Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković razgovarao je danas u Banjaluci sa delegacijom misije Međunarodnog monetarnog fonda, koju je predvodio šef misije David Amaglobeli, o daljem razvoju saradnje Vlade Republike Srpske i MMF-a.

Govoreći o aktuelnoj ekonomskoj situaciji, šef misije MMF-a David Amaglobeli rekao je da makroekonomski i fiskalni pokazatelji ukazuju da je privreda Republike Srpske otporna, uprkos eksternim šokovima.

Dodao je i da je Republika Srpska završila fiskalnu 2024. godinu sa nižim deficitom od očekivanog, te da je potrebno obezbjediti finansiranje za javnu infrastrukturu.

Premijer Višković istakao je da BiH treba da uđe u razgovore o novom aranžmanu sa MMF-om, te da je Vlada Republike Srpske sa svoje strane spremna da razgovara o postizanju aranžmana sa ovom finansijskom institucijom.

Na sastanku je izražena spremnost misije MMF-a da pruži tehničku pomoć Vladi Republike Srpske u okviru projekta izrade socijalne karte. Takođe, bilo je riječi i o reformama u oblasti energetskog sektora, s akcentom na zelenu tranziciju.

Premijer Višković zahvalio je misiji MMF-a na dosadašnjoj pomoći Republici Srpskoj i BiH, posebno kada je riječ o pomoći za vrijeme pandemije virusa korona.

Nakon što je u medijima objavljeno da Vlada Republike Srpske planira da kineskoj kompaniji Čajna Pauer PTE dodijeli koncesiju za gradnju i korištenje vjetroelektrane Trebinje, pokušali smo provjeriti o čemu se konretno radi, međutim konkretnih informacija o ovom projektu i dalje nema.
Vlada Srpske daje koncesiju Kinezima za gradnju vjetroelektrane Trebinje od 1,5 milijardi KM?
Prema nezvaničnim informacijama, Vlada Republike Srpske planira da kroz pregovarački postupak i bez javnog nadmetanja kineskoj kompaniji dodijeli koncesiju za vjetroelektranu Trebinje. Koncesija će se dodijeliti na 30 godina, a vrijednost se procjenjuje na preko milijardu i po konvertibilnih maraka. Iz kabineta premijera nam je rečeno da ta informacija nije razmatrana u formi materijala, ali da su na sjednici usmeno dijeljene informacije o ovakvim projektima.

“Tako da materijal nije bio zvanično na dnevnom redu Vlade Republike Srpske, ali svakako inicijativa od svih kineskih kompanija koja se uputi u Vladu se razmatra i svaka dobra inicijativa dobije podršku Vlade Republike Srpske ukoliko se procijeni da ona donosi nova radna mjesta i razvija određeni sektor, u ovom slučaju energetike, a za više informacija obratite se nadležnom ministarstvu”, rekla je Danijela Pejić, savjetnik premijera Radovana Viškovića.

Za ovaj posao, nadležno je Ministarstvo energetike i rudarstva, kome smo dostavili pitanja da li se razmatra dodjela koncesije firmi Čajna pauer PTE i u kojoj je fazi ova aktivnost, međutim odgovor nismo dobili. U opoziciji smatraju da s obzirom na dosadašnja iskustva, svaki posao koji uključuje koncesije treba pažljivo pratiti.

“Zato što smo svjesni da svaka koncesija koju da Vlada Republike Srpske stranom investitoru, naročito ako imamo potpisan međunarodni ugovor o zaštiti investicija, je potencijalna opasnost za BiH odnosno za Republiku Srpsku”, smatra Mira Pekić, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

I u ranijem periodu, smatraju u PDP-u, bila je prisutna tajnost kod pojedinih koncesija, što je kasnije skupo koštalo Republiku Srpsku.

“Bilo kakvo mešetarenje, a svjesni smo da je toga bilo u Republici Srpskoj košta sve nas. Vidimo šta je bilo sa Vijaduktom, vidimo najave još nekih, imamo vjetropark Trusina, svih tih investitora koji dođu, dobiju koncesiju oni vide svoj cilj i dobit u tome da tuže Republiku Srpsku”, smatra Pekićeva.

U avgustu prošle godine, resorni ministar Petar Đokić je sa kineskom kompanijom potpisao sporazum o saradnji u oblasti obnovljivih izvora energije, a odbornici u Skupštini grada Trebinje su nedavno dali saglasnost za početak izrade plana, a to je prvi korak ka realizaciji ovog projekta.

(BN) Foto: BN

Bosni i Hercegovini prijeti dodatno finansijsko opterećenje ukoliko se u narednih desetak dana ne izvrši isplata po arbitražnoj odluci u predmetu tužbe slovenačke kompanije Viaduct.

Naime, rok koji je tužilac ponudio Savjetu ministara BiH ističe za 10 dana – 17. juna.

U pregovorima sa Savjetom ministara BiH tužilac je 17. marta dogovorio da se naredna tri mjeseca ne obračunavaju dnevne kamate od 9.000 evra (oko 18.000 KM) na dug prema slovenačkoj firmi Viaduct koji iznosi 110 miliona KM ukoliko na vrijeme BiH izvrši isplatu.

Prema navedenoj ponudi, potraživanje na dan 17. juni jednaka su potraživanjima na dan 1. mart i isti iznosi 56 miliona evra ili 110 miliona KM.

Ipak, u slučaju daljnjeg nepostupanja prema arbitražnoj odluci, potraživanje će biti uvećano za oko million evra (dva miliona KM) za prethodna tri mjeseca. Ukupan dug prema slovenačkoj firmi Viaduct će dostići novčani iznos od oko 57 miliona eura ili 113 miliona KM uz nastavak obračuna dosuđene kamate.

Trenutni iznos kamate obračunate na dnevnom nivou iznosi 9.650 evra ili gotovo 18.873 KM.

Ukoliko se dug prema Viaductu ne izmiri u navedenom roku, država će svaki dan odgađanja koštati 18.873 KM

Bosna i Hercegovina još uvijek nije donijela konačno rješenje za plaćanje duga slovenačkoj firmi Viaduct, piše Klix.