Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, u ekskluzivnom intervjuu za The Jerusalem Post iznio je svoja stajališta o rastućem antisemitizmu, političkim prilikama u Bosni i Hercegovini, te međunarodnim odnosima. Dodik, poznat po svom nacionalističkom i proruskom stavu, optužio je Bosnu za tolerisanje radikalnih islamističkih ideologija, dok izražava duboku podršku Izraelu. Međutim, manje od 24 sata nakon što je stigao u Izrael, napustio je konferenciju o antisemitizmu nakon samo sat vremena, jer su ga izraelski zvaničnici obavijestili da je postao “nepoželjan gost”.

Prenosimo tekst objavljen na The Jerusalem Post.

Kada je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, sjeo za ekskluzivni intervju sa mnom u uredima The Jerusalem Posta u Jeruzalemu ove srijede, to je bilo na njegov zahtjev. Njegovi predstavnici kontaktirali su nas prije njegovog putovanja u Izrael, tražeći platformu da se direktno obrati Izraelcima i široj židovskoj zajednici.

Dodikov cilj bio je jasan: podići svijest o rastućem antisemitizmu i naglasiti ono što on smatra istorijskom vezom između srpskog i židovskog naroda.

Međutim, manje od 24 sata kasnije, naslovi više nisu govorili o antisemitizmu. Sud u Sarajevu izdao je međunarodnu potjernicu za Dodika, optužujući ga za podrivanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i kršenje odluka Ureda visokog predstavnika (OHR), međunarodnog tijela koje nadzire krhki mir u zemlji. Sud je također izdao potjernicu za predsjednika parlamenta Srpske, Nenada Stevandića.

Vrijeme u kojem se sve to dešava izazvalo je zabrinutost. Dodik je već bio u Izraelu kada je vijest objavljena. Napustio je jeruzalemski kongres o antisemitizmu nakon samo sat vremena, navodno nakon što su ga izraelski zvaničnici obavijestili da je njegov boravak diplomatski problematičan. “Došao sam u Izrael govoriti protiv antisemitizma,” rekao mi je. “Umjesto toga, postao sam nepoželjan – gost kojeg smatraju uljezom.”

Da bi se razumjelo zašto ovo ima značaj i zašto je Post pristao napraviti ovaj intervju, važno je pogledati širu sliku.

Dodik nije običan političar s Balkana. Kao predsjednik Republike Srpske — srpske većinske autonomne jedinice unutar Bosne i Hercegovine — postao je ključna i polarizirajuća figura balkanske politike. Nekada viđen kao umjereni reformator, Dodik je u posljednjoj deceniji postao žestoki nacionalista i proruski orijentisan.

Više puta je prijetio otcjepljenjem od Bosne i radio na slabljenju centralne vlasti u Sarajevu, zbog čega ga kritičari optužuju da gura zemlju u nove etničke podjele — ili još gore.

Njegovi geopolitički savezi takođe su provokativni. Održava bliske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i često kritikuje Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države zbog njihovih, kako ih on naziva, “intervencionističkih” politika na Balkanu.

“Zapad želi nametnuti liberalne vrijednosti koje nemaju nikakve veze s našom istorijom i identitetom,” rekao mi je. “Pokušavali su nametnuti svoje rješenje 30 godina, i nije uspjelo. Sada je vrijeme da mi — Srbi — odlučimo o svojoj budućnosti.”

Dodikova podrška politikama iz Trumpove ere takođe je imala svoju cijenu. Tvrdi da je na američki spisak sankcionisanih osoba 2017. godine dospio zbog svoje glasne podrške tadašnjem kandidatu Donaldu Trumpu. “To se desilo samo nekoliko dana od mog odlaska na Trumpovu inauguraciju,” rekao je. “Dva dana prije mog leta, Obama-Bidenova administracija uvela mi je sankcije. To je bila politička kazna.”

Od tada, Dodik se profilisao kao neumoljiv protivnik liberalnog međunarodnog poretka — stav koji rezonira s nekim krajnje desničarskim pokretima u Evropi i šire. No, to mu takođe donosi sve veću izolaciju.

