Connect with us

Svijet

DOJČE VELE “Netanjahu htio podijeliti Palestince, a PODIJELIO IZRAEL”

Benjamin Netanjahu, izraelski premijer, htio je da održi Hamas u životu kako bi spriječio jedinstvenu palestinsku državu, međutim, od Hamasovog smrtonosnog napada 7. oktobra prošle godine Izrael svjedoči slabostima tog plana, piše Dojče Vele (DW).
Kako se navodi, u sukobu Izraela i Palestinaca Netanjahu po svaku cijenu pokušava da očuva status kvo – i to uprkos svom poznatom govoru na Univerzitetu Bar Ilan iz 2009. godine kada se načelno saglasio sa osnivanjem palestinske države.

Netanjahuovi potezi, pak, pokazuju da su on i njegove vlade više zainteresovani da održe unutrašnji palestinski konflikt između Hamasa i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), čak i po cijenu da Hamas opstane.

Prema desničarskom veb-sajtu Mida, Netanjahu je predstavnicima svoje partije 2019. rekao da mora da se dopusti da Hamas dobija novac iz Katara, jer je to ključni način da se spriječi palestinska država, piše DW, a prenosi Nova.

“To je dio naše strategije: podsticanje podjele između Palestinaca u Gazi i na Zapadnoj obali”, rekao je on.

Posljednjih godina je veći dio izraelskog društva bio ravnodušan prema toj taktici svog premijera, ali sve se promijenilo 7. oktobra 2023.

Jedan od najčešćih izraza koji se koristi od Hamasovih smrtonosnih napada jeste “shinui konsepzia”, što znači promjena koncepta.

Ljudi očekuju drukčija rješenja od onih koja nude političari sa obje strane spektra. A Netanjahu do sada novo rješenje nije ponudio.

Uz to se mora reći, navodi DW, da veliki dio izraelskog društva ne vjeruje da uopšte postoji rješenje, kako je primijetio i Entoni Blinken, američki ministar spoljnih poslova.

Liberalni i lijevo orijentisani Izraelci traže izbore i žele smjenu Netanjahua, a njegova vlada, u kojoj ima krajnjih desničara, pokušava da iskoristi rat kako bi se ponovo uspostavila izraelska naselja iz kojih su ljudi evakuisani kada se Izrael 2005. godine povlačio iz Pojasa Gaze.

Sam Netanjahu je više puta rekao da Izrael nema namjeru da obnovi ta naselja, ali njegovi koalicioni partneri, koje predvodi desničarski ekstremista, ministar za nacionalnu bezbjednost Itamar ben Gvir, idu po televizijskim studijima i traže takozvano dobrovoljno iseljenje Palestinaca iz Pojasa Gaze.

Uspon Ben Gvira pokazuje i da je Netanjahu izgubio kontrolu nad sopstvenim kabinetom – ranije su sve političke partije, uključujući Netanjahuov Likud, jasno odbijale radikalne elemente s izraelske desnice.

A onda je Netanjahu javno podržao Ben Gvira, najpoznatijeg krajnjeg desničara, kako bi osigurao sopstveno političko preživljavanje i tako je dao politički legitimitet čovjeku koji je pravosnažno osuđen zbog podrške jednoj terorističkoj grupi, piše DW.

Ankete pokazuju da opada podrška Netanjahuu, dok ekstremna stranka Jevrejska snaga, koju vodi Ben Gvir, vjerovatno može da osvoji još više mandata u parlamentu, od sadašnjih šest. Kako se navodi, Netanjahuovo mjesto u istoriji odrediće odgovori na dva pitanja: da li je Hamas i dalje opasnost za Izrael, i hoće li se taoci, koji su još u rukama Hamasa, vratiti kućama živi i zdravi?

U svakom slučaju, konstatuje Dojče Vele, Netanjahu je čovjek sa najdužim stažom na čelu Izraela i često je govorio da želi da bude zapamćen kao “branilac Izraela”, međutim, ako njegova vlada ne ostvari ciljeve koje javno zagovara, njegova zaostavština će biti da je započeo prvi rat koji je zemlja izgubila.

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno