Connect with us

Politika

DODIK PONOVO NAJAVLJUJE OTCJEPLJENJE REPUBLIKE SRPSKE: Stara priča u novom izbornom pakovanju?

Povratak iz Izraela Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, iskoristio je da ponovo otvoreno govori o, kako tvrdi, nemogućem opstanku Republike Srpske u Bosni i Hercegovini. Lider najveće stranke u Srpskoj i partije koja je dio vlasti na nivou BiH još jednom je najavio da je neophodno otcjepljenje Republike Srpske i njen put ka nezavisnosti.

Dodik je najavio i da će po povratku iz Sjedinjenih Američkih Država ove sedmice saopštiti „dalje planove“, među kojima će se, kako je otkrio, naći i razmatranje Izbornog zakona Republike Srpske u Narodnoj skupštini RS – tema koja se već godinama ciklično vraća u politički fokus.

Više od decenije priče o nezavisnosti

Priča o otcjepljenju Republike Srpske traje više od 15 godina, a konkretnije obrise dobija od 2011. godine, kada je Dodik poručio da „nije spreman da priča o odustajanju od referenduma“.

U godinama koje su uslijedile, naročito u izbornim ciklusima, ponavljale su se iste poruke – da bi za BiH najbolji bio „mirni razlaz“, da će referendum o nezavisnosti sigurno biti održan i da će Republika Srpska postati samostalna država.

Najpoznatija poruka iz tog narativa izrečena je 17. februara 2020. godine u Narodnoj skupštini RS:
„Goodbye BiH, welcome RSexit.“

Sagovornici ocjenjuju da su ove poruke godinama služile kao sredstvo političkog pritiska i mobilizacije biračkog tijela, uz stalno pozivanje na „izvorni Dejton“.

Grmuša: Nezavisnost bez dogovora je recept za neuspjeh

Pravnik iz Banjaluke Milko Grmuša smatra da čak i hipotetički scenario otcjepljenja nema smisla bez saglasnosti druga dva konstitutivna naroda.

„Čak i da proglasimo nezavisnost i da nas priznaju sve članice Savjeta bezbjednosti UN, mi se ne bismo preselili u Norvešku ili Singapur. Ostali bismo ovdje, okruženi ljudima s kojima bismo živjeli u trajno neprijateljskom okruženju“, upozorava Grmuša.

On podsjeća da bi takav potez otvorio niz ozbiljnih pitanja – od bezbjednosti granica i potrebe za velikim vojnim kapacitetima, do prelaska ekonomije u ratni režim.

„Za Bošnjake je ova tema crvena linija svih crvenih linija. Ne vidim kako neko s istorijskim iskustvom može vjerovati da je na Balkanu moguće dugoročno ostvariti nacionalni cilj uz direktno protivljenje drugih naroda“, ističe Grmuša.

Unutrašnji dijalog umjesto političkog sukoba

Grmuša naglašava da se hitno mora otvoriti unutrašnji dijalog u BiH i regionu, ali na osnovama saradnje, a ne konfrontacije.

„Velike sile uvijek manipulišu malima. Ideja da uz nečiju podršku možemo nekoga dovesti u problem na sopstvenom terenu – pogrešna je. Promjene u BiH su moguće, ali bez Bošnjaka i Hrvata – neizvodljive“, zaključuje Grmuša.

Nezavisnost kao sredstvo za političke poene

Tema nezavisnosti Republike Srpske i dalje je popularna među dijelom biračkog tijela i donosi lake političke poene, smatraju sagovornici.

Politikolog Mirko Matić ističe da čak i u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima nezavisnost RS nije realna.

„Nedostaju pouzdani saveznici i unutrašnji kapaciteti. Umjesto pompe i velikih najava, rješenje je tiho jačanje ekonomije, demografije, demokratije i veza sa Srbijom i drugim državama“, smatra Matić.

Slično mišljenje ima i komunikolog Mladen Bubonjić, koji navodi da je priča o otcjepljenju oduvijek bila namijenjena unutrašnjoj političkoj upotrebi.

„Ona služi za podgrijavanje nacionalnih emocija i kao sredstvo pritiska prema Sarajevu radi političkog cjenkanja. Dosad se pokazalo da takve izjave nikada nisu imale stvarne posljedice“, kaže Bubonjić.

Izbori „iza ćoška“

Novinarka Ljiljana Smiljanić smatra da Dodikova pojačana retorika nema veze s međunarodnim posjetama, već sa činjenicom da je izborna godina.

„Kad sam ranije pretraživala ove najave, gotovo uvijek su se pojavljivale u izbornim godinama. Ljude više brinu cijene hrane, stanova i odlazak mladih nego priče koje slušamo decenijama“, poručuje Smiljanićeva.

Podrška iz SAD-a?

Dodikove izjave podržali su i pojedini američki političari. Rod Blagojević, bivši guverner Ilinoisa, naveo je da se radi o pitanju važnom za stabilnost Evrope i slobodu vjeroispovijesti.

Njegovu objavu komentarisao je i Majk Flin, bivši savjetnik Donalda Trampa, koji je poručio da bi trebalo preispitati ne samo Dejtonski sporazum, već i širu bezbjednosnu arhitekturu Zapada.

Ipak, analitičari upozoravaju da ovakve izjave nemaju institucionalnu težinu i ne mijenjaju realne političke odnose.

Politika

NOVI NAPAD NERVOZE! Dodik njemačkom ambasadoru poručio da “NE ZNA DA ČITA”

mbasador Njemačke Alfred Granas ili ne zna da čita ili svjesno laže.

PIK je izmišljeno tijelo, nema nikakvog uticaja na izbor, imenovanje i potvrđivanje visokog predstavnika.

Ovo je na društvenim mrežama objavio lider SNSD, Milorad Dodik, navodeći da visokog predstavnika biraju strane potpisnice Dejtonskog sporazuma, potvrđuje Savjet bezbjednosti UN, te da tako piše u Aneksu X Dejtonskog sporazuma.

To što ste, kako je dodao, Vi i pojedini drugi ambasadori iskoristili splet okolnosti i sebi dali za pravo da radite ono što nije vaš posao, bilo pa prošlo.

– U Sarajevo ste došli da predstavljate Njemačku, ne da uređujete BiH. Držite se toga i prestanite da obmanjujete i lažete javnost – poručio je Dodi

Nastavi čitati

Politika

„K’O DA KOPAJU PANAMSKI KANAL!“ Građani Prijedora raskrinkali predizborne LAŽI SNSD-a!

Dok gradske vlasti u Prijedoru užurbano sijeku vrpce i fotografišu se pored svježe izlivetog betonskog zida u Tukovima, mještani koji decenijama preživljavaju istu agoniju imaju samo jedno pitanje: gdje ste bili kada je voda ulazila u kuće?

Prijedor je godinama zarobljenik repriznih scenarija. Naselja poput Tukova, Raškovca, Gomjenice i Brezičana redovno se plave pri svakoj jačoj jesenskoj ili proljetnoj kiši. Svaki put gledamo iste prizore — očajne ljude koji spasavaju imovinu, potopljena dvorišta i štetu koja se mjeri milionima. Zanimljivo je da u trenucima kada je voda bila do grla, gradonačelnika Slobodana Javora građani nisu mogli vidjeti na terenu među ugroženim narodom. Ali čim se približe izbori fotografisanje na gradilištima postaje svakodnevna obaveza.

Projekti traju duže od punoljetstva: Kanalizacija od 2007. godine

Najnoviji plasman medijskih naslova SNSD-a i gradonačelnika Javora govori o “epohalnim investicijama” od sedam miliona KM preko JU “Vode Srpske”, devet mjera zaštite, produbljivanju korita i izgradnji parapetnih zidova.

Međutim, sama izjava gradonačelnika razotkriva razmjere dugogodišnjeg nemara:

Gorka činjenica: Gradonačelnik slavodobitno najavljuje nastavak radova na kanalizaciji u Tukovima — projekta koji je započet još davne 2007. godine! Dakle, punih 17 godina vlast nije u stanju da završi osnovnu komunalnu infrastrukturu u jednom naselju, ali pred izbore obećava da će sve biti završeno “kroz dva mjeseca” čim se usvoji rebalans.

Građanima je jasno: zašto se korito Sane i Gomjenice nije sistemski čistilo i produbljivalo tokom prethodnih godina suše i stabilnog vremena, već se tenderi i javni pozivi raspisuju uoči samog otvaranja biračkih mjesta?

Glas naroda vs. Botovska mašinerija: Šta kažu komentari?

Pravi pokazatelj stanja na terenu nije saopštenje Gradske uprave, već reakcije građana na društvenim mrežama. Analiza komentara ispod ove vijesti jasno oslikava duboki jaz između realnosti i stranačke propagande.

1. Frustracija i strah stvarnih građana

Stvarni stanovnici Prijedora u komentarima ne kriju ogorčenje. Oni koji godinama strepe od svake oblacne noći odlično razumiju suštinu ovih predizbornih radova:

  • Pitanje odgovornosti i pljačke: Građani otvoreno pitaju ko će odgovarati za ranije propale pokušaje. „Kada će se procesuirati izvođači iz dva neuspjela pokušaja izrade kanalizacije, to jest pljačke? I još niko nije uhapšen??“ — pita se jedan od stanovnika.

