Connect with us

Politika

DODIK: Prljave marketinške igre Filipa Davida potvrđuju da radim dobru stvar

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je u izjavi za da je uvijek svoj i čovjek srpskog naroda, te da nikada nije bio niti će biti bilo čiji drugi, pa ni ruski.

Ja sam svoj čovjek i svog naroda. Uvijek sam pripadao i pripadam sebi u političkom smislu i srpskom narodu i nisam, niti ću biti bilo čiji ni čovjek, ni igrač ni poltron – poručio je Dodik upitan da prokomentariše izjavu beogradskog književnika Filipa Davida da je predsjednik Srpske ruski čovjek.Predsjednik Srpske je naglasio da je „Filip David, koji se predstavlja kao pisac, čija djela malo ko poznaje, svjestan da ono zbog čega se predstavlja kao pisac ima mali značaj i malo ko ga priznaje na tom polju i zato agresivno radi sve drugo, poput napada i na mene, kako bi kompenzovao nedostatak talenta i znanja u bazičnoj oblasti u kojoj se predstavlja“.
– Takve prljave marketinške igre često daju rezultat. Arogancija i neistine poput ove koje plasira David u kojoj i te kako preovlađuju prljave marketinške igre začinjene mržnjom, ekstremizmom, arogancijom i neistinama, ponegdje privlače pažnju. Eto kako čovjek mržnje može da uspije da bude doživljavan i kao humanista. Autoritarac kao borac za slobodu!? U slučaju Filipa Davida dramaturgija života je nevjerovatna – naglasio je Dodik.

On je ocijenio da upravo u tom ključu treba sagledati i lik i djelo Filipa Davida, nekadašnjeg perfidnog intelektualnog jurišnika titoizma, koji je postao disident u svojoj zemlji, zaštićen evroatlanskim kišobranom, za koga su meta svi postojeći srpski interesi, od Republike Srpske do Kosova i Metohije.

– Očigledno da bi imao šta da radi, i da podsjeća svijet da je pisac, jer ga slabo ko čita, sada se pomenuti profesor srbofobije bavi Miloradom Dodikom. Njemu to očigledno može da bude priznanje, bez obzira što njegove izjave na moj račun za dobro upućene djeluju infantilno, da ne kažem glupavo. Ne zato što je Filip David čovjek od integriteta i renomea, pa da njegove riječi imaju moralnu težinu i kod neistomišljenika, već stoga što je očigledno predstavnik NATO inkvizicije – istakao je Dodik.

Predsjednik Srpske je naglasio da je on prijatelj Ruske Federacije, kao što su i Republika Srpska i srpski narod, jer je to jedna od rijetkih zemalja sa kojom imamo dobro saradnju bez bilo kakvog političkog uslovljavanja.

– A to što sporni intelektualac govori o meni, preko njemu omiljenih sarajevskih medija, samo potvrđuje da radim dobru stvar za srpski narod – zaključio je predsjednik Srpske. ž

(Srna)

Politika

Ko je “za”, a ko “protiv” ŠMITOVE ODLUKE?

Odluka Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH jer nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN, da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH potvrdila je one stare, ali i otvorila nove političke frontove u BiH.

Tako jedni odluku nazivaju idiotskom u teatru zvanom BiH, drugi za njeno nametanje krive vladajuću koaliciju na nivou BiH (SNSD, HDZ BiH i “trojka”), treći, pak, kažu da su mjere dobre, ali ne i to što ih nameće stranac, dok četvrti pozdravljaju Šmitovu odluku, naglašavajući da će se konačno znati ko je kako glasao.

Pa, idemo redom…

Šmitova najnovija odluka biće tema i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, čiji će poslanici, bar zvanično, na sjednici u četvrtak raspravljati o bezbjednosnoj i političkoj situaciji u svijetu, sa posljedicama po Republiku Srpsku.

Ali, potpuno je jasno da će Šmitov zakon biti centralna tema sjednice, a ako je suditi po ranijim najavama Srpska će imati odgovor.

Podsjetimo, najviše se pominje donošenje Izbornog zakona Republike Srpske.

“Što se mene lično tiče, zakon koji je rekao da će praviti eksperimente da u pet opština imaju skeneri, a u drugima nemaju, je u izvornom smislu idiotski. Da bilo gdje na svijetu sprovodite izbore u pet opština po jednom principu, a 55 po drugom je neviđeni i neprimjer idiotizam”, poručio je Nenad Stevandić, predsjednik NS RS, komentarišući to što će prema izmjenama Izbornog zakona BiH na lokalnim izborima biti sproveden pilot-projekat u nekoliko lokalnih zajednica, a koji podrazumijeva uvođenje elektronske identifikacije birača, skenera za glasačke listiće i elektronske obrade i prenosa rezultata glasanja s nivoa biračkog mjesta.

Stevandić je podsjetio da su na ovu odluku digle glas brojne institucije i politički predstavnici, uključujući Evropsku uniju (EU) i hrvatsku stranu.

“Nelegalni Kristijan Šmit bez Savjeta bezbjednosti (SB) UN, koji glumi potrčka američke ambasade, trenutno ima protiv sebe dva naroda i jedan entitet, EU i SB UN. Pa na osnovu čije sile onda Šmit uopšte postoji i radi? Da je normalna osoba uhvatio bi prvi avion i otišao u Njemačku. Ne postoji nijedno mjesto, osim ovog teatra u BiH, da takav čovjek mijenja zakone, hapsi ljude i determiniše izborne procese. Ovo je nezabilježeno u Evropi”, rekao je Stevandić.

On je naglasio da takva odluka za cilj ima da napravi sukobe u BiH. “I da uništi put BiH prema EU. To je zadatak Kristijana Šmita”, smatra Stevandić.

Na pitanje da li nakon ovoga postoji mogućnost daljih dogovora lidera u vlasti, kazao je da je bolji svaki sporazum od nametanja i svaki dogovor od nesporazuma.

“U Laktašima smo dogovorili mnogo više, ali je poništeno odlukom američkog ambasadora, a ‘trojka’ nije imala dovoljno hrabrosti da kaže šta misli. Proces je vraćen i onda smo usvojili pola od onoga iz Laktaša, pa je EU bila dovoljno mudra da to prihvati. Ali, onda Šmit to vraća u doba potpune netrpeljivosti i podjela, da bi se narodi nahuškali jedni na druge. Hrvati i Srbi su spremni za dogovor, čekamo ‘trojku'”, naglasio je Stevandić.

Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, rekao je da je suština Šmitove odluke eliminisanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika iz političkog života, a sve u sprezi s tim što se Dodiku sudi pred Sudom BiH.

“O tome govori jasno član 8. zakona, gdje je Šmit dodao dvije nove tačke. I to tačka 5, koja glasi: ‘Danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti’, te tačka 6: ‘Danom pravosnažnosti sudske presude kojom je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu ima prestanak te službene dužnosti i tog radnog odnosa”, naveo je Višković.

Što se tiče opozicije u Srpskoj, oni smatraju da je isključiva krivica to što je Šmit nametnuo izmjene na aktuelnoj vladajućoj koaliciji u BiH.

“Oni su rekli da će završiti zakon do kraja februara, a nisu, i zato su doveli sebe u ovu situaciju. Šmitova odluka je obimna. Recimo, vrlo važna stvar, a kojom se niko nije bavio, jeste da se smanjuje broj mogućnosti preferencijalnog glasanja, dakle sa maksimalnog broja koliko ima kandidata, na samo tri sada. Ali ono što se već danas može reći da je zabrinjavajuće i da traži vrlo ozbiljan odgovor od onih koji su to pisali jeste zašto skeneri, koji su u stvari najvažniji, ne idu na svako biračko mjesto. Nije to svemirska tehnologija i nešto što se ne može uraditi. Mi se brinemo da je ovo popuštanje onima koji kradu na izborima”, kazao je Crnadak.

Milan Miličević, predsjednik SDS-a , naglasio je da je ova stranka protiv bilo kakvih nametanja i od strane visokog predstavnika ili bilo koga drugog.

“Mislimo da se ovaj zakon treba vratiti u parlamentarnu proceduru i da kroz odgovarajuće amandmane bude izglasan tamo”, poručio je Miličević.

S tim je saglasan i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i potpredsjednik PDP-a, dodajući da to ne bi smjelo da se dešava u državi koja teži suverenitetu.

“Principijelno sam za uvođenje skenera i svega, ali to mora biti plod političkog i demokratskog procesa i legitimno izabranih ljudi od strane naroda. Znate, sad ja da odem u Austriju, Njemačku, Italiju, Rusiju, Bjelorusiju, SAD… i kažem: ‘Sada će važiti zakon koji ja kažem’. E, malo morgen”, istakao je Stanivuković.

I hrvatska strana oštro se protivi Šmitovoj odluci, nazivajući je neprihvatljivom.

“Ove, ničim izazvane reakcije OHR-a dolaze samo nekoliko dana nakon pozitivnih izvještaja iz EU prema BiH. Šmit je bez ikakve potrebe nametnuo 114 izmjena Izbornog zakona, čime se poništavaju svi pozitivni rezultati na evropskom putu BiH”, rekao je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

Međutim, dio predstavnika “trojke” smatra da su izmjene pozitivan iskorak jer se njima, navode, štiti integritet izbornog procesa, koji podrazumijeva da građani biraju i da mogu biti birani, bez intervencija i manipulacija njihovom voljom.

“Iako ostaje žaljenje što paket integriteta nije usvojen od strane domaćih aktera, uvođenje savremenih tehnologija je ipak značajan iskorak koji se mora pozdraviti”, poručili su iz SDP BiH.

Gotovo identično saopštenje dala je i Ambasada SAD u BiH.

“Žao nam je što se sve stranke nisu angažovale u dobroj vjeri ili se istinski obavezale na izborni integritet. Njihov neuspjeh je razlog zašto je visoki predstavnik morao djelovati”, poručili su iz Ambasade.

Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH dobra je odluka i prema mišljenju Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, odakle su poručili da će one spriječiti dokazane izborne krađe i prevare. Uz podsjećanje na tehničke izmjene, iz Koalicije napominju da se uvodi i reforma biračkih odbora u smislu uvođenja nestranačkih predsjednika i zamjenika predsjednika BO i ograničavanja članstva u biračkim odborima samo na parlamentarne političke subjekte.

Ali bilo je i onih koji smatraju da Šmitova odluka nije adekvatna.

Tako je Evropska unija (EU) saopštila da je visok stepen međunarodne supervizije nespojiv s evropskom budućnošću BiH i očekuje od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom periodu, te da sprovedu potrebne reforme koje će osigurati da se izbori sprovode u skladu s evropskim standardima.

Iz Ambasade Rusije u BiH poručeno je da se radi o nelegalnoj odluci te je upozoreno da će bilo koje “uvođenje u pravno polje BiH neokolonijalnih inicijativa izmišljenih u anglosaksonskim ambasadama u Sarajevu smatrati direktnim kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je garant Ruska Federacija”.

I hrvatski predsjednik Zoran Milanović stao je u red onih koji smatraju da Šmit ne radi dobar posao, a u smislu izmjena Izbornog zakona BiH, te je rekao da se bezobrazno ignoriše pravo Hrvata u BiH da biraju svog predstavnika.

“Što se tiče BiH, statusa Hrvata, vidjeli smo da je nekakav Švarc, Šorc, Šulc donio izmjene. Dakle, BiH je nekompetentna kolonijalna uprava”, rekao je Milanović.

Nastavi čitati

Politika

JEDNA OD TEMA U NSRS! “Bezbjednost podignuta na viši nivo”

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je da je bezbjednost u Srpskoj već podignuta na viši nivo, ali i da je Narodna skupština Republike Srpske mjesto na kojem treba razgovarati o toj temi.

Višković je rekao da je sa tim ciljem sazvana posebna sjednici parlamenta Srpske, na kojoj će poslanici sutra razmatrati aktuelnu bezbjednosnu i političku situaciju u svijetu sa aspekta reperkusija na Srpsku.

“BiH trenutno nema saznanja o mogućim prijetnjama, ali ne smijemo se opustiti jer ima i ovdje radikalnih islamista koji čekaju priliku”, rekao je Višković.

On je pozvao građane na opreznost i saradnju, te da, ukoliko imaju bilo kakve informacije o sumnjivim radnjama, prijave najbližoj policijskoj stanici, kako bi mogli reagovati na vrijeme.

Kada je riječ o ekonomskoj i finansijskoj situaciji u Srpskoj, Višković je istakao da je budžet likvidan i da se izvršavaju sve obaveze koje se odnose na penzije, socijalna davanja, naknade i drugo.

“Imamo određena kašnjenja u vezi sa grantovima, te to plaćamo sukcesivno i nijedan od tih grantova nije zaustavljen u potpunosti”, napomenuo je Višković.

Komentarišući štrajk radnika u pravosuđu, on je napomenuo da je republički budžet usvojen prije nešto više od dva mjeseca, te da je u ovom trenutku teško planirati povećanje plata.

Višković smatra da se taj problem može riješiti sporazumom ili memorandumom, te onda donositi i određena zakonska rješenja u narednih godinu ili dvije, kao što je to učinjeno sa zahtjevima sindikata radnika u prosvjeti i kulturi za radnike sa visokom stručnom spremom.

Govoreći o odgovornosti u radu rukovodilaca javnih preduzeća, Višković je rekao da ostaje pri stavu da treba mijenjati određena zakonska rješenja kako bi se povećao nivo odgovornosti i discipline direktora tih preduzeća.

“Direktori javnih preduzeća su odgovorni nadzornom odboru, koji je odgovoran skupštini akcionara, te nigdje u zakonu nemate da, ako taj nadzorni odbor ne dobije prolaznu ocjenu za svoj rad od vlasnika, u slučaju javnih preduzeća Vlade Srpske, po automatizmu treba da bude smijenjeno kompletno rukovodstvo na čelu sa nadzornim odborom”, naveo je Višković.

On je dodao da sličan problem predstavljaju i državni službenici koji dođu na posao te, iako ništa ne rade, ne mogu biti sankcionisani.

Višković je rekao za ATV da je cilj Vlade da napravi analizu rada javnih preduzeća, kao i da je od nezavisne stručne institucije dobio izvještaj o radu “Elektroprivrede Republike Srpske”, koji će biti predstaljen i javnosti.

“Cilj nam je da to uradimo i u ostalim javnim preduzećima, u kabinetu predsjednika formirana je jedinica za nadzor javnih preduzeća i oni će od završnih računa za 2023. godinu krenuti sa analizama”, rekao je Višković.

Nastavi čitati

Politika

Vukanovića pitali “PRIZNAJE LI GENOCID U SREBRENICI”, evo šta je odgovorio

Lidera liste Za pravdu i red Nebojšu Vukanovića, koji je gostovao u Kliks Studiu, pitali su, u federalnim medijima neizbježno pitanje, „da li priznaje genocid u Srebrenici“.

Vukanović, koji je poslanik u Narodnoj skupštini Srpske, rekao je da “ne može poštovati presude Međunarodnog suda pravde u Hagu u kojima su Srbi jedini krivci”.

– Neko sam ko iskreno osjeća patnje ljudi. Ne mogu prihvatiti Sud ispred kojeg niko nije odgovarao zbog zločina nad Srbima u Hrvatskoj. Ni jedan hrvatski general nije osuđen za zločine nad Srbima, niko”, rekao je i dodao da su Bošnjaci najveće žrtve rata.

Vukanović je zatim rekao da su Srbi doživjeli genocid, koji je osporavan.

– Srbi su nestali s dobrog dijela NDH. Ja poštujem svaku žrtvu, ali ne mogu reći da su Srbi najveći zločinci – kazao je on.

Emela Burdžović, koja je vodila razgovor sa Vukanovićem, potom je rekla “da je u Srebenici ubijeno više od 8.000 Bošnjaka i da je Sud donio presudu o genocidu”.

– To je tragedija i velika sramota. Ja ne osporavam tu veliku tragediju. Je li mislite da Srbi trebaju biti jedini narod koji je osuđen za genocid? Tu se stavlja kolektivna krivica. Imate primjer Nasera Orića koji je bio tamo. Imate stotinu dokaza o ubijanju srpskih civila. Da li je iko odgovarao? Nije. Je li Naser oslobođen? Jeste. Sud u Hagu nije pravedan. Šta je bilo sa Srbima u Sarajevu? Ne mogu prihvatiti retoriku koja kaže da su Srbi najgori i da su svi ostali žrtve. Nestalo nas je s Kosova, iz Hrvatske, iz većeg dijela Federacije i opet smo mi najgori – kazao je Vukanović, a razgovor je potom preusmjeren na druge teme.

Nastavi čitati

Aktuelno