Kristijan Šmit ,koga RS ne priznaje za visokog predstavnika, priznao je da je pritisak iz Sjedinjenih Američkih Država uticao na njegovu odluku da se povuče s ove pozicije prije isteka mandata, javlja njemačka agencija dpa.

Iako je ovaj njemački političar 12. maja prvobitno objavio da odlazi iz ličnih razloga, naknadno je za list Augsburger Allgemeine potvrdio drugačiju pozadinu.

Na direktno pitanje da li je američki predsjednik Donald Tramp izvršio pritisak na njega, Šmit je priznao da je Vašington ipak odigrao ulogu u njegovom ranijem odlasku s funkcije koju je obavljao od avgusta 2021. godine.

Iako je kazao da ne zna kakav je lični stav Trampa o tom pitanju, dodao je “da je postojao ogroman i neočekivan pritisak iz SAD”.

U danas objavljenom intervjuu, Šmit je naveo da je želio spriječiti da institucija visokog predstavnika bude “narušena ovom raspravom” čija mu pozadina nije u potpunosti jasna.

Pritisci na Šmita da podnese ostavku mogli bi biti povezani i s činjenicom da je bivši predsjednik RS Milorad Dodik podržavao projekte gasnih elektrana i gasovoda iza kojih stoje poslovni ljudi bliski Trampu, uključujući i gasovod iz Hrvatske prema BiH.

– To pitanje jeste imalo određenu ulogu, ali ja nikada nisam bio protiv tog projekta – rekao je Šmit.

Naglasio je da je izgradnju plinovoda iz Hrvatske prema BiH inicirala Evropska unija (EU) da bi se smanjila zavisnost Bosne i Hercegovine od ruske nafte i gasa.

Šmit je još kazao da ga posebno iznenađuje činjenica da EU nije uspjela realizirati izgradnju tog plinovoda evropskim sredstvima, zbog čega se BiH sada oslanja na američku podršku, pri čemu, kako je naveo, Amerikanci djelimično nastupaju i sa vlastitim idejama, prenosi DPA.

„Vlada Republike Srpske preko svojih poreskih diktata u prva tri mjeseca zatvorila je samo u Banjaluci preko 200 preduzetničkih radnji. U cijeloj republici taj broj iznosi više od 600. Banjaluka je u prošloj godini ostala bez HILJADU preduzetničkih radnji. To za premijera i ministre nije bio alarm“, opominje poslanik PDP/PSS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević.

„Ova vlast je odlučila da budžet puni preko malih preduzetnika i povećala poreze i doprinose kako bi prikupila 30 miliona maraka, što Serdarov potroši za jedan mjesec“, navodi on.

Kresojević kaže da će kao član Odbora za privredu Narodne skupštine tražiti da Odbor inicira rasterećenje male privrede kroz:

• smanjenje osnovice za poreze i doprinose preduzetnicima,
• ukidanje doprinosa za PIO preduzetnicima sa dopunskom djelatnošću,
• omogućavanje statusa malog preduzetnika za dizajnere, računovođe i druge djelatnosti,
• poresko rasterećenje starih zanata.

Kako sada stvari stoje mali preduzetnici rade pola mjeseca za državu i režijske troškove, precizira Kresojević.

„Stabilnost privrede ne zavisi samo od snage velikih kompanija, već i od zdravlja male privrede“, jasan je on.

SNSD doveo je srbačku opštinu na rub provalije. Nakon što su upropastili komunalno preduzeće i ovu malu opštinu zatrpali u smeće, na red je došao i Vodovod, poručuje generalni sekretar PDP/PSS Nebojša Drinić.

“Rukovodstvo srbačkog „Komunalca“ priznalo je da su računi ovog preduzeća blokirani, da je bilo stranačkog zapošljavanja i da imaju problem sa odvozom otpada. Da li će neko da odgovara ili će sve da se završi na poznatoj SNSD mantri ‘držite lopova’?”, pita Drinić.

On ističe da javnost s pravom očekuje da konačno progovore i odgovorni u “Vodovodu” s obzirom na to da se radi o strateškom preduzeću čiji rad je najuže vezan za život građana, privrede, poljoprivrede…

“Građani i dalje čekaju odgovore o sumnjivom trošenju javnog novca, kreditnim zaduženjima, stranačkim zapošljavanjima, ali i o slučaju agregata koji je, prema dostupnim informacijama, plaćen dva puta”, kaže Drinić.

On pita ko su zaposleni u Vodovodu? “Da li je jedan od njih u rodbinskim vezama sa porodicom koja je uništila Srbac više od rata? Zašto se isti agregat plaća dva puta i to iz kreditnih sredstava?”

Posebno zabrinjava činjenica, napominje generalni sekretar PDP/PSS, da se o svemu tome uporno ćuti, dok se problemi gomilaju, preduzeća dovode u sve teži položaj, a cijenu lošeg upravljanja plaćaju i radnici i građani.

Jasno je, kaže, da je ovo postao prepoznatljiv obrazac vladanja SNSD-a u Srpcu.

“Odgovornost ne smije biti stvar političke volje, već osnova svakog sistema”, jasan je Drinić.