Generalni sekretar Partije demokratskog progresa (PDP) I šef odborničkog Kluba ove partije, Nebojša Drinić objavio je video-poruku u kojoj ističe snagu i jedinstvo ove političke organizacije.

– Nema te prepreke koju ne možemo savladati – poručio je Drinić, naglasivši da PDP ostaje posvećen borbi za promjene, dosljednu politiku i interes građana.

U videu koji je objavio, Drinić prenosi snažne poruke o stabilnosti, organizovanosti i rastu stranke, uz jasan stav da PDP ima snagu, ljude i viziju.

Više pogledajte u videu koji je podijelio na svojim zvaničnim kanalima.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Небојша Дринић (@nebojsa.drinic)

Predstavnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u samo dva dana razmatraće dva različita Prijedloga zakona o Sudu BiH.

Naime, nakon što je Marina Pendeš, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, u proceduru pred Dom naroda uputila zakon o Sudu BiH, njenim stopama krenuo je i Predrag Kojović, poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Kao i Pendeševa, i Kojović je u proceduru uputio svoj Prijedlog zakona o Sudu BiH, koji je navodno usaglašen između dvije “trojke”, odnosno SDP-a, NiP-a, Naše stranke s jedne strane i SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red s druge strane.

U zakonu Pendeševe, između ostalog, navodi se da će sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH biti smješteno u Istočnom Novom Sarajevu, dok Kojovićev prijedlog predviđa da sjedište tog suda koji bi se osnovao kao posebna institucija bilo u opštini Pale.

I jednim i drugim zahtjevom traži se da se o zakonu raspravlja po hitnom postupku, što znači da na njega neće biti moguće amandmanski djelovati.

Ako se kojim slučajem desi da oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvoje zakon o Sudu BiH koji su pred njih stavljeni, išlo bi se na usaglašavanje usvojenih rješenja.

Međutim, kako su “Nezavisne” ranije pisale, gotovo je izvjesno da Prijedlog zakona o Sudu BiH koji je predložila Pendeševa neće proći Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH s obzirom na to da je Klub Bošnjaka već najavio da ga neće podržati.

Njima je, između ostalog, sporno sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH, ali i sam naziv, i pitaju se zbog čega se taj sud ne zove vrhovni ili viši. Osim toga, Bošnjacima je sporno i to što su, kako tvrde, umanjene nadležnosti Suda BiH u odnosu na ono što sada imaju.

Ako je suditi po potpisima onih koji su tražili hitnu sjednicu Predstavničkog doma na kojoj bi se trebalo raspravljati o Kojovićevom zakonu o Sudu BiH, veliko je pitanje da li će i on proći. Zahtjev za održavanje hitne sjednice Predstavničkog doma potpisali su Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Saša Magazinović, predsjedavajući Kluba poslanika SDP BiH, zatim Mira Pekić, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS – PDP – Lista za pravdu i red, kao i Nihad Omerović, predsjedavajući Kluba poslanika NiP-a, i Sabina Čudić, predsjedavajuća Kluba poslanika NS – BHI KF.

U najboljoj varijanti ovi klubovi poslanika koji su tražili hitnu sjednicu Predstavničkog doma imaju 19 poslanika, što je nedovoljno za usvajanje bilo kojeg zakona.

Sjednica Predstavničkog doma zakazana je za 28. maj, a Doma naroda odmah sljedeći dan.

Podsjećanja radi, zakon o Sudu BiH obaveza je BiH na putu u Evropsku uniju. O njemu u Bosni i Hercegovini i osnivanju apelacionog odjeljenja, višeg ili vrhovnog suda u BiH se govori već godinama, međutim nikada nije bilo saglasnosti u vezi sa samim tekstom.

U posljednjih nekoliko mjeseci tekst zakona o Sudu BiH dolazio je i do Savjeta ministara BiH, međutim pet ili šest puta je skidan sa dnevnog reda upravo iz razloga što nije bilo saglasnosti za njegovo usvajanje.

Političari koji su o njemu javno govorili najviše su problematizovali pitanje sjedišta samog novoosnovanog suda, Republika Srpska je insistirala da to bude Banjaluka, dok Bošnjaci na to nisu željeli pristati.

U jednom trenutku iz Republike Srpske je rečeno da prihvataju i da to bude u Palama, ali prema nezvaničnim informacijama mnogo krupnije pitanje u vezi s kojim nije bilo dogovora je sama nadležnost Suda BiH i drugostepenog suda koji bi se zakonom o Sudu BiH osnovao.

Pravo izvorište krize je nepoštivanje Ustava BiH. Mi moramo poštivati Ustav. Ako to uspijemo, onda će krize biti i rjeđe i kratko će trajati. Neće biti ovakvog intenziteta i neće se stvarati zabrinutost ni unutar zemlje, a niti u našem okruženju.

Poručio je ovo u intervju za Fenu, Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH i predsjednik HDZ-a BiH.

Prema njegovim riječima, problem u BiH leži u želji da se ostvare politički ciljevi koji se nisu ostvarile u protekle dvije decenije.

Komentarišući aktuelnu političku situaciju u BiH, Čović je istakao da je teško definisati ko je vlast, a ko opozicija, jer na različitim nivoima vlasti postoje različite koalicije.

“S kim danas možete sjediti i nešto dogovarati a da to ima provedbu u praksi? Mi iz HDZ-a, pa i HNS-a, razgovaramo sa svima, da bude vrlo jasno. Zbog ovakve strukture BiH prinuđeni smo razgovarati sa svima. Otvorili smo razgovor s najvećim brojem stranaka koje imaju utjecaj kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, odnosno parlamente entiteta. To ide teško jer su neki stavovi zakovani i polako se zauzimaju pozicije pred Opće izbore 2026. godine”, rekao je Čović.

Kada je u pitanju hrvatska pozicija u BiH, Čović kaže da su tri ključna cilja – mir i stabilnost BiH, evroatlantske integracije i jednakopravnost tri naroda kroz poštovanje Ustava BiH.

“To je Izborni zakon koji se tiče legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH. Mislimo da je sada zadnji trenutak da to pitanje konačno završimo. Međutim, mi već četiri ciklusa imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, što god tko o tome kazao. To treba promijeniti. Hoćemo li za pet ili šest mjeseci doći u poziciju da možemo pričati o promjeni Ustava BiH, a time i provedbi presuda iz Strasbourga, volio bih da možemo. Mislim da je dvotrećinska većina teško dostižna i zato tražimo da se izmijeni Izborni zakon u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH, jer za to imamo kapacitet”, istakao je lider HDZ BiH.

Kada je u pitanju uloga SAD-a i EU-a, očekuje drugačiji način njihovog angažovanja u BiH, pogotovo jer, kako je rekao, domaći političari često koriste strance kao alibi, prebacujući na njih odgovornost za donošenje odluka.

“Dogodilo nam se ono što smo zazivali prije par godina. Umorili su se od nas i mi nismo više tema ni za jednim stolom. Jedno su vrijeme ovdje imali jako izražen interes. Slali su dosta jake ljude koji su ovdje u biti predstavljali vlast. Kad bi oni kazali da usvojimo neki zakon, mi bismo to usvojili. Ne možemo tako funkcionirati”, poručio je Čović.

Naveo je da je HDZ jedini koji iskreno želi evropski put BiH.

“Jedini smo koji jasno i glasno govorimo da želimo ustavom definiranu BiH kao svoju domovinu. Mi baš nikome ne čuvamo leđa. To su najbolje mogli osjetiti kolege iz opozicije Republike Srpske kojima smo kazali: ‘Da bi mi nešto promijenili dajte vi pokažite dosljednost – da pratite europski put i da uvažavate jednakopravnost i jednakost tri konstitutivna naroda’. Ostavili smo neki rok koji još uvijek traje da završimo ova pitanja i da onda potpuno drugačije postavimo stvari”, poručio je Čović.

Naveo je i da su krajnje licemjerni i opasni pozivi da visoki predstavnik u BiH promijeni zakon kako bi se mogao imenovati novi ministar bezbjednosti BiH.