Connect with us

Politika

DODIK SE OBRUKAO U IZRAELU! “Došao sam u Izrael da govorim protiv antisemitizma, A POSTAO SAM NEPOŽELJAN GOST”

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, u ekskluzivnom intervjuu za The Jerusalem Post iznio je svoja stajališta o rastućem antisemitizmu, političkim prilikama u Bosni i Hercegovini, te međunarodnim odnosima. Dodik, poznat po svom nacionalističkom i proruskom stavu, optužio je Bosnu za tolerisanje radikalnih islamističkih ideologija, dok izražava duboku podršku Izraelu. Međutim, manje od 24 sata nakon što je stigao u Izrael, napustio je konferenciju o antisemitizmu nakon samo sat vremena, jer su ga izraelski zvaničnici obavijestili da je postao “nepoželjan gost”.

Prenosimo tekst objavljen na The Jerusalem Post.

Kada je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, sjeo za ekskluzivni intervju sa mnom u uredima The Jerusalem Posta u Jeruzalemu ove srijede, to je bilo na njegov zahtjev. Njegovi predstavnici kontaktirali su nas prije njegovog putovanja u Izrael, tražeći platformu da se direktno obrati Izraelcima i široj židovskoj zajednici.

Dodikov cilj bio je jasan: podići svijest o rastućem antisemitizmu i naglasiti ono što on smatra istorijskom vezom između srpskog i židovskog naroda.

Međutim, manje od 24 sata kasnije, naslovi više nisu govorili o antisemitizmu. Sud u Sarajevu izdao je međunarodnu potjernicu za Dodika, optužujući ga za podrivanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i kršenje odluka Ureda visokog predstavnika (OHR), međunarodnog tijela koje nadzire krhki mir u zemlji. Sud je također izdao potjernicu za predsjednika parlamenta Srpske, Nenada Stevandića.

Vrijeme u kojem se sve to dešava izazvalo je zabrinutost. Dodik je već bio u Izraelu kada je vijest objavljena. Napustio je jeruzalemski kongres o antisemitizmu nakon samo sat vremena, navodno nakon što su ga izraelski zvaničnici obavijestili da je njegov boravak diplomatski problematičan. “Došao sam u Izrael govoriti protiv antisemitizma,” rekao mi je. “Umjesto toga, postao sam nepoželjan – gost kojeg smatraju uljezom.”

Da bi se razumjelo zašto ovo ima značaj i zašto je Post pristao napraviti ovaj intervju, važno je pogledati širu sliku.

Dodik nije običan političar s Balkana. Kao predsjednik Republike Srpske — srpske većinske autonomne jedinice unutar Bosne i Hercegovine — postao je ključna i polarizirajuća figura balkanske politike. Nekada viđen kao umjereni reformator, Dodik je u posljednjoj deceniji postao žestoki nacionalista i proruski orijentisan.

Više puta je prijetio otcjepljenjem od Bosne i radio na slabljenju centralne vlasti u Sarajevu, zbog čega ga kritičari optužuju da gura zemlju u nove etničke podjele — ili još gore.

Njegovi geopolitički savezi takođe su provokativni. Održava bliske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i često kritikuje Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države zbog njihovih, kako ih on naziva, “intervencionističkih” politika na Balkanu.

“Zapad želi nametnuti liberalne vrijednosti koje nemaju nikakve veze s našom istorijom i identitetom,” rekao mi je. “Pokušavali su nametnuti svoje rješenje 30 godina, i nije uspjelo. Sada je vrijeme da mi — Srbi — odlučimo o svojoj budućnosti.”

Dodikova podrška politikama iz Trumpove ere takođe je imala svoju cijenu. Tvrdi da je na američki spisak sankcionisanih osoba 2017. godine dospio zbog svoje glasne podrške tadašnjem kandidatu Donaldu Trumpu. “To se desilo samo nekoliko dana od mog odlaska na Trumpovu inauguraciju,” rekao je. “Dva dana prije mog leta, Obama-Bidenova administracija uvela mi je sankcije. To je bila politička kazna.”

Od tada, Dodik se profilisao kao neumoljiv protivnik liberalnog međunarodnog poretka — stav koji rezonira s nekim krajnje desničarskim pokretima u Evropi i šire. No, to mu takođe donosi sve veću izolaciju.

Zašto Izrael? Zašto sada?

Zašto je onda došao u Izrael — i zašto je želio govoriti o antisemitizmu?

