Rok za obezbjeđivanje novca za održavanje prijevremenih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj ističe sutra. Malo je vjerovatno da će ,,preko noći” na računu Centralne izborne komisije BiH osvanuti 6,5 miliona maraka. Da li to znači da se 23. novembra neće održati izbori za novog predsjednika? Za pokretanje aktivnosti na održavanju prijevremenih predsjedničke izbora u Republici Srpskoj neophodno je iz budžeta BiH osigurati oko 6,5 miliona maraka, jasno su poručili iz Centralne izborne komisije BiH, ali i ministar finansija u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić jasno je poručio da on neće potpisati takvu odluku.

Pred poslanicima Parlamentarne skupštine BiH se još uvijek nije našao ni budžet za ovu godinu u kojem bi trebala biti i sredstva za izbore.
“Moguće je da neko ima namjeru da spriječi održavanje prijevremenih izbora pa pokušava da blokira osiguranje novca za izbore”, kaže poslanik NES-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Jasmin Emrić ali dodaje da je visoki predstavnik tu da osigura provođenje izbora.

Po ko zna koji put u BiH se očekuje da Kristijan Šmit nametne rješenje. Iako Institucije BiH funkcionišu na osnovu privremenog finansiranja zakon precizira da se u tom slučaju sredstava za izbore osigiraju iz akumuliranog viška prihoda, neutrošenih sredstava, tekuće rezerve ili nekih sličnih izvora. Zakon kaže da to treba da uradi ministar finansija, ali nije prvi put da ministar to odbija pa je Šmit i za tu situaciju nametnuo odluku.

“Privremeno finsiranje je bilo i 2022.i tada je zamjenik ministra finansija potpisao odluku o osiguranju sredsatava i omogućio održavanje izbora te godine”, podsjeća poslanik PDP-a Mira Pekić.
“To znači nije ništa novo, već smo imali takvu praksu. CIK uputi zahtjev, sredstva se obezbjede iz budžeta. Vidjećemo kako će se sad ponašati Ministarstvo finansija. Iako ministar tvrdi da neće ništa potpisati, ne bi bilo prvi put da odluku umjesto njega potpiše zamjenik ministra koji, kao što vidimo ima ogromna obvlaštenja”,ističe Pekić.

Na osnovu Šmitove nametnute odluke o finansiranju opštih izbora 2022.godine izabrani su, između ostalog i svi poslanici koji danas sjede u Parlamentarnoj skupštini BiH ali i Milorad Dodik. Da nije bilo čuvene Šmitove rečenice, kako su izbori prošli uz manje nepravilnosti, Dodik vjerovatno te 2022. ne bi ni sjeo u fotelju predsjednika Republike Srpske.

Da li će se SNSD i sada povinovati Šmitovim nalozima i izaći na prijevremene predsjedničke izbore izbore?

“Svi Dodikovi potezi govore da će SNSD izaći na izbore”, tvrdi poslanik SDS-a Mladen Bosić.

“Prihvatio je presudu, prihvatio je Šmita, prihvatio je Sud BiH. Prihvatio je i da ode a ovo što se sad dešava je pravljenje uslova za pregovore o načinu na koji će da ode”, smatra Bosić i dodaje da se zbog toga kreiraju krize, referendumi, odlasci u Ameriku, Rusiju…

I dok će se i pored ,,zatezanja” iz SNSD-a prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj vjerovatno održati 23.novembra održavanje opštih u oktobru iduće godine uz upotrebu novih tehnologija je upitno. Naime iako je Kristijan Šmit nametnuo odluku da se iz dijela profita Centralne banke BiH osigura 112 miliona za kupovinu skenera, video nadzora i ostale tehnike koja bi unaprijedila izborni proces, Savjet ministara BiH nije dao saglasnost za sistematizaciju novih radnih mjesta kako bi Centralna izborna komsija Bih zaposlila ljude koji će raditi na tim specifičnim izbornim tehnologijama.

Očigledno je nekima stalo da o rezultatima izbora i dalje odlučuju brojači a ne birači.

(BN)