Connect with us

Politika

DODIK ME NIJE PRITISKAO: Morao sam da odem iz Ustavnog suda BiH

Morao sam otići u prijevremenu penziju. Od Ustavnog suda BiH se pravi meta, žrtva i greška. Ne postoji etnički princip za Ustavni sud, ne može nacionalno glasanje, neće niko sudijama brojati krvna zrnca.

Poručio je ovo Zlatko Knežević još uvijek sudija i potpredsjednik Ustavnog suda BiH.

On je u intervjuu za Mrežu govorio o tome kako to politika vrši pritisak, zašto međunarodna zajednica nije nevina u dešavanjima o Ustavnom sudu, ali i ko je četvrti konstitutivni narod u BiH.

Knežević je pričao i o stranim sudijama, ali i odgovara je li bilo presudno glasanje stranih sudija u tri ključne odluke koje su predmet političkih tenzija, 9. januar, 1. mart i državnoj imovini.

On je ocijenio da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine na najžešćem političkom udaru.

– Jedan od najtežih trenutaka. Sve to se može svesti na nekoliko razloga. Prvi je što je Ustavni sud BiH bio zadnja institucija BiH u kojoj se moglo doći do neke odluke, uz više ili manje problema, ali se dolazilo do odluke. Drugo, i Ustavni sud je u jednom trenutku počeo da klizi tamo gdje ne treba. Ustavni sud ne treba da tumači istoriju, ne treba da kreira buduće odnose – rekao je Knežević.

Dalje navodi da je možda ključni razlog taj što je zakonodavcima i političarima najjednostavnije od Ustavnog suda BiH praviti žrtvu, metu i grešku, kako kaže, da se prikrije ono što oni ne uspijevaju da urade, a što je njihov zadatak i zbog čega su birani.

– Politika želi da Ustavni sud završi ono što oni ne mogu. S druge strane ima politika koja želi da Ustavni sud to uradi da bi oni imali izgovor što su protiv nečega. Ne treba zanemariti ni četvrti konstitutivni narod u BiH, takozvanu međunarodnu zajednicu, koja nimalo nije nevina u ovom svemu što se dešava – smatra Knežević.

Uloga međunarodne zajednice
Pojasnio je i na koji način se vrši navodni politički pritisak na Ustavni sud BiH.

– Ne vjerujem da neko nekog zove telefonom, barem ja tome nisam prisustvovao. Ne znači da ne poznajem ljude koji kreiraju političke procese u BiH, ali nisam bio u situaciji da meni neko naredi, to je više fantastika. Ali, naravno svako svoj interes gura. Kako kreiraju politički pritisak, raznoraznim medijskim i posljedičnim reakcijama – kaže Knežević.

Prema njegovim riječima, međunarodnoj zajednici je u jednom momentu Ustavni sud BiH sjajno došao da se sakriju iza odluka Ustavnog suda BiH.

– Trećina Ustavnog suda je direktni eksponent međunarodne zajednice. Ima tu i takvih interesa. Nažalost, to plaća BiH. Ja idem, i nemam nikakvog razloga ni za kakvo ni pravdanje ni hvalisanje ni napad, ali, nažalost, BiH plaća tu ocjenu ustavnosti, smiren život za sve građane, osjećaj da nije svaki mjesec neka nova istorija – rekao je Knežević.

Na pitanje zbog čega ide u prijevremenu penziju – zato što je želio ili zato što je morao, odgovara „i jedno i drugo.

Knežević kaže da je bio doveden u situaciju da je Narodna skupština Republike Srpske svojim zaključkom tražila od njega da ode.

– Da li su u pravu? Neću da pričam. Moja pozicija je u pitanju, šta god da kažem ispade da ja sebe nešto branim, kukam ili kako god. Postoji trenutak kada se čovjek mora staviti u poziciju da li je iznad zakonodavca ili nije. Duboko vjerujem da su najviši organi vlasti i suverenosti – parlamenti, u ovom slučaju NSRS. Kada sam biran u tom istom parlamentu nijedan glas nije bio protiv, i nisam mogao da se postavim, da kažem sad me baš briga, neću da idem, ne možete me smijeniti – rekao je Knežević.

On ističe da je smatrao da moram poslušati taj dio.

Formalno, kako dodaje Knežević, nije morao.

On kaže da ga formalno niko nije mogao razriješiti, osim sve preostale sudije Ustavnog suda jednoglasno.

Razlozi za ostavku
– Ne postoji institut ostavke u Ustavnom sudu. Nisam ja političar. U smislu morao, da sam ustuknuo. Nije to. Da se pojavio pojedinac, politička stranka, ne bi na isti način ovo završilo. Ali se pojavila institucija. Ako ja ne poštujem Ustav i BiH i Srpske, kako da to tražim od drugih. Institucija je stala iza svog zahtjeva – rekao je Knežević.

On je istakao da predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik nije lično vršio pritisak na njega.

– Da me neko ucjenjuje ili prepada, nema od toga ništa. Poštujem institucije. Predsjednik Republike Srpske mene nije lično ucijenio. Šta ja mislim o nekim potezima, o tome kad odem u penziju. Da li je on naložio, da li su neki poslušali , to ne mogu da zaključim. Ako ne trebam Republici Srpskoj, onda idem. Znam sjajne mlađe od mene koji bi mogli doći raditi – poručio je Knežević.

Kada je riječ o popuni Ustavnog suda BiH, naglasio je da „će to biti vrlo teška situacija“.

Knežević kaže da će se postavljati pitanja legitimnosti suda.

– Možda se to pitanje ne bi postavljalo da je pet domaćih sudija u kvorumu, makar i da ne bude niko iz Republike Srpske. Problem je što većinu kvoruma čine strane sudije, ne ulazim u političke priče, uvjeren sam da se sudije Ustavnog suda moraju izabrati. To je prioritetni interes građana BiH. Treba ovoj zemlji Ustavni sud – naveo je Knežević.

Kada su kreatori Ustava, a razgovarao sam sa nekoliko njih, kako je rekao Knežević, pisali Ustav, oni su htjeli da strane sudije u prvom periodu presudno utiču na neka individualna prava – povrat imovine, pitanje ratnih zločina i slično.

Nacionalno glasanje je glupost
On kaže da je doprinos stranih sudija dugo bio veliki u tom dijelu koji se odnosi na individualna prava.

– Ali ja nikada se ne bih upustio u glasanje u zemlji u kojoj sam stranac, da budem presudan glas, već bih insistirao da domaći dođu do zaključka, a ako postoji mala razlika tada se priključim jednom ili drugom – naveo je Knežević.

Upitan u kojim predmetima su strane sudije bile ključ, on kaže da ne može govoriti o glasanju jer je vezan tajnom. Knežević je dodao da može dati primjere iz kojih javnost sama može zaključiti.

– Po meni, pitanje odluke 1/11 o imovini i dvije ocjene koje sam, da ne budem naknadno pametan, piše u mojim izdvojenim mišljenjima, koje su rizik, stvorile rizik i dovele do toga da Ustavni sud na neki način ne bude dobro ocijenjen i meta politike – Dan Republike Srpske i zahtjev Srpske za ocjenu 1. marta kao praznika – rekao je Knežević.

On je dodao da BiH ima previše istorije i gdje god se „dirne u neke stvari, neke druge se otvaraju“.

Tad se pojavi, navodi Knežević, nekorektan pristup u kojem je tad bila presudna dužnost domaćih sudija, a trebala je da bude presudna podrška stranih sudija – dogovorite se domaći.

– Po meni su to tri trenutka u kojima je Ustavni sud trebao biti zagovornik integrativnog faktora – rekao je Knežević.

On ističe da bi Ustavni sud BiH bez stranih sudija donosio odluke Bosne i Hercegovine – ne švajcarske, albanske, njemačke, rumunske, moldavske, rumunske ili italijanske.

– Tada bismo bili prisiljeni da se odluka mora donijeti, i mora imati pet glasova. Kompromis je pola pobjede, ne poraza – kategoričan je on.

Ističe da je Ustav jasan – ne postoji etnički princip za sudije Ustavnog suda.

– Nacionalno glasanje – ne može. Razlika je entitetsko i nacionalno. Nacionalno glasanje je glupost, a entitetsko je u smislu da treba pribaviti određena mišljenja. U smislu da se prebrojavamo po krvnim zrncima – to nema smisla – poručio je.

Knežević kaže da nije velik broj odluka Ustavnog suda BiH koje se ne provode.

On ističe da su problem odluke o ocjeni ustavnosti. One se, kako je dodao Knežević, ne provode.

– Koliko ja znam – najveći problem je Parlament BiH, najveći broj odluka o ocjeni ustavnosti ne provode. To pokazuje gdje je ili gdje nije problem u BiH. To je besmisleno – zaključio je Knežević.

Related Topics:

Politika

OVO SU SVI DETALJI o pomoćnom sastavu policije u Srpskoj

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) planira uvođenje pomoćnog sastava policije, što je predviđeno Prijedlogom Zakona o izmjeni i dopunama zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, koji je prije nekoliko dana usvojila Vlada Republike Srpske.

U ovom prijedlogu, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”, navodi se da MUP može uspostaviti pomoćni sastav policije u slučajevima kada treba da se nadoknadi veliki broj policijskih službenika za obavljanje određenih policijskih poslova.

“Na pripadnike pomoćnog sastava policije kada su angažovani primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na prava i dužnosti policijskih službenika”, ističe se u prijedlogu.

Kako se dodaje, izbor pripadnika pomoćnog sastava policije obavlja se putem javnog konkursa, a uslove za postupak prijavljivanja, selekciju i izbor kandidata koji učestvuju u javnom konkursu za pripadnika pomoćnog sastava policije propisuje Vlada podzakonskim aktom.

“O angažovanju pomoćnog sastava policije odlučuje ministar, na prijedlog direktora policije”, navodi se u Prijedlogu zakona.

Kako je definisano, prava i obaveze pripadnika pomoćnog sastava policije, način angažovanja, organizacija i rad pomoćnog sastava, obuka, način držanja i nošenja oružja i pripadajuće opreme, kao i izgled, oblik i sadržaj službene legitimacije propisuje Vlada podzakonskim aktom.

Obrazloženo je i uvođenje ovog sastava.

“Obrađivač navodi da će formiranjem pomoćnog sastava policije Ministarstvo unutrašnjih poslova biti u mogućnosti da efikasnije odgovori na različite bezbjednosne i druge izazove jer se kroz praksu pokazalo da aktivni broj policijskih službenika u vanrednim situacijama nije dovoljan i da određene okolnosti zahtijevaju angažovanje većeg broja policijskih službenika, odnosno lica koja su prošla odgovarajuću obuku i stekla potrebna znanja, a sve s ciljem pružanja efikasnog odgovora u navedenim situacijama u kojima je brza reakcija često ključ uspjeha”, navodi se u Obrazloženju Prijedloga, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”.

Predloženim zakonskim rješenjem uvodi se mogućnost da Ministarstvo unutrašnjih poslova uspostavi pomoćni sastav policije i to u određenim slučajevima.

“To će biti kada je potrebno nadoknaditi veliki broj policijskih službenika za obavljanje određenih policijskih poslova. Propisuje se da će se izbor pripadnika pomoćnog sastava policije vršiti putem javnog konkursa, te da će se na pripadnike pomoćnog sastava u vrijeme njihovog angažovanja primjenjivati odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima koje se odnose na prava i dužnosti policijskih službenika”, navedeno je u obrazloženju.

Pored navedenog, propisuje se da o angažovanju pomoćnog sastava policije odlučuje ministar na prijedlog direktora, kao i to da pripadnici pomoćnog sastava policije kada su angažovani primjenjuju policijska ovlašćenja, pod nadzorom policijskog službenika Ministarstva unutrašnjih poslova.

“Zakonom je dato ovlašćenje Vladi Republike Srpske da podzakonskim aktom uredi prava i obaveze pripadnika pomoćnog sastava policije, način angažovanja, organizaciju i rad pomoćnog sastava, obuku, način držanja i nošenja oružja i pripadajuće opreme, kao i izgled, oblik i sadržaj službene legitimacije pripadnika pomoćnog sastava. Takođe, predloženim zakonskim rješenjem propisuje se da Ministarstvo unutrašnjih poslova, radi realizacije poslova i zadataka, može upotrijebiti opremu za ometanje signala za komunikaciju i sisteme za prepoznavanje objekata, a s ciljem otklanjanja bezbjednosnih rizika”, ističe se u obrazloženju.

Formiranjem pomoćnog sastava policije, kako se dodaje, “Ministarstvo bi moglo efikasnije odgovoriti na navedene izazove jer se kroz praksu pokazalo da aktivni broj policijskih službenika u vanrednim situacijama nije dovoljan i da određene okolnosti zahtijevaju angažovanje većeg broja policijskih službenika, odnosno lica koja su prošla određenu obuku i stekla adekvatna znanja, a sve s ciljem pružanja efikasnog odgovora u navedenim situacijama u kojima je često brza reakcija ključ uspjeha”.

“Osim vanrednih situacija izazvanih elementarnim nepogodama i krizama izazvanim epidemijama, već duži period suočavamo se i sa problemom priliva ilegalnih migranata, a koji, pored humanitarne krize, izaziva i krizu bezbjednosnog karaktera”, navedeno je u obrazloženju.

Ministarstvo, dodaje se, “može doći u situaciju da iz redovnog sastava policije ne može izdvojiti na duži period dovoljan broj svojih pripadnika u te svrhe, odnosno za obavljanje zadataka sprečavanja i otklanjanja bezbjednosnih incidenata i očuvanja same bezbjednosti u vezi sa migrantskom krizom koja je u kontinuitetu prisutna već nekoliko godina jer bi se na taj način mogla ugroziti unutrašnja bezbjednost u Republici Srpskoj”.

“Takođe, napominjemo da ovakvo zakonsko rješenje za navedene situacije poznaju i zakonodavstva država Evropske unije i država u regionu, a zakonska rješenja su ista ili slična u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji”, dodaje se u obrazloženju.

Pored navedenog, kako je naglašeno, “a iz razloga bezbjednosnog rizika do kojeg dolazi upotrebom bespilotnih letjelica (dronova), a imajući u vidu tehnološka dostignuća u ovoj oblasti i potrebu da se na adekvatan način odgovori na sve bezbjednosne izazove, definisana je mogućnost preduzimanja policijskih mjera i radnji u smislu upotrebe sistema i opreme u navedenu svrhu”.

“Shodno navedenom, pristupilo se izradi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima po hitnom postupku”, navedeno je u obrazloženju.

Nastavi čitati

Politika

IRB REPUBLIKE SRPSKE traži SWIFT kod za platni promet

Investiciono-razvojna banka Republike Srpske (IRB RS) pokrenula je proceduru za dobijanje SWIFT koda, što je jedan od posljednjih koraka za uspostavljanje platnog prometa u ovoj instituciji.

Međutim, konačan završetak tog procesa zavisi i od drugih nadležnih institucija, prije svega Centralne banke BiH (CBBiH).

U IRB-u su za CAPITAL rekli da su nakon dobijanja dozvole za uvođenje platnog prometa od Agencije za bankarstvo RS pokrenuli proceduru za dobijanje tzv. SWIFT koda, koja je u toku.

Ipak, konačan završetak procesa uvođenja platnog prometa zavisi, koliko od same IRBRS, toliko i od drugih institucija koje su uključene u procese.

„SWIFT kod, odnosno komunikacijski broj za obavljanje platnog prometa, kako unutrašnjeg tako i sa inostranstvom, neophodan je kako bi Centralna banka BiH dala saglasnost za uključivanje u platne sisteme BiH“, kažu u IRB-u.

Dodaju da intenzivno rade na svim aktivnostima koje podrazumijevaju uspostavljanje platnog prometa, te da su svi kapaciteti banke u službi tog procesa.

U Centralnoj banci BiH su potvrdili da im se IRB obratila sa ciljem prikupljanja informacija o aktivnostima i dokumentima koji su potrebni za uključivanje u platne sisteme.

„Ovlaštena organizacija, licencirana za obavljanje poslova platnog prometa, može aplicirati za učešće u platnim sistemima CBBiH, uz napomenu da je za zvanično učešće u platnim sistemima neophodno ispunjenje svih uslova propisanih Operativnim pravilima platnih sistema CBBiH“, kazali su u ovoj instituciji.

Podsjećamo, Izmjenama Zakona o investiciono – razvojnoj banci RS koje je usvojila Narodna skupština RS u julu prošle godine, stvorene su zakonske pretpostavke da IRB obavlja platni promet i prima novčane depozite.

Ovaj potez je u javnosti ocijenjen kao pokušaj vlasti da spasi firme sa američke crne liste kojima su komercijalne banke ugasile račune i otkazale saradnju.

Zakon je donesen neposredno nakon što su brojne kompanije, ali i pojedinci dospjeli na sankcije Američke kancelarije za kontrolu imovine stranaca OFAC zbog povezanosti sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom i članovima njegove porodice.

Nastavi čitati

Politika

NATO ZAKUCAVA VRATA BALKANA! “Rute potvrdio – ostajemo na KiM i u BiH!”

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da Alijansa ostaje prisutna u AP KiM i u Bosni i Hercegovini kroz misije KFOR i EUFOR.

U obraćanju novinarima na Samitu lidera zemalja članica NATO-a u Hagu, on je istakao da NATO ostaje usmjeren na Zapadni Balkan, i pored toga što region nije bio tema Samita.

„KFOR je na Kosovu. EUFOR je u Bosni i Hercegovini. Posjetio sam region, bilo je razgovora sa liderima u Bosni i na Kosovu. Večerao sam u Briselu sa predsjednikom Srbije. Tako da je NATO dosta uključen“, rekao je Rute, objavljeno je na sajtu NATO-a.

Dodao je da je Evropska unija takođe veoma uključena.
„Imamo blisku saradnju sa (šeficom evropske diplomatije) Kajom Kalas i (predsjednicom Evropske komisije) Ursulom fon der Lajen sa evropske strane“, rekao je Rute.

Nastavi čitati

Aktuelno