“Srbi i Židovi su zajedno patili,” rekao je. “Razumijemo što znači biti meta, imati svoju istoriju prepravljenu, biti optuživani za sve. To se sada događa nama u Bosni, baš kao što se događa Izraelu u svijetu.”

Tvrdio je da je Sarajevo postalo centar islamističkog uticaja, optužujući bošnjačke (muslimanske) vođe da održavaju veze s Iranom i omogućuju širenje radikalnih ideologija. “Tokom građanskog rata, najveća ambasada u Sarajevu bila je iranska — 480 ljudi, većina od njih špijuni,” tvrdio je. “Trenirali su borce mudžahedine u Bosni, od kojih su neki kasnije učestvovali u globalnim terorističkim akcijama, uključujući 9/11.”

Tvrdi da “antisemitizam ima dozvolu da cvjeta” u dijelovima BiH i kaže da u Sarajevu “projiciraju palestinske zastave na zgrade, dok u Banjoj Luci dižemo izraelsku zastavu.”

Neke Dodikove tvrdnje imaju temelje u istini. Tokom rata u Bosni 1990-ih, strani borci, uključujući mudžahedine podržane od strane Irana, bili su prisutni na bošnjačkoj strani. Danas, neki zapadni dužnosnici zabrinuti su zbog uticaja Irana i Turske u muslimanskim dijelovima BiH, osobito u kontekstu rastućeg antisemitizma u Europi.

Međutim, Dodik također ulazi u opasni istorijski revizionizam. Više puta je negirao genocid u Srebrenici, uprkos presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde. U ovom intervjuu, taj naziv genocida nazvao je “političkom fabrikacijom.”

“Rezolucija UN-a o Srebrenici prošla je s samo 84 glasa od 193,” rekao je u intervjuu za Post. “To nije konsenzus — to je kampanja. Nema rezolucije o Jasenovcu, gdje su stotine hiljada Srba i Židova ubili Hrvati i Muslimani. Zašto ne?”

Ova naracija temelji se na žalbama — Srbi kao istorijske žrtve, koje su nepravedno optuživane, koje je zapad napustio — i to pokreće većinu Dodikove retorike. No, s njom ide i dosljedna povezanost: duboka naklonost prema Izraelu, osobito prema Izraelu od 8. listopada 2023., onom koji se bori za legitimnost suočen s rastućom međunarodnom neprijateljstvom.

“Nismo zainteresovani za rat,” rekao je. “Ali nismo ni zainteresovani živjeti u zemlji u kojoj se briše naš identitet i optužuje nas za sve. To je ista priča kao i Izrael. Pogledajte reakciju na Hamasov masakr — a onda pogledajte kako svijet tretira Izrael.”

Rizična platforma?

Neki bi mogli dovesti u pitanje odluku da se Dodiku da platforma, naročito dok se njegovi pravni postupci nastavljaju. Međutim, novinarstvo — pravo novinarstvo — znači postavljati pitanja, čak i ljudima s kojima se temeljno ne slažemo. Znači omogućiti čitaocima da sami donesu sud.

U ovom slučaju postoji i dodatni ugao: Dodik nije samo balkanski nacionalista. On je i osoba koja je tražila Izrael kako bi prenio svoju poruku. Izabrao je govoriti Židovima — ne putem Moskve ili Beograda, već u Jeruzalemu. Post nije i neće zauzeti stranu u sukobu koji nije direktno u našoj jurisdikciji.

“Svijet mora razumjeti,” rekao je, “ne postoji miran suživot gdje se od jedne strane uvijek traži izvinjenje. Pokušali smo to. Nije uspjelo.”

Cjeli intervju bit će objavljen sljedeće sedmice. Biće opsežan, složen i provokativan. Uključuje njegove misli o Trumpu, Putinu, Ukrajini, Iranu i o tome što on vidi kao moralni pad Zapada. Neke od njegovih izjava zasigurno će izazvati bijes — druge možda iznenađenje. Ostanite s nama.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ NAJAVIO 13. PENZIJU: Kao što sam ispunio obećanje o besplatnom prevozu, ispuniću i ovo

Iza nas ne stoje samo riječi, nego rezultati, poručio je Stanivuković

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i kandidat na predstojećim izborima Draško Stanivuković u svom programu najavio je uvođenje 13. penzije. Da ovo nije samo predizborno obećanje, najbolje pokazuje ono što je već uradio za
penzionere u Banjaluci, obećao je besplatan javni prevoz i to obećanje ispunio.

