO ĆE VASKRS! Ovo je tajna monaha sa Hilandara za savršeno OFARBANA JAJA!

Farbanje jaja na Hilandaru vrši se tradicionalnim metodama koje se prenose s generacije na generaciju. Ove metode nisu samo način da se jaja ukrase, već i izraz duboke vjere i poštovanja prema prazniku Vaskrsenja Hristovog.
Farbanje jaja na Hilandaru je mnogo više od običnog ukrašavanja to je ritual koji spaja vjeru, tradiciju i umjetnost. Prirodne boje i metode izrade uzoraka naglašavaju povezanost s prirodom i Božjim djelom, dok se kroz svakodnevnu praksu prenose vjekovni običaji i pobožnost.

Kako monasi sa Hilandara farbaju jaja za Vaskrs
Jaja koja se farbaju za Uskrs na Hilandaru pažljivo se biraju. Obično se koriste bijela zbog njihove sposobnosti da bolje prime boju. Jaja se prvo detaljno operu u mlakoj vodi kako bi se otklonile sve nečistoće i masnoća koja se nakuplja na ljusci.
Na Hilandaru se koriste prirodni sastojci za farbanje jaja. Najčešće se upotrebljavaju ljuske crnog luka za crvenu boju, cvekla za tamnocrvenu ili purpurnu boju, kurkuma za žutu boju i kopriva za zelenu boju. Biljni sastojci se kuvaju u vodi kako bi se dobio koncentrat boje, piše Žena Blic.
Za crvenu boju
Ljuske crnog luka se stavljaju u veliki lonac sa vodom. Kuvate dok voda ne postane tamnocrvena.

Za žutu boju
Kurkuma se dodaje u ključalu vodu.

Za purpurnu boju
Cvekla se isjecka i kuva dok voda ne postane purpurnocrvena.

Šaranje jaja voskomFOTO: MILIN KUVAR/YOUTUBE/SCREENSHOT
Za zelenu boju

Kopriva se kuva dok voda ne postane zelenkasta.

Jaja se pažljivo stavljaju u tople, ali ne i u ključale boje. Ostavite jaja da se u boji kuvaju najmanje 15-20 minuta, dok ne postignu željenu nijansu. Proces farbanja može da traje i duže, zavisno od toga koji intenzitet boje želite. Nakon što jaja dobiju željenu nijansu, pažljivo ih izvadite iz boje i stavite na papirnate ubruse da se osuše.

Ofarbana uskršnja jaja premažite komadićem slanine ili krpicom namočenom u ulje kako bi dobila lijep sjaj.

Na Hilandaru se, uz farbanje, koriste i listići biljaka i cvjetovi za pravljenje uzoraka. Listići se pažljivo obmotaju oko jaja i pričvršćuju se gazom ili pantljikom prije nego što se jaja stave u boju. Tako biljke stvaraju lijepe prirodne uzorke na jajima.

Vosak se nanosi na jaja prije bojenja pomoću tankih četkica ili igala kako bi se stvorili različiti geometrijski ili religiozni motivi. Nakon bojenja, vosak se otopi toplom vodom, otkrivajući bele uzorke na obojenim jajima.

Na Hilandaru se farbanje jaja obavlja sa velikom poštovanjem i duhovnom predanošću. Pored estetske ljepote, ova tradicija ima duboko duhovno značenje i obilježava Vaskrsenje Hristovo, simbolizujući novi život i obnovu.

Nakon farbanja, jaja se blagosiljaju i koriste tokom Uskršnjeg bogosluženja. Prvo crveno jaje se tradicionalno čuva iznad ikone do naredne godine kako bi štitilo dom i donosilo sreću i blagostanje.

Nastavi čitati

Društvo

PARADOKS KOJI IZAZIVA NEVJERICU! Doktor ima platu 1.930 KM, a POLICAJAC SA SREDNJOM ŠKOLOM 1.878 KM

Povećanje plata policajcima od 30 odsto već danima je tema žustrih rasprava u Republici Srpskoj. Od juče odluka o toj povišici je stupila na snagu, pa sada najniža neto plata policajca sa srednjom školom iznosi 1.878 KM.
Od 1. aprila prosječna neto plata u MUP Srpske iznosiće 2.177 KM, umjesto dosadašnjih 1.691 KM. Najniža neto plata policijskog službenika sa srednjom stručnom spremom iznosiće 1.878 KM – pohvalio se ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan.

Lijepo je da profesionalci koji “služe i štite” imaju pristojne plate, ali nije baš prijatno saznanje da policajac ili policajka sa srednjom školom, koji su na početku karijere i rade nejjednostavnije policijske poslove, zarađuju više od onih kojio nas liječe, spasavaju iz požara, ili uče našu djecu i omladinu.

Kada uporedimo naniže plate policajaca sa srednjom školom sa zaradama drugih profesionalaca, koji takođe imaju srednjoškolsko obrazovanje i rade zahtjevne poslove od interesa za zajednicu, računica je jasna: policijska službenica na šalteru prolazi bolje od medicinskih sestara, mašinovođa, a u nekim lokalnim zajednicama i od vatrogasaca.
Kako je za Srpskainfo rekao Simo Cvjetković, predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa u Željeznicama RS, osnovna plata mašinovođe je oko 1.000 KM.

– U tih 1.000 KM ugurane su i naknade za noćni rad i rad praznicima i mi smo zbog toga tužili poslodavca. Kad se doda topli obrok, mašinovođa početnik zaradi oko 1.200 KM, kad radi cijeli mjesec – kaže Cvjetković.

Po platama su policajcima najbliži vatrogasci spasioci, ali njihova primanja zavise od grada ili opštine u kojoj rade.
– U Banjaluci najniža plata vatrogasca spasioca iznosi 1.650 KM. Međutim, kad ih poredimo sa policajcima moramo biti pošteni i reći da naši vatrogasci imaju i naknade za topli obrok i prevoz u ukupnom iznosu od skoro 300 KM, što policajci nemaju – kaže Dragan Babić šef Odsjeka za poslove civilne zaštite grada Banjaluka.

Dakle, banjalučki vatrogasci početnici imaju 70-tak maraka više od policajaca istog ranga, ali u nekim lokalnim zajednicama vatrogasci zarađuju manje nego kolege u Banjaluci, pa i manje od policijskih službenika MUP- a RS.

Oni koji zasigurno zarađuju manje nego policajci su medicinske sestre i tehničari. I nakog januarskog linearnog povećanja od 100 KM, te nedavnog povećanja plata od oko 130 KM, medicinari su i dalje potplaćeni, kaže Mirko Šerbedžija predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
– Medicinske sestre i tehničari sa završenom srednjom školom imaju plate od 1.500 do 1.600 KM – kaže Šerbedžiija za Srpskainfo.

Pojašnjava da takve plate primaju i sestre koje dežuraju na odjeljenjima intenzivne njege, i one koje pomažu u opracionim salama, i babice akušerke, koje porađaju žene, i sve druge sestre i tehničari sa zvršenom srednjom Medicinskom školom.
Kad su u pitanju profesionalci sa fakultetskom diplomom, po potplaćenosti prednjače šumarski inženjeri. Inženjeri šumarstva, koji su na početku karijere i većinu radnog vremena provode na terenu, po šumama i gorama Republike Srpske, zarađuju oko 1.500 KM potvrdili su izvori Srpskainfo iz “Šuma RS”.

Kako saznajemo, ni agronomi i tehnolozi ne prolaze baš najbolje na tražištu rada i veliki broj tih inženjera zarađuje manje nego policajci “srednjoškolci”.

Policijski pozornik koji je tek stupio u službu zarađuje više i od profesora u osnovnim i srednjim školama, te skoro jednako kao univerzitetski nastavnici na početku karijere.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, pojasnio je za Srpskainfo da će nastavnici, i nakon povećanja plata, imati manje od 1.900 KM neto plate.
– Nastavnici u osnovnim školama sa povećanjem plate od 10 odsto imaće platu 1.821 KM, a profesori u srednjim školama 1.854 KM – rekao je Gnjatić.

On nije želio da komentariše plate policajaca, ali je ponovo upozorio da mladi sve rijeđe upisuju “prosvjetarske fakultete”, a pogotovo su rijetki bruscoši spremni da studiraju matematiku, fiziku, hemiju i biologiju. Uopšte, prirodne nauke, kako kaže, nisu popularne.

Nije ni čudo što se mladi ne otimaju za najteže studije, kada znaju da ih nakon diplome čeka ozbiljan posao i mizerna plata.

Uopšte, akademska karijera je danas u Republici Srpskoj mnogo manje unosna nego policijska.

Istina, univerzitetski nastavnici na početku karijere, dakle asistenti i viši asistenti, imaju nešto veću platu od policjaca početnika, ali ipak manja primanja od prosjeka plata u MUP-u RS.

Tako asistent ima neto platu od 1.989 KM, što je čak 111 KM više nego najniža policijska plata.

Viši asistent, dakle univerzitetski nastavnik koji je, u pravilu, ili mladi doktor nauka, ili je nadomak doktorata, zarađuje 2.130 KM mjesečno.

Njegova neto plata je dake za oko 15 odsto veća od najniže policijske plate za kadrove sa SSS, ali je i manja od prosječne plate u MUP RS.
I na kraju, ali ne manje bitni – ljekari, ili kako ih narod zove doktori: ljudi u bijelom koji su vijekovima predmet obožavanja i poštovanja, koji spasavaju živote i koji su najodgovorniji za zdravlje nacije.

Sve ih je manje u Republici Srpskoj, a oni koji još o(p)staju su zatrpani poslom i obeshrabreni sve lošijim uslovima rada.
A plata?

– Doktor početnik ima 1.930 KM, a specijalista sa 15 godina staža 2.450 KM plate – kaže Jovica Mišić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske.

Znači, ipak bolje doktor nego policajac? Ili ipak nije tako?

Istina, doktorska početnička plata je za 52 marke veća od one koju prima mladi policajac, koji se zaposlio nakon završene srednje škole. Ali, policajac može nakupiti 6 godina staža, dok mladi ljekar završi medicinu. A to znači da će mu se i plata, vjerovatno, povećati.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno