Grad daje subvencije u iznosu od oko osam miliona KM na mjesečnom nivou za prevoz, poručuje odbornik Dragan Milanović, gostujući u Jutarnjem programu RTRS-u.
– Penzioneri, đaci, porodice sa četvero i više djece, korisnici domova. Grad već preuzima zanačajan dio troškova prevoza. Od 2022. nemamo povećanje cijena karata. Mi ne možemo tjerati prevoznike da rade sa gubitkom, jer tada ćemo imati preskakanje linija, neredovne vožnje i biće svi nezadovoljni – poručio je Milanović, nakon što su prevoznici uputili zahtjev za povećanjem cijena u gradskom prevozu.

-Radnčke karte,Zakon o radu kaže da je poslodavac dužan da radniku isplati nakknadu prevoz, ako neko krši zakon, nije na Gradu da to ispravlja.Poskupljenje kako sada stvari stoje će najvećim dijelom pasti na Grad. To je jedina nadležnost i građani treba da znaju da je nadležnost data ranije puno privatnicima, i Skupština grada može samo dati saglasnost ili ne za drugačije cijene javnog prevoza-navodi Milanović i dodaje:

-Treba podsjetiti i to da gorivo u cijeni javnog prevoza učestvuje sa 40 posto, tu su i troškovi radne snage od 40 posto i ostai troškovi

Elektrodistributivnim preduzećima “Elektro Doboj” i “Elektro Bijeljina” čak ni povećanje cijena mrežarine nije pomoglo da poprave poslovne rezultate na kraju trećeg kvartala ove, u odnosu na isti period prošle godine.

Naprotiv,  preduzeće “Elektro Doboj” je smanjilo dobit za više od 91 odsto te su na kraju trećeg kvartala ove godine bili u plusu 519.311 KM, dok su u istom periodu prošle godine ostvarili profit od oko šest miliona maraka.

Ove godine su im porasli ukupni prihodi i to sa 42,4 mliona KM na 49,2 miliona maraka, ali su im još više rasli rashodi.

Oni su tako ove godine ostvarili ukupne rashode od 48,7 miliona maraka, dok su prošle godine iznosili 36,3 miliona KM.

Povećao im se i broj radnika sa prošlogodišnjih 366, na ovogodišnjih 376 zaposlenih.

Dobit, iako ne tako značajno, smanjilo je i preduzeće “Elektro Bijeljina” i ona je na kraju trećeg kvartala ove iznosila 151.785 KM, a u istom periodu prošle godine 169.002 maraka.

“Elektro Bijeljina” je značajno povećala prihode i to sa 45,3 miliona KM koliko su imali prošle godine na 54,8 miliona maraka koliko su ostvarili u posmatranom periodu ove godine.

S druge strane, u istom smjeru su im išli i rashodi te su tako na kraju trećeg kvartala ove godine rashodovali čak 54,7 miliona KM, a prošle godine 45,1 milion maraka.

Broj radnika se nije mijenjao te su tako i ove i prošle godine imali 798 zaposlenih.

„Elektro Pale“ i „Elektrokrajina“ ostvarili najbolji rezultat

S druge strane, preduzeće “Elektro Pale” je značajno popravilo poslovni rezultat te su tako dobit na kraju trećeg kvartala prošle godine koja je iznosila 616.205 KM povećali na oko tri miliona maraka.

Oni su ukupne prihode sa prošlogodišnjih 26,8 miliona KM, povećali na kraju trećeg kvartala ove godine na oko 33 miliona maraka.

Povećali su i rashode i to sa 26,1 milion maraka na oko 30 miliona KM.

Broj radnika im se nije značajnije mijenjao, odnosno prošle godine su zapošljavali 392, a ove godine 393 radnika.

Značajan pomak ostvarila je i “Elektrohercegovina” iz Trebinja koja je ove godine, na kraju trećeg kvartala bila u plusu 826.110 KM, dok su u istom periodu prošle godine imali gubitak u iznosu od oko milion maraka.

Njima su prihodi rasli sa 16,5 miliona KM prošle na 20,2 miliona maraka na kraju trećeg kvartala ove godine.

Rasli su im i rashodi i to sa 17,5 miliona maraka koliko su iznosili u ovom periodu lani na 19,3 miliona ove godine.

Broj zaposlenih nije se značajno mijenjao.

Ubjedljivo najbolji rezultat ostvarila je “Elektrokrajina Banjaluka” koja je povećala dobit i to sa 5,6 miliona KM koliko su imali na kraju trećeg kvartala prošle godine, na 9,1 milion maraka ove godine.

Prihodi “Elektrokrajine” su porasli sa prošlogodišnjih 117,7 miliona maraka na ovogodišnjih 137,3 miliona KM.

Kada su u pitanju rashodi, oni su im lani bili 112,1 milion maraka, a na kraju trećeg kvartala ove godine 128,1 milion KM.

Broj radnika su, za razliku od svih ostalih elektrodistributivnih preduzeća u RS, smanjili i to sa prošlogodišnjih 1.405 na ovogodišnjih 1.382 zaposlena.

Podsjetimo, mrežarina je u Republici Srpskoj početkom ove godine poskupjela za 20 odsto.

Udio mrežarine u ukupnom računu za električnu energiju iznosi oko 50 odsto, što znači da su računi za struju u Republici Srpskoj od februara ove godine veći za deset odsto u odnosu na prošlu godinu.

CAPITAL

Branko Blanuša definitivno odlazi sa čela Srpske demokratske stranke (SDS), a već se iskristalisalo nekoliko mogućih kandidata za trku za njegovog nasljednika na toj funkciji.

Više visokorangiranih funkcionera u ovoj stranci potvrdilo je da je jedan od najozbiljnijih kandidata gradonačelnik Teslića Milan Miličević, nekadašnji predsjednik stranke.

“Ako to Milan uopšte bude htio. Većinsko raspoloženje u stranci je takvo da on treba da naslijedi Blanušu”, rekao je jedan od sagovornika.

Na spisku i iznenađenje

Na naše pitanje da li još neko cilja tu funkciju, naš izvor kaže da su mogući kandidati i isključeni član SDS-a i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, kao i funkcioner ove stranke Želimir Nešković. Logično pitanje koje se nametnulo glasi – kako Petrović?

“Šta, kako? Ko vam kaže da se Ljubiša neće na velika vrata vratiti u SDS”, glasi kontrapitanje koje je postavio izvor iz ove stranke.

Zanimljivo je da se, uz Miličevića, još dvojica lokalnih šefova spominju kao mogući kandidati za lidera SDS-a.

“U pitanju je Đorđe (Milićević, načelnik Šamca). Osim njega, nije isključeno da će kandidat biti i Marinko (Božović, načelnik Istočne Ilidže). Ali, moguće je da se u međuvremenu pojave još neka imena. Ima još vremena”, ističe naš izvor iz SDS-a.

Šta je Blanuša odlučio?

Jedan od  sagovornika Nezavisnih podsjeća da je Blanuša već donio odluku da neće biti kandidat te da su pred stranačkim organima veliki izazovi.

“Pazite, spominju se razna imena, suština je da treba doći do tog procesa i to je najbitnije… Blanuša je rekao da neće biti predsjednik, moramo ući u normalan proces izbora lidera. Blanuša želi da ovaj proces dovede do normalnih unutarstanačkih izbora”, kaže jedan od sagovornika.

Podsjećanja radi, SDS potresaju unutrašnje podjele, koje su posebno postale intenzivne nakon što je ta stranka zabilježila loš izborni rezultat na opštim izborima održanim 4. oktobra.

Odluka van snage

Blanuša je već sutradan, 5. oktobra, donio odluku da se Petrović isključi iz SDS-a. Petrović je tokom kampanje podržao kandidaturu Nebojše Vukanovića za člana Predsjedništva BiH i pored toga što je SDS za tu poziciju zvanično kandidovao Marinka Božovića.

Zanimljivo je da je Blanuša nedavno stavio van snage odluku o isključenju Petrovića iz SDS-a, ali je istovremeno donio i novu odluku prema kojoj Petroviću prestaje članstvo u SDS-u.

U obrazloženju odluke navedeno je da je sedam od devet članova Statutarne komisije SDS-a u svojim izjašnjenjima zauzelo identičan stav da odluka o isključenju Petrovića nije u skladu s odredbama Statuta SDS-a. U obrazloženju je navedeno i da dva člana Statutarne komisije nisu dostavila svoje mišljenje.

Disciplinski postupak

“Većina članova Statutarne komisije dala je identično tumačenje, da predsjednik SDS-a nije mogao donijeti predmetnu odluku o isključenju bez sprovođenja disciplinskog postupka”, navedeno je u obrazloženju odluke.

Ipak, odmah nakon te odluke, Blanuša je donio odluku kojom se konstatuje da Petroviću prestaje članstvo u SDS-u.

U suštini, Blanuša je odluku o isključenju Petrovića stavio van snage i odmah donio odluku kojom Petroviću prestaje članstvo u SDS-u.

U obrazloženju odluke o prestanku članstva Petrovića navedeno je da po sili Statuta Petroviću prestaje članstvo, jer je, protivno odlukama Skupštine i Glavnog odbora o kandidatima za inokosne funkcije, pružio javnu podršku kandidatu druge političke organizacije Nebojši Vukanoviću.

Petrović je uputio žalbu Glavnom odboru SDS-a na odluku predsjednika SDS-a o prestanku članstva, osporavajući njenu statutarnu utemeljenost i ukazujući na, kako tvrdi, niz proceduralnih i pravnih nepravilnosti.