Svijet
DOBRE VIJESTI ZA UKRAJINCE! Timošenko: U Herson stigla struja

Rat u Ukrajini – 276. dan. Žestoke borbe na jugu i istoku Ukrajine. Počela evakuacija iz Hersona. Četiri ukrajinske nuklearne elektrane u Ukrajini ponovo su priključene na državnu elektroenergetsku mrežu, potvrdila je Međunarodna agencija za atomsku energiju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju.
13.35 Belgijski premijer doputovao u Kijev
Belgijski premijer Aleksandar De Kro razgovarao je danas u Kijevu sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim o vojnoj pomoći i izvozu žitarica.
“Mi smo uz narod Ukrajine više nego ikada. Kako se približava hladna zima, Belgija je odobrila novu humanitarnu i vojnu pomoć”, napisao je belgijski premijer na društvenim mrežama.
Zelenski je objavio video-snimak sastanka sa De Kroom, navodeći da je fokus razgovora bio na sporazumu o izvozu žita i prebacivanju sredstava i pomoći Ukrajini.
Belgijski ministar odbrane Ludivin Dedonder rekla je ranije da je Vlada odobrila novi paket vojne pomoći Ukrajini uključujući podvodne dronove i mobilne laboratorije.
Belgija je do sada potrošila 76 miliona evra za oružje Ukrajini.
12.27 Lavrov: Ukrajinci će se osloboditi od neonacističkih vladara
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je, u dokumentarcu emitovanom danas, da Ukrajinci zaslužuju prijateljski odnos sa slovenskom braćom i da će biti oslobođeni od “neonacističkih vladara”.
On je dodao da je Evropa dio oživljavanja neonacizma širom svijeta i da se to prikazalo u ukrajinskoj krizi.
“Pretpostavljam da je Evropa deo oživaljavanja neonacizma. Teško je doneti drugačiji zaključak. Francuski predsjednik Emanuel Makron nedavno je upitao zašto bi Ukrajina živjela po modelu koji Rusija nameće. Međutim, nije pitao zašto Rusi koji žive u Ukrajini treba da žive po modelu koji su nametnuli neonacisti. To su očigledni dupli standardi. Ovo je, bez srama, došlo iz usta čovjeka koji želi da bude vodeći političar Evrope. Nestvarno”, dodao je Lavrov.
Ruski ministar ističe da Evropa igra u tandemu sa SAD i da EU nema skoro nikakvu nezavisnost jer je Vašington preuzeo kontrolu nad Briselom.
“Skoro da nemate nezavisne glasove u EU. Makron ponekad pokuša da unese ”stratešku autonomiju” EU. Niko im neće dati da stvore bilo kakvu autonomiju, još manje stratešku”, naglasio je Lavorv.
Lavrov je rekao da evropski lideri ohrabruju ukrajinske vlasti da ističu neonacističke manifestacije.
On je naveo je da predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, predsednika Evropske komisije Ursula fon der Lajen, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg redovno govore da se u Ukrajini brane evropske vrijednosti, a Volodimir Zelenski brani “slobodu i demokratiju”.
“Po istom principu, oni su podržali, suštinski, neonacistički puč 2014. godine, koji je imao za cilj da ukine sve rusko na ukrajinskoj teritoriji. Usledili su brojni zakoni u kojima se zabranjuje rusko obrazovanje, ruski mediji i kultura. Danas, oni podržavaju slogane prema kojima Zelenski sprovodi svoju kampanju i pravila”, rekao je Lavrov.
12.16 Timošenko: U Herson stigla struja
U gradu Hersonu na jugu Ukrajine, koji je nedavno oslobođen od ruske okupacije, ponovo je uspostavljeno snabdijevanje električnom energijom, izjavio je danas savetnik ukrajinskog predsjednika Kirilo Timošenko.
„Prvo snabdijevamo strujom kritičnu gradsku infrastrukturu, a zatim odmah domaćinstva“, napisao je Timošenko na Telegramu, prenio je Rojters.
U Hersonu nije bilo struje, centralnog grijanja i tekuće vode kada su ukrajinske snage preuzele grad 11. novembra nakon što se povukla ruska vojska.
Ruske trupe zauzele su Herson ubrzo nakon napada na Ukrajinu 24. februara i to je bila jedina regionalna prestonica koju su Rusi uspjeli da zauzmu.
Ukrajinski zvaničnici kažu da ruske snage i dalje granatiraju Herson sa druge strane reke Dnjepar.
Načelnik lokalne uprave rekao je da je u proteklih šest dana ubijeno 15, a ranjeno 35 ljudi u Hersonu, prenela je britanska agencija.
12.03 U Ukrajini se obnavlja snabdijevanje strujom i vodom
Ukrajinske nadležne službe danas nastoje da obnove snabdijevanje strujom i vodom nakon nedavnih ruskih vojnih udara koji su izazvali velika oštećenja na infrastrukturnim objektima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju, nakon velikih ruskih raketnih napada ove sedmice, prenio je AP.
Kijevska opštinska administracija saopštila je jutros da svi stanovnici u Kijevu imaju vodu, ali da je oko 130.000 stanovnika i dalje bez struje.
Gradske vlasti u Kijevu su navele da će snabdijevanje strujom, vodom, kao i grijanje biti potpuno obnovljeno u roku od 24 sata.
Istovremeno u Ukrajini se obilježava 90 godina od početka Holodomora ili Velike gladi, tokom koje je umrlo više od tri miliona ljudi tokom dve godine dok je sovjetska vlada pod Josifom Staljinom konfiskovala zalihe hrane i žitarica i deportovala mnoge Ukrajince.
Njemački kancelar Olaf Šolc je, povodom godišnjice Holodomora, povukao paralelu sa uticajem rata u Ukrajini, ključnom izvozniku poljoprivrednih proizvoda, na snabdijevanje svjetskih tržišta.
„Danas smo ujedinjeni u izjavi da se glad nikada više ne smije koristiti kao oružje”, rekao je Šolc u video poruci.
Šolc je istakao da zbog toga svijet ne smije da toleriše situaciju čiji smo svjedoci: najveću globalnu krizu u snabdijevanju hranom u posljednjih nekoliko godina koja je pogodila milione ljudi – od Avganistana do Madagaskara, od Sahela do Roga Afrike.
Šolc je rekao da brod Svjetskog programa za hranu trenutno isporučuje ukrajinsko žito Etiopiji, a da je Njemačka izdvojila još 10 miliona evra da pomogne ubrzanju isporuka žitarica iz Ukrajine.
Izvoz iz Ukrajine je nastavljen prema dogovoru uz posredovanje UN, ali je i dalje daleko niži od predratnog nivoa, što je dovelo do rasta cijena hrane na svjetskim tržištima, prenijela je američka agencija.
07.24 Ukrajina: Počela evakuacija iz Hersona
Iz Hersona je krenuo voz za Hmeljnicki sa prvih 100 stanovnika Hersona koji su se odazvali pozivu vlade na evakuaciju zbog problema nastalih usled oštećenja infrastrukture.
Među njima je 26 djece, sedam nepokretnih pacijenata i šest osoba sa invaliditetom, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za reintegraciju, a prenosi Ukrinform.
Po dolasku u Hmeljnicki, svi evakuisani će dobiti sertifikate da su interno raseljena licaa i državnu finansijsku pomoć.
Oni će imati besplatan smještaj i dobijaće humanitarnu pomoć.
Ranije je načelnik Hersonske regionalne državne uprave Jaroslav Januševič pozvao na evakuaciju građana iz Hersona u druge dijelove Ukrajine, zbog, kako je naveo, velike opasnosti od granatiranja ruskih snaga i problema do kojih je došlo nakon oštećenja infrastrukture.
07.21 Zelenski: Šest miliona domaćinstava i dalje bez struje
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju, nakon velikih ruskih raketnih napada ove nedelje.
“I sinoć su se nastavile restrikcije u brojnim regionima, kao i u Kijevu. Ipak, broj pogođenih domaćinstava bez struje je sada duplo manji u odnosu na srijedu”, rekao je Zelenski.
Milioni ljudi su i dalje bez struje, vode i grejanja, kako se zima pojačava.
Zelenski je dodao da su glavni grad i okolni regioni najviše pogođeni napadima.
Rekao je da su brojni stanovnici u Kijevu bez struje preko 20 ili 30 časova.
On je istakao da su, posle Kijeva, najviše pogođeni regioni Odese, Lavova i Vinitsje i Dnjepropetrovska.
Zelenski je apelovao na građane da što više koriste aparate koje štedljivo troše energiju.
“Ukoliko nemate isključenja struje, to ne znači da je problem završen. Molim vas, ukoliko imate struju, to ne znači da treba da palite nekoliko električnih uređaja ođednom. Moramo da preguramo zimu koju će svi pamtiti”, poručio je Zelenski.
Premijer Ukrajine Denis Šmihal rekao je da, uprkos napadima, skoro sve ključne infrastrukture u zemlji su ponovo u funkciji, uključujući i vodovod, toplane, bolnice i hitne službe.
“Međutim, običan narod se suočava sa planiranim restrikcijama u svakom dijelu Ukrajine”, rekao je Šmihal.
07.14 Grosi: IAEA završila bezbjednosnu misiju u Černobilju
Jednonedjeljna misija stručnjaka za nuklearnu bezbjednost i bezbjednost u nuklearnoj elektrani u Černobilju je završena, naveo je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi u saopštenju objavljenom na sajtu IAEA.
IAEA je završila jednonedjeljnu ekspertsku misiju za nuklearnu bezbjednost i bezbjednost u Černobilju, uključujući zonu isključenja koja je postavljena oko nuklearne elektrane nakon nesreće 1986, navedeno je u saopštenju.
Misija će pomoći da se otvori put za nadogradnju i poboljšanje nuklearne bezbjednosti elektrane, stoji u saopštenju.
Eksperti IAEA su, takođe, stekli bolje razumijevanje bezbjednosnih potreba nuklearne elektrane i pružili savete i smernice o praćenju radijacije, navedeno je u saopštenju.
Na zahtjev ukrajinske vlade, IAEA će u narednim sedmicama rasporediti ekspertske misije u nuklearne elektrane Rovenskaja, Hmelnickaja i Južnoukrajinskaja.
06.53 Zelenski kritikovao Klička zbog skloništa
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kritikovao je gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička zbog loših rezultata u funkcionisanju skloništa uspostavljenih kako bi se pomoglo građanima koji su ostali bez struje i grijanja nakon ruskih napada.
Ukrajina je uspostavila hiljade takozvanih “centara nepobjedivosti” gdje ljudi mogu da se ugreju, dođu do vode, interneta i linkova za mobilne telefone.
U večernjem obraćanju Zelenski je sugerisao da gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko i njegovi zvaničnici nisu učinili dovoljno da pomognu.
“Nažalost, lokalne vlasti nisu dobro radile u svim gradovima. Konkretno, ima mnogo pritužbi u Kijevu… Blago rečeno, potrebno je da se više radi”, rekao je on i istakao da nivo usluga dostupnih u mnogim centrima u Kijevu nije dovoljno dobar.
“Obratite pažnju – žiteljima Kijeva je potrebna veća podrška… mnogi (od njih) su bez struje 20 ili čak 30 sati. Očekujemo kvalitetan rad od kabineta gradonačelnika”, naglasio je Zelenski.
On je, takođe, kritikovao one “koji su lagali” u svojim zvaničnim izvještajima, ali nije iznio detalje.
Do sada je uspostavljeno više od 4.000 centara.
Primjedbe koje je uputio Zelenski su neuobičajene, s obzirom da je on nastojao da njeguje sliku nacionalnog jedinstva tokom rata i obično obasipao zvaničnike pohvalama, navela je agencija.
Kličko, 51-godišnji bivši profesionalni bokser, izabran je za gradonačelnika Kijeva 2014. godine. Iz njegove kancelarije za sada nije bilo reakcija.
Glas srpske
Svijet
ŠOK ODLUKA VIKTORA ORBANA: Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu

Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.
Mađarska je u četvrtak saopštila da će započeti postupak povlačenja iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu.
“Mađarska će se povući iz Međunarodnog krivičnog suda”, napisao je Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Viktora Orbana, u kratkoj izjavi.
“Vlada će u četvrtak pokrenuti postupak povlačenja u skladu sa ustavnim i međunarodnim pravnim okvirom”.
Ovo saopštenje uslijedilo je kada je izraelski premijer Benjamin Netanjahu stigao u mađarsku prijestonicu, Budimpeštu, uprkos međunarodnoj potjernici koja je izdata protiv njega zbog rata u Gazi.
Vlada Mađarske pozvala je Netanjahua u novembru, nakon što je MKS, izdao potjernicu optužujući ga za zločine protiv čovječnosti.
Orban, blizak saveznik Netanjahua, potjernicu je nazvao “skandalozno drskom” i “ciničnom”.
Zemlje članice MKS-a, kao što je Mađarska, obavezne su da pritvore osumnjičene za kojima je raspisana potjernica, ako kroče na njihov tlo, ali sud nema načina da to sprovede i oslanja se na države da se pridržavaju njegovih odluka.
Svijet
OŠTRE REAKCIJE NAKON TRAMPOVE ODLUKE: Lideri kipte od bjesa, Kina prijeti, zanimljive riječi njegove omiljene evropske liderke

Nakon Trampove odluke o uvođenju carina usljedile su oštre reakcije svjetskih lidera.
Predsjednik Donald Tramp objavio je u srijedu odluku o uvođenju 10% carine na sav uvoz u Sjedinjene Države, uz dodatne povećane carine za ključne trgovinske partnere. Ova odluka izazvala je oštre reakcije širom svijeta, pri čemu su neki lideri najavili kontramere, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog mogućeg trgovinskog rata.
Tramp je odluku pravdao kao “recipročne” carine, odgovor na trgovinske barijere koje druge zemlje postavljaju američkoj robi. Evropska unija je među pogođenima, suočavajući se sa carinama od 20%.
Oštre reakcije evropskih lidera
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, inače bliska Trampu, ocjenila je carine kao “pogrešne” i upozorila da bi mogle oslabiti Zapad.
“Radićemo na sporazumu sa SAD kako bismo izbjegli trgovinski rat koji nikome ne koristi”, poručila je ona.
Poljski premijer Donald Tusk istakao je da “prijateljstvo znači partnerstvo” i pozvao na recipročne tarife. Irski premijer Majkl Martin izrazio je “duboko žaljenje”, dok je švedski premijer Ulf Kristerson poručio da Švedska ne želi trgovinske barijere i da je potrebno pronaći rješenje za nastavak saradnje.
Španski premijer Pedro Sančez naglasio je da će njegova vlada zaštititi nacionalne interese, dok je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen kritikovao odluku SAD kao štetnu i nepotrebnu.
“Evropa će ostati ujedinjena i odgovoriti snažno i proporcionalno”, izjavio je on.
Manfred Veber, predsjednik Evropske narodne partije, nazvao je Trampove carine “napadom iz straha” koji šteti obje strane Atlantika.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će se obratiti javnosti iz Brisela.
Reakcije Velike Britanije i Švajcarske
Britanski sekretar za trgovinu Džonatan Rejnolds izjavio je da će London ostati miran i posvećen postizanju trgovinskog sporazuma sa Vašingtonom.
“Imamo niz alata na raspolaganju i nećemo oklevati da ih upotrebimo”, dodao je on.
Švajcarska predsjednica Karin Keler-Sater poručila je da će Savezno veće brzo procjeniti sledeće korake, ističući da je dugoročna ekonomska stabilnost zemlje prioritet.
Odnosi sa Kanadom i Meksikom
Za sada, Kanada i Meksiko su pošteđeni nove globalne carine od 10%, ali carine do 25% na određene proizvode iz ovih zemalja ostaju na snazi, uključujući mjere usmjerene na kontrolu krijumčarenja fentanila.
Kanadski premijer Mark Karni ocjenio je da su neki elementi trgovinskih odnosa sa SAD sačuvani, ali je najavio da će se Kanada boriti protiv carina na čelik i aluminijum.
“Trampove tarife fundamentalno menjaju međunarodni trgovinski sistem”, upozorio je Karni.
Azija i Pacifik: Kritike i pozivi na smirenost
Australijski premijer Entoni Albanez ocjenio je odluku kao “neprijateljski čin” i upozorio da će potrošači snositi najveći teret.
“Nećemo se uključiti u spiralu trgovinskog rata koja vodi višim cijenama i sporijem rastu”, rekao je on.
Novozelandski ministar trgovine Tod Meklej istakao je da slobodna trgovina ostaje ključna za ekonomiju njegove zemlje i da će zvaničnici razgovarati sa Vašingtonom kako bi ublažili posledice carina.
Privremeni predsjednik Južne Koreje Han Duk-su naložio je hitne mjere podrške kompanijama pogođenim carinama i zatražio od ministra industrije da pregovara sa SAD o smanjenju negativnog uticaja.
Latinska Amerika: Odgovor kroz institucije
Brazilsko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je žaljenje zbog novih carina i najavilo mogućnost obraćanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Kolumbijska ministarka spoljnih poslova Laura Sarabija poručila je da se analiziraju mjere zaštite nacionalne industrije i izvoznika.
Trampove carine otvaraju novo poglavlje u globalnim trgovinskim odnosima, dok zemlje širom svijeta traže način da zaštite svoje ekonomske interese i izbjegnu eskalaciju trgovinskih tenzija.
Reakcija Kine
Kinesko ministarstvo trgovine poziva SAD da “odmah ukinu ove jednostrane carinske mjere i trgovinske sporove reše na odgovarajući način kroz ravnopravan dijalog sa svojim partnerima”.
“Kina se odlučno protivi ovom potezu i preduzeće odlučne kontramere da zaštiti svoja prava i interese”, rekao je portparol.
Kina je možda najteže pogođena Trampovom odlukom jer je na svu kinesku robu nametnuta dodatna carina od 34 odsto – povrh već postojećih 20 odsto.
(Jutarnji)
Svijet
POSLJEDICE ĆE BITI STRAŠNE: Tramp EU uveo carine od 20%, obratila se Von der Leyen

Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Leyen na više je jezika u video obraćanju komentarisala Trampove carine: na engleskom, njemačkom i francuskom.
Američke carine “težak su udarac” svjetskoj privredi i Evropska unija priprema protivmjere ako pregovori ne uspiju, rekla je Von der Leyen.
“Već finalizujemo prvi paket protivmjera kao odgovor na carine na čelik”, rekla je u izjavi koja je pročitana u Samarkandu, u Uzbekistanu, uoči samita o partnerstvu između EU i Srednje Azije.
“Dodatno pripremamo nove protivmjere kako bismo zaštitili svoje interese i svoja preduzeća ako pregovori ne uspiju”, zaključila je.
Von der Leyen kaže da će posljedice američkih carina biti “ogromne”.
“Globalna privreda pretrpjeće velike štete, neizvjesnost će se povećati i potaknuti dodatni protekcionizam. Posljedice će biti strašne za milione ljudi širom svijeta, posebno za najranjivije zemlje koje su sada podložne najvišim američkim carinama”, rekla je Von der Leyen.
“Milioni građana suočiće se s višim računima za namirnice, lijekovi će poskupjeti, kao i prevoz. Inflacija će rasti”, navela je.
“Svi će patiti”
Na konferenciji za medije dodala je da će sve firme, “velike i male, patiti od prvog dana”, pogođene poremećajima opskrbnih lanaca, većom neizvjesnošću te teškom birokratijom.
“Troškovi poslovanja sa Sjedinjenim Državama drastično će porasti”, rekla je.
“Štaviše, čini se da u tom neredu nema reda. Ne postoji jasan put kroz kompleksnost i haos koji pogađa sve trgovinske partnere SAD-a”, istaknula je Von der Leyen.
“Mi smo ujedinjeni”
“Ako napadnete jednog od nas, napali ste sve nas”, rekla je Von der Leyen te naglasila zajednički stav Evrope.
“Mi smo u ovome zajedno: ako napadnete jednog od nas, napali ste sve nas”, rekla je Von der Leyen. “Naše jedinstvo naša je snaga.”
Istakla je da će Evropa “stajati uz one koji su izravno pogođeni”, napomenuvši ranije da neke od najranjivijih zemalja svijeta snose najveći teret visokih carina.
“Europa je ujedinjena – za poduzeća, građane i za sve Europljane. Nastavit ćemo graditi mostove sa svima onima kojima je, poput nas, stalo do poštene trgovine temeljene na pravilima kao osnovi prosperiteta”, rekla je Von der Leyen.
Podsjetimo, Tramp je ranije najavio minimalnu carinu od 10% na većinu robe koja se uvozi u Sjedinjene Američke Države, s višom stopom od 20% za Evropsku uniju, čime je dodatno pojačao globalni trgovinski rat koji prijeti rastom inflacije i usporavanjem ekonomskog rasta u SAD-u i širom svijeta, prenosi Index.
-
Hronika2 dana ago
ORUŽANA PLJAČKA U BANJALUCI: U toku potraga za razbojnikom
-
Svijet2 dana ago
IZRAEL BOMBARDOVAO BEJRUT,UBIJENO TROJE LJUDI! Testiraju krhko četvoromjesečno primirje
-
Politika2 dana ago
DODIK DAO 840.000 dolara za skidanje sankcija navodi HAARETZ
-
Društvo2 dana ago
EKSTREMNO HLADNO VRIJEME JURI PREMA NAMA! Pogledajte kakav “monstrum” stiže iz Rusije! (VIDEO)
-
Banjaluka2 dana ago
“NINKOVIĆ NA APARATIMA”: I rukovodstvo Skupštine grada Banjaluka priznalo, POSLOVNIK NEUSTAVAN
-
Politika2 dana ago
KOVAČEVIĆ UDARIO NA VUKANOVIĆA “On je sredstvo Sarajeva za ostvarenje njihovog cilja – POLITIČKU ELIMINACIJU DODIKA”
-
Politika2 dana ago
KREĆU PRVE UPLATE: Hoće li bh. političari pustiti niz vodu milijardu evra?
-
Politika1 dan ago
„VIADUCT“ DNEVNO „ZARAĐUJE“ 19.000 KM: Staša Košarac do sada Srpsku koštao više od 4 miliona KM