  • Predizborna šminka: „Pa ove godine tolika je obnova krenula, k’o da kopamo Panamski kanal“, te „Al’ se vlast dala da začeprka svugdje po malo, a ništa da ne završi do izbora… Što tako nešto nije rađeno poslije prošlih izbora, već sada?“

  • Sumnja u struku i efikasnost: Mještani s pravom pitaju ko garantuje svojom licencom i strukom da će ovaj zid uopšte izdržati nabujalu Sanu: „Taj zid je zajeb teški i to će vrijeme da pokaže“ i „Da li su poplave prošlost, vidjećemo poslije kiše.“

2. Uglancana bot-armija

Nakon prvog vala autentičnih i bijesnih komentara građana, na scenu stupa prepoznatljiv SNSD-ov bot-tim sa šablonskim hvalospjevima. Profilisani računi sa gotovo identičnim vokabularom i u kratkom vremenskom razmaku pokušavaju promijeniti narativ:

  • „Slobodan Javor se pokazao kao vrijedan i sposoban domaćin…“

  • „Konačno imamo vlast koja misli unaprijed…“

  • „Gradonačelnik radi odličan posao i konačno se sistemski rješava problem…“

Ova jeftina taktika zatrpavanja komentarima više ne prolazi ni kod najnaivnijih. Dok botovi pišu hvalospjeve iz toplih fotelja, mještani Tukova, Gomjenice i Raškovca sa strepnjom gledaju u nebo i čekaju prve obilnije kiše koje će jedine dati konačnu ocjenu SNSD-ovog “sistemskog rješenja”.

Betonski zidovi ne mogu sakriti godine nemara

Graditi kilometar betonskog zida 17 godina nakon što ste obećali kanalizaciju i nakon što su isti ljudi plavljeni više puta u protekloj deceniji nije briga o građanima — to je panika pred izbore.

Prijedorčanima ne trebaju parapetni zidovi koji služe kao bilbordi za slikanje gradonačelnika, niti im trebaju lažni profili da im objašnjavaju kako dobro žive. Treba im odgovorna vlast koja radi kontinuirano četiri godine, a ne samo četiri nedjelje pred glasanje. Da li su poplave zaista prošlost, ne odlučuje saopštenje SNSD-a, već prva naredna jesen.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

“ZDRAVLJE SE NE SMJE OPOREZIVATI!” Stanivuković “Narod masovno potpisuje peticiju zbog NENORMALNIH cijena lijekova!”

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković poručio je iz Kotor Varoša da veliki odziv građana na štandovima širom Republike Srpske pokazuje da ljudi prepoznaju i podržavaju inicijativu “Zdravlje bez poreza”.

– Borba za zdravlje ne bira ime ni prezime. Zato je nedopustivo da lijekovi u Republici Srpskoj i BiH budu među najskupljima, dok naši građani imaju daleko niži životni standard. Većina evropskih zemalja ne oporezuje lijekove i medicinska pomagala, jer na zdravlje ne može postojati dodatna vrijednost koja se oporezuje – poručio je Stanivuković.

On je naglasio da je neprihvatljivo da invalidska kolica, proteze, ortopedska pomagala ili sportska oprema za lica sa invaliditetom imaju isti poreski tretman kao luksuzna roba.

– Želimo humaniju državu koja će stati uz svoje građane. Nemamo ništa protiv farmaceutskih kompanija, ali jesmo protiv interesnih lobija koji godinama čuvaju visoke marže i poreze na teret pacijenata. Naš cilj je da ispravimo nepravdu i izgradimo sistem koji će štititi ljude, a ne privilegovane interese – rekao je on.

Stanivuković je dodao da je u samo nekoliko dana prikupljeno više hiljada potpisa.

– To nam govori da smo na dobrom putu i uvjeren sam da će i ova borba, kao i mnoge prethodne, biti uspješna. Hvala svim našim saborcima i prijateljima koji zajedno sa nama učestvuju u ovoj akciji – poručio je.

Podršku inicijativi pružio je i načelnik Istočne Ilidže Marinko Božović (SDS), koji je istakao da veliki broj građana pokazuje koliko je ova tema važna za stanovnike Republike Srpske.

– Ako država želi da sluša svoj narod, onda mora pokazati više humanosti prema onima kojima su lijekovi i medicinska pomagala neophodni. Danas smo svjedoci da mnogi građani traže da im neko iz Srbije ili Crne Gore donese lijekove, jer su tamo značajno jeftiniji nego kod nas – kazao je Božović.

On je naglasio da inicijativa predviđa nultu stopu PDV-a na lijekove i ortopedska pomagala, smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice, te poručio da svaki nosilac vlasti koji ne podrži izmjene zakona radi protiv interesa građana Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno