Connect with us

Politika

DODIK NAKON SASTANKA SA NETJANAHUOM! “Naši neprijatelji su i NEPRIJATELJI IZRAELA”

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, sastao se danas, 28. januara, sa Benjaminom Netjanahuom, premijerom Izraela. Njihov sastanak ocijenio je jednim od najboljih sastanaka na kojima je učestvovao u posljednjim decenijama, a tokom razgovora tražena je pomoć za povratak vojske, finansija, sudova i obavještajne službe.

– Ovo je bio sastanak punog razumijevanja. Ovo je bio sastanak shvatanja naše pozicije, pozicije Izraela i jevrejskog naroda kao i njihovog shvatanja naše pozicije koja je veoma kompleksna – naglasio je Dodik.

Dodik je naveo da je u posljednje vrijeme kroz rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, pozicija Srpske veoma ugrožena.

– Ovo je bila prilika da razgovaramo o mogućim oblicima naše saradnje. Mi smo potencirali da nam pomognu da se vratimo na slovo Dejtona, da nam vrate vojsku, finansije, sudove, obavještajne službe i sve ono što smo po Dejtonskom sporazumu imali. Ne možemo više da trpimo ove stvari koje se dešavaju u sudu. Јa sam svojim slučajem pokušao da skrenem pažnju, ali naši ljudi moraju da shvate da oni nemaju namjeru da stanu. Imamo čovjeka kojeg su osudili na tri godine zbog tri prsta. Onda to znači da mi tu nemamo šta da tražim – rekao je Dodik za RTRS.

On je dodao da je poruka premijera Netanjahua bila veoma jasna.

– Netanjahu je nama rekao da smo mi veliki i trajni prijatelji. Nalazimo se u situaciji da oni koji su naši neprijatelji, da su to neprijatelji i Izraela – istakao je Dodik.

Po povratku u Republiku Srpsku Dodik je najavio razgovore sa relevantnim faktorima da bi se vidjeli na koji način će se Srpska dalje kretati.

– Moramo prestati sa evropskim integracijama dok ne riješimo naš status – rekao je Dodik.

Izrazio je zadovoljstvo što je u Izraelu mogao da razgovara i o uspostavljanju avionske linije od Banjaluke do Tel Aviva, privrednoj saradnji, naglasivši da je sve više izraelskih kompanija koje ispituje mogućnost investiranja u Republiku Srpsku te dodao da će jedna u Gradišci otvoriti pogon.

Naveo je i da je delegacija iz Republike Srpske imala razgovor sa ministrom finansija Izarela da dođe njihova ekipa stručnjaka kako bi sa stručnjacima iz Ministarstva finansija Srpske sagledali na jednom panelu mogućnosti koje imamo.

Tokom dana Ana Trišić Babić, v.d. predsjednika Republike Srpske, i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, posjetili su grob Arija Livnea u Jerusalimu.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno