Velika vojna vježba EUFOR-a „Brzi odgovor“, koja se završava ove sedmice, nije samo provjera spremnosti međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini. Ona predstavlja i svojevrsni test sposobnosti Evropske unije da u kratkom roku pojača vojno prisustvo u kriznom području i preuzme veću odgovornost za vlastitu bezbjednost.

Vježba se održava u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp sve otvorenije insistira da evropske zemlje moraju preuzeti veći dio tereta vlastite odbrane i manje se oslanjati na Sjedinjene Američke Države i NATO.

U tom kontekstu, BiH je posebno zanimljiva jer je upravo ovdje Evropska unija još 2004. godine preuzela vojnu misiju od NATO-a.

EU testira sposobnost brzog raspoređivanja

EUFOR „Althea“ trenutno u BiH ima oko 1.500 pripadnika, ali koncept vježbe „Brzi odgovor“ pokazuje da evropske snage računaju i na mogućnost brzog dovođenja dodatnih jedinica iz drugih država.

Cilj je provjeriti koliko brzo rezervne snage mogu stići u BiH, povezati se sa jedinicama koje su već na terenu i biti raspoređene tamo gdje se pojavi bezbjednosni rizik.

U EUFOR-u navode da se vježbom provjeravaju komandovanje i kontrola, logistika, mobilnost, komunikacije, vazduhoplovna podrška i interoperabilnost multinacionalnih snaga.

Poseban segment predstavlja i saradnja sa Oružanim snagama BiH i domaćim policijskim agencijama.

Od Mostara do Bijeljine i Trebinja

Tokom vježbe evropske snage raspoređivane su na više lokacija širom BiH.

Italijanski padobranci izveli su vazdušni desant kod Mostara, dok su dodatne jedinice prebacivane helikopterima iz baze Butmir.

U području Bijeljine izvedeno je multinacionalno raspoređivanje nizozemskih, francuskih, italijanskih i rumunskih snaga, uključujući transport jedinica iz Tuzle i vazdušno prebacivanje padobranaca.

Kod Rudog su grčki, italijanski, albanski i makedonski vojnici uvježbavali zaštitu skladišta municije i naoružanja.

U Trebinju je austrijski vod testirao brzo premještanje rezervnih snaga iz baze Butmir i njihovo povezivanje sa domaćim bezbjednosnim strukturama.

Istovremeno su u Mostaru austrijski i mađarski elementi, uz podršku grčkih i drugih evropskih jedinica, uvježbavali različite scenarije na aerodromu.

Šta ovo znači za budućnost evropske odbrane?

EU već nekoliko godina razvija koncept sopstvenih sposobnosti za brzo vojno djelovanje.

Strateški kompas, usvojen 2022. godine, predvidio je razvoj sposobnosti brzog raspoređivanja do oko 5.000 vojnika za krizne situacije. Vježbe poput „Brzog odgovora“ predstavljaju praktičnu provjeru upravo onoga što evropske zemlje žele postići – da ne zavise uvijek od dugotrajnog američkog vojnog angažovanja kada se pojavi kriza u njihovom susjedstvu.

BiH u tom smislu ima posebno mjesto.

EUFOR je već prisutan u zemlji, ima uspostavljenu komandnu strukturu i infrastrukturu, a istovremeno može računati na rezervne snage koje se po potrebi dovode iz drugih država.

NATO i EU ipak ostaju povezani

Iako je EUFOR „Althea“ vojna operacija Evropske unije, vježba pokazuje da evropska bezbjednosna arhitektura ne može biti posmatrana potpuno odvojeno od NATO-a.

U „Brzom odgovoru“ učestvuju i formacije povezane sa KFOR-om na Kosovu, dok NATO i dalje ima svoje prisustvo u BiH kroz Glavni štab.

Zbog toga vježba ima širi značaj od same provjere spremnosti EUFOR-a.

Ona pokazuje kako bi u budućnosti mogla izgledati podjela odgovornosti između Evropske unije i NATO-a – od zajedničkog planiranja i logistike do brzog prebacivanja jedinica na krizna područja.

BiH kao evropski bezbjednosni test

Za Bosnu i Hercegovinu ovo znači da bi u slučaju ozbiljnog pogoršanja bezbjednosne situacije EU trebalo da bude sposobna da u relativno kratkom roku pojača svoje prisustvo bez čekanja na dugotrajnu političku i vojnu mobilizaciju.

Zato „Brzi odgovor“ nije samo vojna vježba u BiH. To je i test mnogo šire evropske ambicije – da Evropska unija ne bude samo politička i ekonomska sila, već da bude sposobna samostalno zaštititi svoje interese i reagovati na krize u svom neposrednom susjedstvu.

Bosna i Hercegovina je u 2024. godini zabilježila najveći rast B2C e-commerce prometa u Evropi, čak 117 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Izvještaj Ecommerce Europe i EuroCommerce navodi da je zemlja na vrhu ljestvice rasta zbog kombinacije stvarnog ubrzanja online kupovine i bolje metodologije mjerenja, piše BiznisInfo.ba.

O čemu se radi?
Radi se o izvještaju “European E-commerce Report 2025“, koji analizira stanje e-commercea u 38 evropskih zemalja.

U njemu je utvrđeno da je ukupni B2C e-commerce promet u Evropi u 2024. porastao za oko sedam odsto, dosegnuvši otprilike 842 milijarde eura.

Međutim, dok su zrela tržišta bilježila znatno niže stope rasta, u regiji istočne Evrope rast je iznosio oko 18 odsto, a BiH je predvodila sa 117 odsto.