– Kada sam rekao da će penzioneri u Banjaluci imati besplatan prevoz, mnogi nisu vjerovali. Danas 27.000 penzionera u Banjaluci ima besplatan prevoz, zahvaljujući mjeri koju smo uveli prije pet godina. Zato im danas kažem: kao što sam ispunio to obećanje, sigurno ću ispuniti i ovo. Sa našom Vladom penzioneri će sigurno dobiti 13. penziju. Iza nas ne stoje samo riječi, nego rezultati – poručio je Stanivuković.

Penzioneri u Banjaluci već imaju besplatan javni prevoz, što je bilo jedno od Stanivukovićevih obećanja iz prethodne kampanje koje je realizovano. Upravo je to najbolja potvrda da Stanivuković ne ostaje na obećanjima, već ono što obeća to i realizuje.

Nastavi čitati

Politika

GLASANJE TRAJE DUŽE OD PROCJENE CIK-a: Skeneri važeće listiće evidentirali kao nevažeće

Testni izbori u Bosni i Hercegovini pokazali su da će glasanje trajati znatno duže od 40 do 44,9 sekundi, koliko su tvrdili u Centralnoj izbornoj komisiji BiH, međutim u gradskim i opštinskim izbornim komisijama širom BiH ne očekuju znatnije probleme na sam dan izbora.

Autentifikacija i identifikacija funkcionisale bezprijekorno
U lokalnim izbornim komisijama koje smo kontaktirali kažu da su na testnim izborima autentifikacija i identifikacija birača funkcionisale dobro i da je dosta lakše raditi s obzirom na to da više nema traženja po biračkom spisku, već se nakon autentifikacije otiskom prsta samo potpisuje slip koji aparat odštampa.

“Identifikacija i autentifikacija su funkcionisale izvrsno i nije bilo nikakvih problema. Isprobali smo sve varijante, pokušali sve pa i dva puta glasati sa istom ličnom kartom, ali bezuspješno. U tom smislu sve je bilo besprijekorno i dosta je lakše, nema više umrlih na spiskovima itd.”, rekla je Ljiljana Orendi, član Izborne komisije Brčko distrikta.

Skeneru treba vrijeme da skenira svaki listić
Ona kaže da glasanje može trajati između tri ili četiri minuta, ali da dosta zavisi od toga koliko će se birač zadržati u kabini.

“Skeneru treba nekoliko sekundi po listiću i sve zavisi od zadržavanja u kabini. Može trajati od tri do maksimalno četiri minute”, rekla je Orendi.

I Dubravko Malinić, predsjednik Gradske izborne komisije u Banjaluci, rekao je da je glasanje trajalo tri i po minuta, iako mu nikakva pomoć nije bila potrebna.

“Kada ubacujete četiri glasačka listića u skener, proces skeniranja traje dugo. Naredni glasački listić ne možete ubaciti dok se ne pojavi zelena lampica na skeneru”, rekao je ranije Malinić.

Skener nije skenirao sve listiće
Na pojedinim biračkim mjestima bilo je i slučajeva da skener nije skenirao sve listiće ili da je neke listiće evidentirao kao nevažeće, ali je na kraju ručno brojanje pokazalo da su oni ipak važeći.

“Skener nije skenirao dva glasačka listića. To smo utvrdili ručnim brojanjem. Očekujemo da na dan izbora ne bude nikakvih problema, i ključ je u edukaciji članova biračkog odbora”, rekla je Ivana Milanović, član Opštinske izborne komisije u Bratuncu.

I Orendi kaže da je bilo listića koji su “otišli” kao nevažeći, ali birački odbor je utvrdio da su oni ipak važeći.

Ako razlika bude dva posto ide ponovno brojanje
Inače, i ranije je bilo polemike o tome kako skener evidentira da je listić nevažeći. Jedno od pitanja na koje nije bilo odgovora je i to da li će listić biti važeći ukoliko neko glasa sa znakom X kao do sada, umjesto da oboji kružić. Navodno, skener će takve listiće evidentirati kao nevažeće, ali će prilikom ručnog brojanja oni ipak biti važeći s obzirom na to da se u slučaju da je X na odgovarajućem mjestu nedvosmisleno može utvrditi za koga je birač želio glasati.

“Ako razlika bude veća od dva odsto, biće ponovno brojanje u Centru za brojanje u Sarajevu”, rekla je Orendi.