Zašto Izrael? Zašto sada?

Zašto je onda došao u Izrael — i zašto je želio govoriti o antisemitizmu?

“Srbi i Židovi su zajedno patili,” rekao je. “Razumijemo što znači biti meta, imati svoju istoriju prepravljenu, biti optuživani za sve. To se sada događa nama u Bosni, baš kao što se događa Izraelu u svijetu.”

Tvrdio je da je Sarajevo postalo centar islamističkog uticaja, optužujući bošnjačke (muslimanske) vođe da održavaju veze s Iranom i omogućuju širenje radikalnih ideologija. “Tokom građanskog rata, najveća ambasada u Sarajevu bila je iranska — 480 ljudi, većina od njih špijuni,” tvrdio je. “Trenirali su borce mudžahedine u Bosni, od kojih su neki kasnije učestvovali u globalnim terorističkim akcijama, uključujući 9/11.”

Tvrdi da “antisemitizam ima dozvolu da cvjeta” u dijelovima BiH i kaže da u Sarajevu “projiciraju palestinske zastave na zgrade, dok u Banjoj Luci dižemo izraelsku zastavu.”

Neke Dodikove tvrdnje imaju temelje u istini. Tokom rata u Bosni 1990-ih, strani borci, uključujući mudžahedine podržane od strane Irana, bili su prisutni na bošnjačkoj strani. Danas, neki zapadni dužnosnici zabrinuti su zbog uticaja Irana i Turske u muslimanskim dijelovima BiH, osobito u kontekstu rastućeg antisemitizma u Europi.

Međutim, Dodik također ulazi u opasni istorijski revizionizam. Više puta je negirao genocid u Srebrenici, uprkos presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde. U ovom intervjuu, taj naziv genocida nazvao je “političkom fabrikacijom.”

“Rezolucija UN-a o Srebrenici prošla je s samo 84 glasa od 193,” rekao je u intervjuu za Post. “To nije konsenzus — to je kampanja. Nema rezolucije o Jasenovcu, gdje su stotine hiljada Srba i Židova ubili Hrvati i Muslimani. Zašto ne?”

Ova naracija temelji se na žalbama — Srbi kao istorijske žrtve, koje su nepravedno optuživane, koje je zapad napustio — i to pokreće većinu Dodikove retorike. No, s njom ide i dosljedna povezanost: duboka naklonost prema Izraelu, osobito prema Izraelu od 8. listopada 2023., onom koji se bori za legitimnost suočen s rastućom međunarodnom neprijateljstvom.

“Nismo zainteresovani za rat,” rekao je. “Ali nismo ni zainteresovani živjeti u zemlji u kojoj se briše naš identitet i optužuje nas za sve. To je ista priča kao i Izrael. Pogledajte reakciju na Hamasov masakr — a onda pogledajte kako svijet tretira Izrael.”

Rizična platforma?

Neki bi mogli dovesti u pitanje odluku da se Dodiku da platforma, naročito dok se njegovi pravni postupci nastavljaju. Međutim, novinarstvo — pravo novinarstvo — znači postavljati pitanja, čak i ljudima s kojima se temeljno ne slažemo. Znači omogućiti čitaocima da sami donesu sud.

U ovom slučaju postoji i dodatni ugao: Dodik nije samo balkanski nacionalista. On je i osoba koja je tražila Izrael kako bi prenio svoju poruku. Izabrao je govoriti Židovima — ne putem Moskve ili Beograda, već u Jeruzalemu. Post nije i neće zauzeti stranu u sukobu koji nije direktno u našoj jurisdikciji.

“Svijet mora razumjeti,” rekao je, “ne postoji miran suživot gdje se od jedne strane uvijek traži izvinjenje. Pokušali smo to. Nije uspjelo.”

Cjeli intervju bit će objavljen sljedeće sedmice. Biće opsežan, složen i provokativan. Uključuje njegove misli o Trumpu, Putinu, Ukrajini, Iranu i o tome što on vidi kao moralni pad Zapada. Neke od njegovih izjava zasigurno će izazvati bijes — druge možda iznenađenje. Ostanite s nama.