Šta je B2C e-commerce?
B2C (Business-to-Consumer) e-commerce označava online prodaju gdje firme direktno nude proizvode ili usluge krajnjim potrošačima. To je ono što građani rade kada kupuju preko interneta: odjeću, elektroniku, knjige, aplikacije – sve putem web-shopova ili mobilnih aplikacija.

Drugim riječima – online kupovina za privatne kupce.

Zašto je u BiH došlo do vrha?
Razlozi za rast od 117% su višestruki:

Poboljšano prikupljanje podataka i promijenjena metodologija – izvještaj sam navodi da je dio rasta rezultat upravo te bolje statistike. Brži prelazak potrošača na online kanale nakon pandemije i sve veća dostupnost interneta i mobilnih uređaja.

Potencijalno niski početni osnovni nivo: tržište je ranije bilo manje razvijeno u odnosu na zapadnu Evropu, pa se potencijal rasta pokazao većim.

Rast potrošnje i digitalizacija kompanija koje su uvele novije modalitete plaćanja, dostave i online usluge.

Kako stoje druge zemlje?
Prema izvještaju, nakon BiH najbrži rast zabilježila je Ukrajina sa oko 92 odsto rasta. Slijede Bugarska (~20 odsto), Estonija (~18 odsto) i Sjeverna Makedonija (~15 odsto) u istočnoj Evropi.

Za usporedbu, neka od “zrelih” tržišta poput Njemačka i Češka Republika praktično nisu imale rast ili su bilježile vrlo nizak rast.

Region hvata priključak
Za publiku u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i ostalim zemljama regiona – ovo je poruka prilike: digitalna trgovina i online kupovina u BiH upravo ubrzavaju i stavljaju zemlju u vrh Evrope.

Kompanije, trgovci i financijske institucije koje želimo pratiti trendove – imaju šansu da budu među prvima. A potrošači – više izbora, više kanala i nove navike.

Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine obara dosadašnje rekorde bez obzira na novu američku carinsku politiku, a glavno izvozno tržište i dalje su Sjedinjene Američke Države, ali i Češka postaje sve važnije tržište.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je za devet mjeseci ove godine u inostranstvo isporučila proizvode vrijedne 309,5 miliona KM, što je za 74,4 miliona maraka više nego lani u istom periodu, kada je izvezeno više od 235 miliona KM.

Prema njihovim podacima za devet mjeseci ove godine, najtraženiji proizvodi iz BiH, što se tiče namjenske industrije, jesu bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, kojih je za devet mjeseci izvezeno u vrijednosti preko 286 miliona KM.

“Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Sjedinjene Američke Države, Češku, Irak, kao i u Srbiju”, kazali su iz UIO BiH.

Ukupno je u SAD za devet mjeseci izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 71,7 miliona KM. Na drugom mjestu je Češka, u koju smo izvezli proizvoda za 65,1 milion KM.

Slavenko Ristić, većinski vlasnik kompanije Tehnički remont Bratunac (TRB), rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne čude jer geopolitička dešavanja, a i kriza u svijetu, dovode u situaciju da se ljudi boje jedni drugih.

“Geopolitička i bezbjednosna situacija u kojoj se trenutno nalazimo odražava se na stanje namjenske industrije širom svijeta. Evropa, ali i ostatak svijeta, shvatili su da moraju ulagati u odbranu, moraju se naoružavati i investirati u namjensku industriju, jer je garancija mira i bezbjednosti oružana sila i jaka vojska države. Sve to daje snažan vjetar u leđa razvoju namjenske industrije”, kazao je Ristić.

Dodao je da domaće kompanije, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, imaju priliku da se predstave na svjetskom tržištu, imajući u vidu da su konkurentni na globalnoj sceni.

“Mi smo jedini koji nudimo naoružanje i vojnu opremu, a pri tome ne prodajemo političke poruke u paketu s tim proizvodima. Za nas koji živimo na Balkanu ovo znači da treba dodatno ulagati u namjensku industriju. Treba iskoristiti ovu priliku da prodajemo i plasiramo svoje proizvode na tržištu što bolje možemo globalno”, pojasnio je Ristić.

Kako je rekao, sve što se proizvede u BiH u sektoru namjenske industrije, a što je namijenjeno izvozu, direktno koristi ekonomiji države.

“Time se stvaraju nova radna mjesta, a samim tim doprinosi se i rastu cjelokupne ekonomije”, poručio je Ristić.

Kako je pojasnio, budući da oni ne izvoze u Ameriku, ne osjete uticaj uvedenih američkih carina, koje su stupile na snagu početkom avgusta, i za BiH određena stopa od 30 odsto.

“Ali namjenska industrija FBiH možda trpi zbog američkih carina, ali situacija u kojoj se trenutno nalazimo je da će se i firme iz FBiH vrlo lako i brzo adaptirati, pa će nastaviti da izvoze na tržište Bliskog istoka ili Afrike”, kazao je Ristić.

Igor Gavran, ekonomista, kazao je ranije da BiH ima uspješne kompanije u namjenskoj industriji i samo kapaciteti i tempo ulaganja u njihovo proširenje su granica.

“Koliko je suludo bilo zapuštanje namjenske industrije poslije rata i koliko bi tek potencijala naša namjenska industrija imala da vlasti nisu dozvolile njeno propadanje i gašenje proizvodnje kompleksnih sistema poput proizvodnje aviona i helikoptera u Mostaru, višecjevnih raketnih lansera u Novom Travniku, dijelova za tenkove i oklopna vozila u ‘Famosu’ i ‘Rudiju Čajavcu’, remonta avionskih motora u ‘Orlu’ itd.”, kazao je Gavran.

Koliko god ovi rezultati djelovali impresivno za nas, naglasio je Gavran, ipak se većinom odnose na municiju i različite projektile, a tek minimalno na oružje i opremu. A to su nekada bili ključni izvozni proizvodi namjenske industrije.