Connect with us

Politika

Dodik pita: “Kada ćemo mi Srbi jednom naučiti da budemo PAMETNI”

Kada ćemo mi Srbi jednom naučiti da budemo pameti, upitao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i poručio da je Srbiji u ovom trenutku potrebna stabilnost, a predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću snaga da se izbori sa svim pritiscima koje ima spolja i iznutra.

U intervjuu za Televiziju Tanjug, Dodik je istakao da se vlast jedino može dobiti na izborima, a ne na ulici, jer, kako kaže, nema države na svijetu gdje vi možete da uđete u javnu instituciju i blokirate je.

S jedne strane, ističe, imamo Vučića, koji je izabran voljom naroda, a sa druge one koji pokušavaju da destabilizuju Srbiju blokadom fakulteta i ulica u jednom vrlo osjetljivom geopolitičkom trenutku.

– Srbiji je potrebna stabilnost, ono što će Vučiću dati snagu za međunarodne skupove, a ne da na njih ide ranjen činjenicom da ima proteste na ulicama… – kaže Dodik i pita: “Kada ćemo mi Srbi jednom naučiti da budemo pametni”.

Nakon jednoipomjesečnog odsustva sa političke scene, zbog oporavka od operacije koju je početkom decembra prošle godine imao u Beogradu, Dodik kaže da se trudio da mu ništa od dešavanja ne promakne.

Komentarišući aktuelne proteste u Srbiji, Dodik kaže da ne vidi nikoga ko bi mogao da zamijeni Vučića na liderskoj poziciji, a da ima istu snagu kao što je Vučić da podnese sve te pritiske.

– Јe li ima neko u Srbiji koji je mogao da bude lider, da ponese istu snagu kao Vučić? Јa ga ne vidim. Јa ne vidim. Јel vrijedi sad eksperimentisati. Da li oni to čine svjesno ili nesvesno, nebitno je. Ali Vučić mora svoju snagu sada da upotrebljava, da u Briselu i na međunarodnim skupovima objašnjava šta se to dešava u Srbiji… Imate ljude koji su spekulanti, koji iz toga naprave razne situacije, koje mogu veoma daleko da odu – kaže Dodik.

Ističe “zato, dajte ljudi, mora postojati jedan konsensus. U Srbiji se vlast može imati samo na bazi izbora, svidjelo se to nekome ili ne”.

Dodik je saglasan sa izjavom američkog zvaničnika Ričarda Grenela o situaciji u Srbiji, koji je poručio da se zna šta se radi ako ti se ne sviđa lider ili politika.

– Znaš kako se to radi. Utičete na to da se mijenjaju zakoni, tražite izbore pa pokušajte nešto da promijenite. E to je ono što svijet razumije i hoće, a ne ulica. Kakva ulica? Šta vi sad hoćete – upitao je Dodik.

Izlazak na ulice zbog tragedije koja se dogodila u Novom Sadu je, prema mišljenju Dodika, pokušaj da se kod Vučića izazove osjećaj krivice i odgovornosti.

I sad će, kaže, reći evo Dodik ovo brani. Ali, njemu je, ističe, to manje važno, već je važno da mi radimo ono što je koirsino za Srbe i Srbiju.

– Da mi moramo da konačno stanemo iza vladara, iza lidera, koji na međunarodnom planu može da nam obezbijedi poziciju za Srbiju i srpski narod – jasan je Dodik.

A to je, ističe, Vučić, što se pokazalo i po odustajanju od priznanja velikog broja zemalja koje su prethodno priznale samoproglašeno Kosovo.

– Ko je to radio. Vučić. Јer Vučić kad je došao, Kosovo je bila izgubljena priča. Vratite se u narative i priče iz tog vremena, prije njega (Vučića), pa ćete vidjeti. Prisjetite se atmosfere u kojoj više niko nije htio da se bavi Kosovom – podsjetio je Dodik.

A, onda je, kaže došao Vučić koji je vratio Kosovo i Metohiju na političku scenu da bi odjednom uslijedile priče da je on izdao Kosovo.

– Kako je izdao Kosovo – upitao je Dodik i dodao da bi o svemu tome trebalo pitati tadašnje rukovodstvo u kojem su bili Vuk Јeremić. Ali o tome sada niko neće da priča.

Znači, istakao je, ovo što gledamo samo vodi u anarhiju.

– Ovo što gledamo ne vodi u stabilizaciju i jedinstvo. Ovo što gledamo sada u Srbiji ne daje snagu Srbiji na međunarodnom planu, nego je oduzima. Ovo što gledamo, oduzima i nama snagu ovdje (u Republici Srpskoj), jer u ovakvim situacijama Srbija ne može da u punom kapacitetu podrži i nas u Republici Srpskoj i Srbe gdje god da oni žive, što je opet Vučićeva politika – kaže Dodik i ističe da je on lično svjedok tome.

Predsjednik Republike Srpske podsjeća da je u dugom vremenskom periodu bio na najvažnijim funkcijama u Srpskoj i u vrijeme Slobodana Miloševića i da, kako ističe da za sve to vrijeme i vrijeme svih vlada u Srbiji, može samo da potvrdi da je ovo vrijeme, vrijeme najboljih odnosa Republike Srpske i Srbije.

Uvijek su ga kaže grdili i napadali ljudi zato što se grlio sa Borisom Tadićem.

– Naravno, ja kao čovjek predstavljam Republiku Srpsku. Prvo što moram da uradim jeste da poštujem demokratske i narodne izbore u Srbiji. I ja nisam taj koji bira koji će biti predsjednik Srbije. Ali koji bude izabran, on je naš najbolji brat, on je naš najbolji predsjednik – kaže Dodik i poručuje:

“Srbija je naša zemlja. Beograd je naš glavni grad, nije Sarajevo. I Srbija je za nas nešto daleko više nego za mnoge ljude koji u Srbiji žive – naveo je predsjednik Republike Srpske.

Odnosi Beograda i Banjaluke danas su, ističe, jači nego ikada.

– Sjećamo se i Sabora prošle godine koji je održan, deklaracije koja je potpisana, sve idu u smjeru ka jačanju već dobrih odnosa. Јa to mogu da posvjedočim. Јa o tome pričam. To što se sad nekom u Beogradu to neće svideti, nekoj opoziciji koju ja i ne znam, znam neke ljude iz prošlosti koji su nešto bili u državnoj politici – kaže Dodik.

Predsjednik Republike Srpske ukazuje da u Srbiji nema te snage koja to sad može da promijeni.

– Mi podržavamo demokratsku strukturu Srbije, a demokratska struktura dovodi do izbora vlasti. Ta vlast sa Vučićem je rekla ovdje veoma jasno da se više nikada neće desiti da Srbija ostane imuna ako se budu preduzmale neke radnje kojih je bilo. To je za nas važno. Dakle, mi imamo zaštitu. Srbije, što god da neko kaže – naveo je Dodik i istakao:

“Deklaracijom je Srbija nama dala gotovo ravnopravni status. U Deklaraciji su precizno navedena sva pitanja iz prošlosti i rekli čime ćemo se baviti u budućnosti”.

Govoreći o ekonomskim odnosima Republike Srpske i Srbije, Dodik ističe da ekonomska snaga Srbije šalje impuls Republici Srpskoj i da se neće odustati od nekoiko dogovorenih i važnih projekata.

Related Topics:

Politika

CILJ JE LIČNA SLOBODA BEZ OBZIRA NA CIJENU: Tajni odlazak Dodika, Stevandića i Viškovića u Sud BiH je NACIONALNO PONIŽENJE i prevara srpskog naroda

Narodna skupština Republike Srpske je zgažena nakon odluke najviših zvaničnika Republike Srpske da u tajnosti odu u Sud BiH i istrguju ukidanje pritvora. Neustavne institucije, kako su ih nazivali i donijeli zakone kojima se zabranjuje njihov rad u RS, su na taj način priznate, a narod prevaren, rekao je u rubrici “Bez uvijanja”, Jutarnjeg programa BN TV Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banjaluke.

Umjetnost je u životu ići i ne sudariti se sa samim sobom, a ponašanje najviših zvaničnika Srpske pred Sudom BiH, bio je lančani sudar u političkom smislu, kaže Stanivuković i dodaje:

“Višković sa Dodikom, Dodik sa Dodikom, Dodik sa Stevandićem, Stevandić sa Stevandićem i opet sa Viškovićem. To je nacionalno poniženje, to je jedno lično poniženje svakog od njih. To je prevara srpskog naroda”.

Njihov cilj je, kaže Stanivuković. lična sloboda, do koje se dolazi tako što se atmosfera zagrije do usijanja, a onda pregovarate izdajom i gaženjem sopstvenog naroda.

Stanivuković je komentarisao i najnovije Šmitovo nametanje o “Vijaduktu” i skenerima.

“`Vijadukt` je nepoštovanje ugovornih obaveza. Ostavili su nas bez 50, 60 škola. Vidjeli ste galamu Dodika, ali nijednom nije rekao nećemo poštovati”, kaže Stanivuković.

On kaže i da ga raduje da izbori budu fer i pošteni i da građani počnu vjerovati da je njihov glas zaista njihov. Istakao je i da, u slučaju osuđujuće drugostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku, nije za prijevremene izbore, te da je o tome obavijestio opozicione kolege.

“Ja sam rekao ovako, ovo je naš stav. Mi ga branimo, mi smo sigurni da je ispravan. Ako vi smatrate drugačije, da mi niko ne bi prišio kako radim za nečiji interes, mi ćemo vas podržati u tome, ali PDP nije zainteresovan ni da daje kandidate ni da ide u tom pravcu. Hiljade razloga, zamislite sada , birate predsjednika na pet mjeseci, idu opet izbori, dva izborna ciklusa, krize, ovi hoće po ovom izbornom zakonu, ovi po onom. I šta se opet dešava, u devet mjeseci društvo je zatočeno samo politikom”, kaže Stanivuković.

Otkriva i da se vode razgovori o ideji udruživanja PDP-a sa drugim političkim subjektima i pokretima, ali da još nije vrijeme da priča o detaljima.

“Ambicija našeg ukrupnjavanja, da taj naš neću reći pokret, nije to ta odluka, ali buduća politička platforma, po broju mandata i svemu, može biti ona koja će biti vodeća i sutra praviti nove većine i sastavljati nove vlade koje će ovoj zemlji donijeti reforme”.
Stanivuković odbacuje sve kritike o izboru hrvatske firme za posao javne rasvjete u Banjaluci težak 35 miliona maraka, ističući da je proveden međunarodni tender i izabran najpovoljniji ponuđač. Ističe da će se u narednih 15 godina za struju izdvajati 10 miliona manje, te da se taj novac može usmjeriti u druge projekte važne za građane Banjaluke.

 

Nastavi čitati

Politika

Kako će teći proces glasanja na izborima uz NOVE TEHNOLOGIJE?

Iako je Centralna izborna komisija BiH (CIK) na prethodnim izborima sprovela nekoliko pilot projekata u vezi sa uvođenjem novih tehnologija u izborni proces, Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija predviđa samo optičko skeniranje glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju birača.

To će biti jedine novine u slučaju da se u djelo sprovede nalog Kristijana Šmita, koji je nametnuo odluke o finansiranju tih projekata.

Sve ostalo, o čemu se posljednjih dana moglo čuti u javnosti, kao što je postavljanje kamera na svim biralištima itd…, neće biti obuhvaćeno, i na izborima 2026. godine jedine novine biće elektronska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića.

To će u praksi značiti da će prilikom dolaska na glasačko mjesto birač biti identifikovan elektronski, odnosno u uređaj će staviti svoju ličnu kartu i svoj identitet potvrditi otiskom prsta, a nakon glasanja, listić će umjesto u kutiju morati provući kroz skener koji će automatski registrovati kome je dat glas i da li je listić važeći ili nije.

“Procjenjuje se da bi postavljanje 6.000 uređaja za verifikaciju birača, kao i 6.000 skenera glasačkih listića, te sprovođenje svih drugih neophodnih aktivnosti koštalo okvirno oko 112.500.000 KM za izbore 2026. godine. Ove količine uključuju rezervne uređaje za nepredviđene slučajeve. Dodatno, procjena uključuje sve kapacitete koje CIK treba da izgradi, poput novih zapošljavanja, kupovine i pripreme uređaja i podrške potrebne za primjenu izborne tehnologije”, piše u Studiji izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija koju je izradio CIK.

Iz Studije se može zaključiti da će eventualno uvođenje novih izbornih tehnologija biti i veliki logistički izazov, pa tako, recimo, osim članova biračkog odbora, na dan izbora biće potrebno i 5.300 operatera koji će instalirati i deinstalirati opremu na početku i na kraju glasanja. Osim njih 5.300, biće neophodno obezbijediti i do pet odsto rezervnih operatera.

Osim toga, planiran je i angažman 650 tehničara, a svaki od njih bio bi zadužen za deset biračkih mjesta, a plan je i da se uspostavi “nacionalni pozivni centar za podršku”, koji bi služio kao podrška operaterima i tehničarima na terenu, a u njemu bi radilo 70 osoba, sedam supervizora i jedan koordinator.

Uz te logističke, neophodno bi bilo osigurati i skladište za skladištenje elektronske opreme i za te namjene potreban je prostor od oko 1.500 kvadrata, gdje je procjena da će se uskladištiti 600 standardnih paleta. Za “pripremnu površinu” trebaće hiljadu kvadrata prostora, gdje bi radilo oko 90 operatera na vrhuncu rada, a uz sve to neophodna je i administrativna površina koja bi se prostirala na 200 metara kvadratnih.

Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije, nedavno je rekla da će se već ove sedmice početi raditi na operativnom planu, te da su već tražili da ministarstva i agencije pošalju svoje predstavnike kako bi pomogli CIK-u.

“Do sada smo dobili predstavnike IDDEEA, Ministarstva transporta i komunikacija, Agencije za javne nabavke, Agencije za zaštitu ličnih podataka. Još uvijek čekamo da nam Ministarstvo finansija i Ministarstvo bezbjednosti dostave svoje predstavnike. Za sada je ovo dovoljno da već naredne sedmice počnemo praviti operativni plan”, rekla je prošle sedmice Hadžiabdićeva, a prenijeli su mediji u Federaciji BiH.

Podsjećanja radi, Šmit je nedavno nametnuo odluku koja podrazumijeva da se obezbijedi novac za potrebe uvođenja novih tehnologija, i to onoliko koliko CIK bude tražio. Procedura, po Šmitovim nametnutim odlukama, podrazumijeva da CIK uputi zahtjev Ministarstvu finansija i trezora, koje će biti u obavezi da ga odobri u roku od sedam dana, a nakon toga dostavi sredstva na račun CIK-a. U slučaju da ministar, u ovom slučaju Srđan Amidžić, ne postupi po tom zahtjevu, njegov zamjenik Mehmed Hasanović biće u obavezi da to uradi.

Nakon operativnog plana CIK-a, treba očekivati da se u skorije vrijeme raspiše tender za nabavku opreme, koji će biti međunarodni i koji može trajati nekoliko mjeseci.

Uvođenje novih tehnologija u izborni proces komentarisao je i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, koji je rekao da BiH trebaju transparentni i pravedni izbori, te da ima jako puno pristupa za to.

“Da li je trebalo izdvojiti 100 miliona za opremu, zašto je nema negdje drugo, da li toliko vrijedi, neka to rade eksperti, mi nećemo ulaziti u to. Mi ćemo dati svoje predstavnike ispred HDZ-a, kako bismo osigurali da ne bude zloupotreba. Mi ćemo podržati sve elemente koji će osigurati čistoću na izborima. Za nas je, što se tiče Izbornog zakona, broj jedan ono što smo predlagali i to ćemo staviti na glasanje kada dobijemo adekvatnu većinu”, naglasio je Čović.

Potrebno za nove tehnologije na izborima
– 112,5 miliona KM

– 6.000 skenera

– 6.000 uređaja za identifikaciju birača

– 5.300 operatera

– 650 tehničara

– Više od 70 ljudi u “nacionalnom centru”

– Prostor od 1.500 kvadrata

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ: Više ništa nije pravno ni političko – VIADUKT AFERA POSTAJE KLASIČNA MAFIJAŠKA ŠEMA!

Gradonačelnik Banje Luke, Draško Stanivuković, uputio je oštre kritike povodom aktuelne afere „Vijadukt“, navodeći da se ona pretvorila u „klasičnu mafijašku šemu“ u kojoj je sve postalo jasno osim – ko je tačno kriv.

„Očigledno ekonomija u BiH nije na zavidnom nivou, zdravstvo i obrazovanje su uništeni, ali turizam, izgleda, cvjeta. Samo u takvoj državi jedan ‘turista’ može da naređuje, a ministar poslušno izvršava“, poručio je Stanivuković, aludirajući na Kristijana Šmita.

Naglasio je da iako je vlast Republike Srpske direktno odgovorna za sporni ugovor sa firmom „Vijadukt“, ceh od 120 miliona KM platiće građani, dok se, kako tvrdi, odluke visokog predstavnika sprovode bez pitanja.

„Šmit odlučuje, a SNSD izvršava – bez otpora. Sve ukazuje na političku prevaru decenije“, ocjenjuje Stanivuković.

Posebno se osvrnuo na ponašanje ministra finansija Srđana Amidžića, koji je, kako kaže, od početnog protivljenja plaćanju iz budžeta Srpske, preko predlaganja da novac ide iz dobiti Centralne banke, došao do toga da – kada Šmit odluči – poslušno sve sprovodi.

„Jedan od argumenata mu je bio i račun na Kanalskim ostrvima, ali to pominje tek sada, iako afera traje godinama. Sada kaže da je Šmit nelegalno ovlastio njegovog zamjenika – a zašto onda ne traži njegovu odgovornost?“ pita Stanivuković.

Na kraju postavlja ključno pitanje:

„Ako SNSD stvarno ne priznaje Kristijana Šmita, zašto izvršava apsolutno sve njegove odluke?“

Nastavi čitati

Aktuelno