Connect with us

Svijet

DOJČE VELE “Netanjahu htio podijeliti Palestince, a PODIJELIO IZRAEL”

Benjamin Netanjahu, izraelski premijer, htio je da održi Hamas u životu kako bi spriječio jedinstvenu palestinsku državu, međutim, od Hamasovog smrtonosnog napada 7. oktobra prošle godine Izrael svjedoči slabostima tog plana, piše Dojče Vele (DW).
Kako se navodi, u sukobu Izraela i Palestinaca Netanjahu po svaku cijenu pokušava da očuva status kvo – i to uprkos svom poznatom govoru na Univerzitetu Bar Ilan iz 2009. godine kada se načelno saglasio sa osnivanjem palestinske države.

Netanjahuovi potezi, pak, pokazuju da su on i njegove vlade više zainteresovani da održe unutrašnji palestinski konflikt između Hamasa i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), čak i po cijenu da Hamas opstane.

Prema desničarskom veb-sajtu Mida, Netanjahu je predstavnicima svoje partije 2019. rekao da mora da se dopusti da Hamas dobija novac iz Katara, jer je to ključni način da se spriječi palestinska država, piše DW, a prenosi Nova.

“To je dio naše strategije: podsticanje podjele između Palestinaca u Gazi i na Zapadnoj obali”, rekao je on.

Posljednjih godina je veći dio izraelskog društva bio ravnodušan prema toj taktici svog premijera, ali sve se promijenilo 7. oktobra 2023.

Jedan od najčešćih izraza koji se koristi od Hamasovih smrtonosnih napada jeste “shinui konsepzia”, što znači promjena koncepta.

Ljudi očekuju drukčija rješenja od onih koja nude političari sa obje strane spektra. A Netanjahu do sada novo rješenje nije ponudio.

Uz to se mora reći, navodi DW, da veliki dio izraelskog društva ne vjeruje da uopšte postoji rješenje, kako je primijetio i Entoni Blinken, američki ministar spoljnih poslova.

Liberalni i lijevo orijentisani Izraelci traže izbore i žele smjenu Netanjahua, a njegova vlada, u kojoj ima krajnjih desničara, pokušava da iskoristi rat kako bi se ponovo uspostavila izraelska naselja iz kojih su ljudi evakuisani kada se Izrael 2005. godine povlačio iz Pojasa Gaze.

Sam Netanjahu je više puta rekao da Izrael nema namjeru da obnovi ta naselja, ali njegovi koalicioni partneri, koje predvodi desničarski ekstremista, ministar za nacionalnu bezbjednost Itamar ben Gvir, idu po televizijskim studijima i traže takozvano dobrovoljno iseljenje Palestinaca iz Pojasa Gaze.

Uspon Ben Gvira pokazuje i da je Netanjahu izgubio kontrolu nad sopstvenim kabinetom – ranije su sve političke partije, uključujući Netanjahuov Likud, jasno odbijale radikalne elemente s izraelske desnice.

A onda je Netanjahu javno podržao Ben Gvira, najpoznatijeg krajnjeg desničara, kako bi osigurao sopstveno političko preživljavanje i tako je dao politički legitimitet čovjeku koji je pravosnažno osuđen zbog podrške jednoj terorističkoj grupi, piše DW.

Ankete pokazuju da opada podrška Netanjahuu, dok ekstremna stranka Jevrejska snaga, koju vodi Ben Gvir, vjerovatno može da osvoji još više mandata u parlamentu, od sadašnjih šest. Kako se navodi, Netanjahuovo mjesto u istoriji odrediće odgovori na dva pitanja: da li je Hamas i dalje opasnost za Izrael, i hoće li se taoci, koji su još u rukama Hamasa, vratiti kućama živi i zdravi?

U svakom slučaju, konstatuje Dojče Vele, Netanjahu je čovjek sa najdužim stažom na čelu Izraela i često je govorio da želi da bude zapamćen kao “branilac Izraela”, međutim, ako njegova vlada ne ostvari ciljeve koje javno zagovara, njegova zaostavština će biti da je započeo prvi rat koji je zemlja izgubila.

Svijet

EVROPA IMA NOVI PLAN ZA IDUĆU GODINU! Preseljenje 21.000 azilanata i solidarni doprinosi

Evropska unija planira da 2026. reorganizuje raspodjelu hiljada azilanata, a zemlje koje su do sada primile manje ljudi trebalo bi da prihvate azilante ili da uplate finansijske doprinose, piše Špigel.

Prema odluci ministara unutrašnjih poslova EU na sastanku u Briselu, u okviru Evropske unije bi trebalo da bude preseljeno 21.000 tražilaca zaštite.

Finansijski doprinosi i manja sredstva

Pored toga, manje opterećene zemlje EU, u okviru mehanizma solidarnosti predviđenog evropskom reformom azila iz 2024. godine, trebalo bi da obezbijede 420 miliona evra.

U samoj reformi azila predviđeno je preseljenje najmanje 30.000 azilanata i izdvajanje 600 miliona evra godišnje. Pošto reforma stupa na snagu tek u julu 2026. godine, zemlje EU su se dogovorile o ukupno manjim doprinosima za taj period.

Kome treba pomoć, a ko mora da doprinese?

U analizi Evropske komisije, zemlje koje će naredne godine imati pravo na solidarnost drugih država EU zbog visokog migracionog pritiska su: Grčka, Kipar, Španija i Italija.

Zemlje koje će po novim pravilima vjerovatno morati da prime azilante iz drugih država ili daju druge doprinose solidarnosti su: Švedska, Portugal, Mađarska, Rumunija i Luksemburg.

Broj novih azilanata unutar EU, kao i u zemljama koje nijesu članice (Norveška i Švajcarska), u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je opao.

Do kraja juna u grupi od 29 država (EU plus) registrovano je ukupno 399.000 novih zahtjeva, što je smanjenje za 114.000 ili 23 odsto u poređenju sa prvim polugodištem 2024. godine.

 

Nastavi čitati

Svijet

JEZIVO UPOZORENJE ORBANA! “Ovo je datum kada bi Brisel mogao ZARATITI SA RUSIJOM”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da se Brisel sprema za rat s Rusijom, kao i da već postoji ciljni datum za ulazak u rat – 2030. godina.

“Tamni oblaci se skupljaju na nebu Evrope. Brisel se priprema za rat s Rusijom, a već postoji ciljani datum za ulazak u rat: 2030. godina”, upozorio je Orban.

Članstvo Ukrajine vodi u trenutni rat

U tom smislu, dodao je da osnivački ugovor EU kaže da su u slučaju oružanog napada na teritoriju jedne od država članica, ostale države članice dužne da toj državi pruže svu pomoć koja im je na raspolaganju, zbog čega bi prijem ratom razorene Ukrajine u EU rezultirao trenutnim ulaskom u rat.

Prema njegovim riječima, to znači da bi sljedeća godina mogla da bude posljednja mađarska izborna godina kada zaista može da odluči o pitanju rata i mira.

Koristeći primjer imigracije, Orban je skrenuo pažnju na činjenicu da postoje odluke koje kasnije ne mogu da se isprave.

“Da nijesmo izgradili ogradu 2015. godine, migranti bi već bili ovdje. Ako donesemo pogrešnu odluku 2026. godine, biće prekasno da je ispravimo do sljedećih izbora 2030. godine. Utakmica se neće dobro završiti. Ko god želi mir, neka nam se pridruži”, zaključio je Orban.

Nastavi čitati

Svijet

TRGOVINA ORUŽJEM I DROGOM Više od 60 uhapšenih širom Izraela

​Više od 60 ljudi uhapšeno je širom Izraela zbog sumnje na trgovinu oružjem i drogom u nizu racija tokom noći, kao rezultat tajne operacije, saopštila je izraelska policija.

Policija navodi da je jedan tajni agent izvršio 57 transakcija trgovine oružjem, drogom i falsifikovanim dokumentima u više policijskih okruga širom zemlje, inkriminišući osumnjičene, prenosi “Times of Israel”.

Takođe su prikupljeni “značajni dokazi” povezani sa nizom teških krivičnih djela nasilja, uključujući otmicu i pucnjave, saopštila je policija.

Među privedenima su i vođe bandi iz Hadere.

Nastavi čitati

Aktuelno