Connect with us

Politika

DODIK U SVOM STILU “Sankcije zbog proslave priliče imperiji iz neke komedije”

SAD su objektivno jedina zemlja i diplomatija koje mogu biti nezadovoljne dobijanjem statusa kandidata, zato ćute i zato kažnjavaju ljude zbog organizacije proslave Dana Republike, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

– SAD u spoljnoj politici imaju imperijalni pristup. Nisu ni prva ni posljednja globalna sila koja se na taj način ponaša. Sa druge strane, u unutrašnjoj politici SAD imaju vrlo kompleksne, dinamične i problematične odnose koje možemo opisati samo kao političku krizu na ivici sukoba. U toj unutrašnjoj dinamici političke elite se služe sankcijama – kaže Dodik.

Tako jedna institucija bivšem predsjedniku zabranjuje da se kandiduje na izborima pa onda druga institucija tu sankciju skida itd. Nema razlike u tome kako se dijelovi američke države ponašaju prema svojim političarima i kako se ponašaju prema nama. I treba da budemo pošteni da to kažemo kao što smo mi iz Republike Srpske pošteni da kažemo da nas nikakve sankcije ne mogu uplašiti, jasan je Dodik.

– I da poštenim američkim građanima poželimo da što prije njihova država izađe iz takvog stanja. Pobogu, kažnjeni su ljudi jer su organizovali jedan dan proslave. To vam je na nivou toga da konzervativne elite bliske biznisu i liberalnom kapitalizmu uvode sankcije sindikatlijama jer organizuju proslavu Prvog maja i bore se za prava radnika. Toliko je apsurdno. Nismo mi glupi i jasno nam je zašto je odabran baš jučerašnji dan za to. BiH je zemlja kojom bi imperijalni interesi željeli da upravljaju iz svojih ambasada. Republika Srpska na to ne pristaje. Nama mogu upravljati samo od naših naroda birani predstavnici. I baš na jučerašnji dan kada EU uručuje izveštaj o našem napretku ka EU, najbolji u zadnjih deset godina, vi se sjetite da zbog proslave uvodite sankcije mojim saradnicima – smatra Dodik.

To priliči imperiji iz neke komedije, a ne ozbiljnoj državi, kaže predsjednik Srpske.

– Smiješno je. To priliči imperiji iz neke komedije, a ne ozbiljnoj državi. Ali i to je pitanje za EU, koja u postojećim međunarodnim okolnostima dozvoljava da nju često vode geopolitički interesi van Evrope, prije nego vizija njenih osnivača – zaključio je Milorad Dodik, prenosi ATV.

Related Topics:

Politika

PRED DELEGATIMA ZAKONI O VSTS-u I SUDU BIH, ali male šanse da budu usvojeni

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici u četvrtak trebalo bi da razmatraju Prijedlog zakona o VSTS-u, a ako je suditi po ranijim sjednicama, od toga neće biti ništa.

Dosadašnji pokušaji da se ovaj zakon usvoji nisu urodili plodom, a u jednom trenutku u proceduri kako u Domu naroda, tako i u Predstavničkom domu, bilo je i nekoliko zakona o VSTS-u. U međuvremenu, neki od njih su povučeni, a na dnevnom redu u četvrtak naći će se Prijedlog zakona koji su predložili Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda, i njegovi zamjenici Dragan Čović i Nikola Špirić.

Njihovim prijedlogom predviđa se povećanje broja članova VSTS-a sa 15 na 20, a u samom zakonu se navodi da će se osam članova vijeća birati iz reda sudija, osam iz reda tužilaca, dok će se jedan birati na prijedlog ministra pravde, po jedan član vijeća dolaziće iz advokatskih komora Republike Srpske i Federacije BiH, a jednog će imenovati Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Osim zakona o VSTS-u, na prijedlog Ademovića, Čovića i Špirića na dnevnom redu naći će se i i izmjene Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine kojim se propisuje poseban status za Apelaciono odjeljenje u okviru Suda BiH. Predsjednika Apelacionog odjeljenja Suda imenovao bi Visoki sudski i tužilački savjet BiH na period od pet godina.

Ovo je predloženo iz razloga što sada u suštini žalbu izjavljenu protiv presude Suda BiH preispituje isti taj sud i o njoj donosi odluku.

“To se kosi sa ustaljenom definicijom da kao najvažniji pravni lijek žalba protiv prvostepene presude definiše se kao redovan, devoutivan, suspenzivan i potpun pravni lijek stranaka i drugih zakonom ovlaštenih lica kojim se traži od višeg suda da zbog određenog nedostatka prvostepenu presudu preinači ili da je u cjelini ili djelimično ukine i zamjeni presudom višeg suda”, piše u obrazloženju predloženih izmjena Zakona o sudu BiH.

S obzirom na to da se o Zakonu o sudu već godinama pokušava postići saglasnost, posebno oko osnivanja drugog višeg ili visokog suda BiH, teško je povjerovati da će delegati usvojiti rješenja koja su predložili Čović, Ademović i Špirić.

Inače, na ova dva zakona, između ostalih, insistira i Evropska unija i oni su na određen način, uz imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU i uslov za početak pregovora BiH sa EU.

Nastavi čitati

Politika

ZASJEDANJE PIK-a U SARAJEVU: Ko će biti predložen za visokog predstavnika?

U Sarajevu bi danas trebalo da počne dvodnevno zasjedanje Savjeta za implementaciju mira u BiH (PIK). Prema najavama, trebalo da bude predložen novi visoki predstavnik.

Mediji prenose da je američki favorit Italijan Antonio Zanardi Landi, dok Velika Britanija, Francuska i Njemačka podržavaju imenovanje Francuza Renea Trokaza.

Karen Pirs više nije u igri

Kako je ATV juče pisao, Karen Pirs više nije u igri za nasljednika Kristijana Šmita.

Iako je Pirs važila za jednog od glavnih favorita političkog Sarajeva za funkciju visokog predstavnika u BiH, izvjesno je da od tog scenarija neće biti ništa, saznaje ATV iz diplomatskih krugova.

Pirs, koja trenutno obavlja funkciju specijalne izaslanice Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan, u bošnjačkim političkim i medijskim krugovima smatrana je poželjnim kandidatom zbog stavova i aktivnosti koje su u Republici Srpskoj često ocjenjivane kao usmjerene protiv njenih interesa i dejtonske pozicije.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ REŠETAO AJANOVIĆA: „Da li su studenti upisivani na medicinu bez važeće licence?” (VIDEO)

Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH juče je održala javno saslušanje o načinu akreditacije i nadzora nad visokoškolskim ustanovama, a u centru pažnje našao se Evropski univerzitet Kallos iz Tuzle.

Pred Komisijom se pojavila vršilac dužnosti rektora Anka Bulatović, ali nije odgovarala na pitanja članova Komisije, pozivajući se na ovlaštenje koje je za zastupanje dobio advokat Mirnes Ajanović.

Nakon što je saslušanje više puta prekidano, predsjedavajući Komisije Branislav Borenović postavio je niz pitanja koja se odnose na rad ove visokoškolske ustanove i status studijskih programa.

Borenović je zatražio odgovore na navode da Kallos od akademske 2022/23. godine nije imao važeću licencu za oblast medicine, biomedicine i zdravstva, te da su studenti uprkos tome nastavili da se upisuju na te studijske programe.

Među pitanjima koja su ostala bez odgovora našla su se i ona o tome da li su studenti bili upoznati sa statusom licenci, zbog čega je univerzitet nastavio rad nakon zabrane, kao i navodi da Ljekarska komora ne izdaje licence diplomcima ovog univerziteta.

Predsjedavajući Komisije otvorio je i pitanje izvođenja nastave u prostorijama Bosanskog kulturnog centra i hotelskim objektima, kao i navode o angažovanju visokih funkcionera nadležnih agencija u nastavnom procesu.

Članovi Komisije pozvali su se na Zakon o parlamentarnom nadzoru BiH i istakli da je cilj saslušanja bio da javnost dobije jasne odgovore na brojna pitanja koja se odnose na rad univerziteta i zaštitu interesa studenata.

Međutim, umjesto odgovora, saslušanje je završeno tako što su Bulatović i Ajanović napustili sjednicu, ostavljajući bez odgovora ključna pitanja koja je Komisija postavila.

„Da li su studenti upisivani na studije bez važeće licence, da li su o tome bili obaviješteni i ko snosi odgovornost?“ – pitanja su na koja javnost i dalje čeka odgovor.

 

tuzlanski.ba

 

 

Nastavi čitati

Aktuelno