Connect with us

Politika

DOBRE PLATE, A JEDU ZA MARKU I PO! Narod ne može da kupi krompir, a političari mlate po parlamentu uz supu i desert!

Dok se osnovci u školskim kantinama hrane sendvičima sa paštetama upitnog kvaliteta, korisnici javnih kuhinja žive od pomoći dobrih ljudi, a porodice jedva sklapaju kraj sa krajem da obezbjede pristojan porodični ručak, funkcioneri Zajedničkih institucija BiH, uz astronomske plate, u restoranima parlamenta jedu i piju po bagatelnim cijenama.

Priprema porodičnog obroka, koji bi trebao da podrazumjeva predjelo, glavno jelo sa mesom i povrtnim prilozima, te dezert u obliku voća ili kolača za većinu stanovnika u BiH je odavno prešao granice budžeta, jer su cijene namirnica posljednih godina udvotručene, pa čak i utrostručene.

Ali, za političare u Institucijama BiH koji imaju astronomske plate za ono što rade, ili bolje rečeno, ne rade to nije tako. U restoranu parlamentarne skupštine BiH, oni za manje od 10 maraka mogu da dobiju kompletan obrok uz aperitiv i kafu.

Prema navodima iz revizorskog izvještaja, cijene nisu mijenjane još od 2015. godine a i tada su bile ispod tržišnih . To u suštini znači da narod koji sebi ne može da obezbjedi kompletan obrok, hrani političare dubokog džepa.

„Imamo taj jedan model gdje su cijene u skupštinskim restoranima niže nego što su zapravo, nabavne cijene namirnica koje su neophodne da se naprave određena jela, ali i pića takođe. Postavlja se često pitanje isplativosti, i uopšte na koji način to funkcioniše.

Očigledno je da se razlika nadomješćuje iz budžeta, odnosno da se na neki način iz budžeta subvencioniše ishrana zastupnika, poslanika i slično, i da postoji veći nivo razmjevanja, njihovih potreba, nego što postoji za raumjevanje građana i njihovih potreba na nekim drugim stranama, kaže Ivana Korajlić iz Transparensi internešnala BiH

I dok političari u restoranu Parlamenta BiH biraju između mesa raznih vrsta, riba, pršuta, rižota sa morskim plodovima, supa, čorba , kolača, i slično, za istu cijenu đaci osnovne škole u Palama u školskoj kuhinji imaju sendvič sa salamama ili paštetama, tzv.šulićkama.

Ako imate dva školarca u kući trebaće vam 10 maraka samo za užinu, čija je nutritivna vrijednost za razvoj djeteta ravna nuli. Imamo i korisnike narodne kuhinje, ili one koji bi to trebali biti ali nisu, jer u BiH nema dovoljno narodnih kuhinja. Ove kuhinje nema ni u Istočnom Sarajevu, ali zahvaljujući Humanitarnom udruženju Oplemeni srce iz Istočnog Sarajeva za gladne stanovnike dvije opštine uz pomoć dobrih ljudi, obezbjedi se jedan topli obrok i to samo u zimskom periodu, koji po jednom korisniku košta 4,5 marke.

„Obzirom da imamo 80 korisnika, nas oko 11 hiljada maraka izađe jedan mjesec pripremanja tog obroka, i dostava na kućnu adresu korisnika. Ovih 80 naših korsnika sa područja opština Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo su ljudi koji su ugroženi i kojima je neophodan ovaj vid pomoći.

Tako da, jako bi nam značilo kada bi smo imali stalan izvor prihoda da tokom čitave godine možemo da obezbjedimo podjelu ovih obroka. Međutim mi za sad, uspjevamo da skupimo između 60 i 70 hiljada maraka svake godine, i odlučili smo da je taj zimski period, period kada je nabolje da podjelimo te obroke jer smatramo da je tad teže zaraditi.“istakao je Igor Lukić predsjednik Humanitarnog udruženja građana „Oplemeni srce“

Veliki broj BH funkcionera je iz Istočnog Sarajeva .Upoznati su sa borbom udruženja „Oplemeni Srce“ da nahrane gladne, ali još nikome od njih nije palo na pamet da pronađe način za stalno finanasiranje ovog udruženja. Politički analitičar Ivana Marić kaže da sve ovo pokazuje da političari znaju vrlo lako da se dogovore kako će nešto funkcionisati, ali samo kada je u pitanju briga o sebi.

„Njihove plate su nekoliko puta veće od prosječne plate, pa ipak plaćaju niže cijene. Možda bi bilo fer prema ljudima da se otvori taj restoran, pa kad im se već isplati raditi po tim cijenama, pa da i građani mogu bar nešto da osjete od te lagosnoti života političara, pa da svi mogu doći i jesti šniclu za par maraka i neke druge stvari.

Ali, sve je do građana koji na izborima ne gledaju to kada donose izbornu odluku, već gledaju ko im je najviše šarenih laža obećao i ko jim je obećao najveću zaštitu nacionalih interesa i na kraju im ništa ne da, osim poskupljenja svih vrsta, a za sebe zadrže sve beneficije“, zaključila je politiki analitičar Ivana Marić.

Nakon revizorskog izvještaja Ministarsva finansija i trezora BiH, Službi za zajedničke poslove intitucija BiH naloženo je da napravi novi cjenovnik i novi normativ hrane i pića u ovim institucijama, ali to još uvijek nije učinjeno. Treba dodati da ministri imaju pravo i na reprezentaciju u ugostiteljskim objektima pa jedu i piju džabe.

Imaju i besplatan prevoz službenim automobilima, besplatno gorivo, iz budžeta im se plaćaju i hotelski smještaji i još niz luksuznih usluga. Izgleda da je ostalo još samo da im iz budžeta počnemo plaćati struju i ostale kućne režije. Ali ko zna, možda i to usvoje do kraja mandata.

 

Related Topics:

Politika

GRUBAČIĆ UPOZORAVA: Srpskа izgubilа polovinu studenаtа, ko će nаs sutrа liječiti, obrаzovаti i grаditi?!

Upisni rok nа fаkultetimа u Republici Srpskoj počinje 22. junа, u trenutku kаdа se visoko obrаzovаnje suočаvа sа ozbiljnim problemimа. Dok fаkulteti očekuju novu generаciju studenаtа, podаci pokаzuju zаbrinjаvаjuću činjenicu – broj studenаtа u Republici Srpskoj u posljednjih 15 godinа skoro je prepolovljen.

Izjаvilа je ovo predsjednicа Ženа PSS i člаn Predsjedništvа PSS Sаnjа Grubаčić, kojа kаže dа premа podаcimа Republičkog zаvodа zа stаtistiku Republike Srpske, u аkаdemskoj 2011/2012. godini bilo je upisаno 46.574 studenаtа, što je predstаvljаlo nаjveći broj studenаtа nа domаćim visokoškolskim ustаnovаmа. U аkаdemskoj 2025/2026. godini tаj broj iznosio je svegа 23.878.

-Ovаj pаd pokаzuje koliko su ozbiljni demogrаfski problemi sа kojimа se suočаvаmo. Nekаdа su аmfiteаtri bili puni, а dаnаs se fаkulteti bore zа svаkog novog studentа.
Zbog ovih podаtаkа nаmeću se vаžnа pitаnjа. Kаko smo došli u situаciju dа zа mаnje od 15 godinа izgubimo polovinu studentske populаcije i zаšto se nа ovаj problem nije reаgovаlo rаnije?
Rаzlozi su dobro poznаti. U Republici Srpskoj se rаđа sve mаnje djece, а veliki broj mlаdih odlаzi nа studije u Srbiju, Sloveniju, Austriju, NJemаčku i druge evropske zemlje. Mnogi od njih nаkon školovаnjа ostаju dа žive i rаde u inostrаnstvu. Istovremeno, stаnovništvo Republike Srpske je sve stаrije, а mlаdih je sve mаnje – nаvodi Grubаčić i dodаje:

-Zаto se postаvljаju ozbiljnа pitаnjа. Ko će nаs u budućnosti liječiti, obrаzovаti i grаditi аko nаjbolji učenici i studenti odlаze? Štа se mlаdimа nudi nаkon diplomirаnjа i možemo li ih uopšte kriviti što odlаze аko im, po zаvršetku fаkultetа, ne možemo ponuditi sigurnost, posаo zаsnovаn nа znаnju i sposobnostimа, а ne nа pаrtijskoj knjižici, kаo ni uslove zа dostojаnstven život?
Ako se ovа situаcijа ne počne mijenjаti, posljedice neće osjetiti sаmo fаkulteti. Nedostаtаk mlаdih i obrаzovаnih ljudi pogodiće privredu, zdrаvstvo i ukupаn rаzvoj Republike Srpske. Zаto pitаnje brojа studenаtа nije sаmo temа zа univerzitete, već pitаnje budućnosti cijelog društvа – kаže onа.

Krаjnje je vrijeme, nаvodi Grubаčić, dа institucije Republike Srpske zаdržаvаnje mlаdih i jаčаnje visokog obrаzovаnjа stаve među svoje nаjvаžnije prioritete.

-Potrebno je stvoriti uslove u kojimа će mlаdi ljudi imаti rаzlog dа ostаnu, studirаju, rаde i grаde svoju budućnost ovdje.
Nа krаju, ostаje nаjvаžnije pitаnje: postoji li jаsаn i konkretаn plаn dа se ovo stаnje promijeni? Borbа zа svаkog studentа dаnаs nije sаmo pitаnje obrаzovаnjа. To je pitаnje opstаnkа, rаzvojа i budućnosti Republike Srpske – zаključilа je onа.

Nastavi čitati

Politika

DOK PRIČAJU O ŠMITU, PROŠLOST IH SUSTIŽE: SNSD godinama sprovodio odluke visokih predstavnika

Kako se bliže izbori, na političkoj sceni Republike Srpske kao po pravilu se ponovo vraćaju priče kojima se fokus građana premješta daleko od njihovih svakodnevnih problema.

U gotovo svakom predizbornom periodu prednjači priča vlasti o navodnim patriotama i izdajnicima. Tako se iz redova SNSD-a u prvi plan ponovo stavljaju priče o strancima i visokim predstavnicima, dok iz opozicije odgovaraju da je SNSD posljednji koji ima pravo da govori o odnosima funkcionera Republike Srpske sa stranim zvaničnicima.

Gotovo da ne prođe ni mjesec dana, a da iz redova vladajućih ne stigne priča o navodnim vezama opozicije i Kristijana Šmita. Aktuelni premijer Savo Minić je nedavno rekao da postoji velika vjerovatnoća da će biti kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske, a onda nastavio o Šmitu.

“Nema tog iz SNSD-a koji je grlio Šmita. Nema. Ne postoji. Nema tog iz SNSD-a koji je sa bilo kojim predstavnikom koji želi Republici Srpskoj da nanese bilo kakvu štetu, a kamoli da je ukine”, rekao je Minić.

-Treba li Minića podsjećati ko je imao bliske odnose sa Madlen Olbrajt, te visokim predstavnicima Ešdaunom i Vestendorpom, upitao je Nedeljko Glamočak iz Srpske demokratske stranke.

“Upravo je politika SNSD-a legalizovala visokog predstavnika mimo ovlašćenja koje je on imao u izvornom Dejtonskom sporazumu kroz prihvatanje zakona koje je nametao visoki predstavnik u ranijim vremenima i Petrič i svi ostali pa do ukidanja obilježja Republike Srpske, grba, zastave i himne i do donošenja Zakona o Ustavnom sudi i Tužilaštvu BiH. E sada se sve to SNSD-u vraća kao bumerang”, kaže Glamočak.

Narodni poslanik Milanko Mihajilica podsjeća da je upravo SNSD na vlast došao sa dva poslanika u parlamentu Republike Srpske.

“Nismo svi zaboravili 1998. i 1999. godinu kada se SNSD isto kao i danas zove SNSD, samo što im je tada to odgovaralo da bi došli na vlast, a danas izbjegavaju da o tome govore i to zaboravljaju, ali ne zaboravljamo svi”, kaže Mihajilica.

U pitanju je, kako navodi Mihajilica, vrijeme žestokog međunarodnog intervencionizma, gdje su Dodik i SNSD stajali uz visoke predstavnike koji su mnogo jače udarali na Republiku Srpsku i njene nadležnosti.

“Mi se nećemo ponašati kao nekada SNSD i Dodik prema odlukama visokog predstavnika u kojima je cijelu garnituru SDS-a i predsjednika RS izabranog voljom naroda Nikole Poplašena brutalno eliminisan sa političke scene”, kaže Mihajilica.

O visokim predstavnicima nedavno se oštro raspravljalo i u Narodnoj skupštini. Poslanici parlamentarne većine su tvrdili da OHR izaziva ustavnu krizu, dok su iz opozicije uzvratili da je vlast predvođena SNSD-om provela svaku odluku visokog predstavnika.

Nastavi čitati

Politika

LAŽ I IZMIŠLJOTINA! BLAGOJEVIĆ DEMNATOVAO VUKANOVIĆA: Nisam tražio kandidaturu, SDS je mene pozvao

Gospodin Nebojša Vukanović je na svom blogu Nebojša Vukanović.info napisao i objavio tekst u čijem naslovu između ostalog piše:

“dr Blagojević traži da bude nosilac za Parlament BiH”.

U tekstu je, kao i u naslovu, napisao da sam ja navodno: “tražio mjesto nosioca liste SDS za Parlamentarnu skupštinu BiH”.

Prema ovako sročenom tekstu ispade da sam ja gladan kandidature na izborima i funkcije u vlasti.

Međutim, istina je sasvim drugačija od toga, zbog čega moram da se javno oglasim i demantujem pomenute navode gospodina Vukanovića.

Naime, istina je da me prof. dr Branko Blanuša kao predsjednik SDS-a pozvao telefonom u utorak 16. juna ove godine i zamolio da se naredni dan nađemo na kafi, ne rekavši mi tada razlog za taj susret.

Narednog dana, dakle u srijedu 17.6. ove godine u 10:30 sati, ja i profesor Blanuša našli smo se na kafi u jednom ugostiteljskom objektu u Banjaluci.

Tom prilikom profesor Blanuša mi je u svojstvu predsjednika SDS-a rekao da on i SDS žele da ja budem nosilac liste SDS za Izbornu jedinicu 1 za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

S obzirom na to da cijenim SDS i profesora Blanušu, prihvatio sam taj poziv, nakon čega mi je profesor Blanuša rekao da će to predložiti nadležnom organu stranke.

Dakle, nije istina da sam ja tražio da budem kandidat SDS-a za navedenu funkciju, kako navodi gospodin Nebojša Vukanović, što može značiti da sam gladan funkcije i vlasti, iako sam ja sasvin drugačiji čovjek od toga.

Zato molim gospodina Vukanovića da ne iznosi ovakve navode o meni, već da sve što mu drugi kažu, a odnosi se na mene, prethodno provjeri sa mnom. Meni se uvijek može slobodno obratiti, a ja ću mu uvijek reći sve što ga interesuje.

Nastavi čitati

Aktuelno