Iz ugla Centralne izborne komisije BiH testni izbori ispunili su svrhu i pokazali funkcionisanje sistema za praćenje i izvještavanje o identifikaciji i autentifikaciji birača kao i u segmentu sigurne transmisije izbornih rezultata sa biračkog mjesta prema CIK-u.

Prema podacima CIK-a, na testnim izborima glasalo je 6.854 birača, a verifikacija otiskom prsta bila je 97,37 posto uspješna. Transmisija izbornih rezultata prema CIK-u nakon zatvaranja biračkog mjesta ostvarena je u prosjeku za pet do deset minuta, a sistem za praćenje aktivnosti na biračkom mjestu u realnom vremenu davao je podatke o odzivu birača i o načinu verifikacije, kao i o broju birača koji prvi put glasaju, kao i podatke o vrsti ličnog dokumenta koji je korišten za identifikaciju.

Podsjećanja radi, testne izbore obilježilo je i to što na pojedinim biračkim mjestima koja su formirana nije bilo biračkog materijala, odnosno glasački listići nisu na vrijeme dostavljeni u lokalne izborne komisije.

Nastavi čitati

Politika

BEZOBRAZLUK BEZ PRECEDANA: Pavlović bacio “Novu Ljubiju” NA KOLENA! Tajkunu bliskom vlasti predati svi KLJUČNI RESURSI!

Fočanski biznismen Gordan Pavlović, direktor „Nove Ljubije“ iz Prijedora, zadužio je ovu firmu za 30 miliona maraka samo sedam dana prije nego što je zatražio otvaranje stečaja. Firma od koje je uzeo pozajmicu sada je najveći povjerilac „Nove Ljubije“ i ima više od polovine priznatih potraživanja, što joj daje presudan uticaj na odluke u stečajnom postupku.

Gordan Pavlović je 25. februara sa firmom „ALZV“, nekadašnjom Aluminom iz Zvornika, potpisao ugovor o pozajmici od 20 miliona maraka, a istog dana aneksom je iznos povećan za još deset miliona. Već 4. marta podnio je zahtjev za stečaj, navodeći među najvećim obavezama upravo ovu pozajmicu.

Savo Minić, premijer Republike Srpske, koja preko RŽR „Ljubija“ ima 49 odsto vlasništva u „Novoj Ljubiji“, na naše pitanje kako komentariše zaduženje ovog preduzeća nije imao odgovor.

„Ne znam u ovom momentu šta bih ja mogao uopšte komentarisati. Radi se o pravnim licima. Ako ima bilo kakvih nezakonitih radnji, treba podnijeti krivičnu prijavu“, rekao je Minić 8. septembra.

Sa više od polovine priznatih potraživanja, „ALZV“ ima mogućnost da presudno utiče na odluke za koje je potrebna većina glasova povjerilaca “Nove Ljubije“. To posebno može doći do izražaja kada se bude išlo u unovčenje i prodaju imovine preduzeća koja se mjeri desetinama miliona maraka. Mile Matić, bivši direktor „Alumine“, smatra da se radi o fingiranoj pozajmici sa ciljem preuzimanja kontrolom nad imovinom „Nove Ljubije“.

„Ovo stečajni upravnik, odnosno stečajni sudija mora odmah sve da poništi ili da ide kući. Ovo je fingirana varijanta da se i u stečaju rukovodi firmom, gdje su napravljene obaveze koje su fingirane. Vodi se stečajni postupak u korist privilegovene grupe ljudi koji upravljaju tim procesom“, kaže Matić.

Mirko Šašić, predsjednik Udruženja akcionara RŽR Ljubija smatra da je sve dio plana privatizacije rudnika, koji će sa novim vlasnikom nastaviti sa radom.

„Rudnik ima značajnu imovinu koja će biti rasprodana. Vlasnik će biti kupac koji će kada rasproda imovinu i isplati povjerenike svoje otvoriti novi rudnik. Rudnik ima rudno ležište od 20 miliona tona rude u Vidrenjaku. Sa 300 radnika će otvoriti kop i nastaviti proizvoditi rudu, a može je prodati Kinezima u neograničenim količinama“, navodi Šašić.

Stečaj u „Novoj Ljubiji“ otvoren je 12. juna. U postupku je priznato oko 30 miliona maraka potraživanja, od čega 16 miliona i 880 hiljada pripada firmi „ALZV“. Prije otvaranja stečaja Vlada Republike Srpske, kao manjinski vlasnik „Nove Ljubije“, isplatila je tri miliona maraka za otpremnine radnicima.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno