Connect with us

Svijet

DOJČE VELE “Netanjahu htio podijeliti Palestince, a PODIJELIO IZRAEL”

Benjamin Netanjahu, izraelski premijer, htio je da održi Hamas u životu kako bi spriječio jedinstvenu palestinsku državu, međutim, od Hamasovog smrtonosnog napada 7. oktobra prošle godine Izrael svjedoči slabostima tog plana, piše Dojče Vele (DW).
Kako se navodi, u sukobu Izraela i Palestinaca Netanjahu po svaku cijenu pokušava da očuva status kvo – i to uprkos svom poznatom govoru na Univerzitetu Bar Ilan iz 2009. godine kada se načelno saglasio sa osnivanjem palestinske države.

Netanjahuovi potezi, pak, pokazuju da su on i njegove vlade više zainteresovani da održe unutrašnji palestinski konflikt između Hamasa i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), čak i po cijenu da Hamas opstane.

Prema desničarskom veb-sajtu Mida, Netanjahu je predstavnicima svoje partije 2019. rekao da mora da se dopusti da Hamas dobija novac iz Katara, jer je to ključni način da se spriječi palestinska država, piše DW, a prenosi Nova.

“To je dio naše strategije: podsticanje podjele između Palestinaca u Gazi i na Zapadnoj obali”, rekao je on.

Posljednjih godina je veći dio izraelskog društva bio ravnodušan prema toj taktici svog premijera, ali sve se promijenilo 7. oktobra 2023.

Jedan od najčešćih izraza koji se koristi od Hamasovih smrtonosnih napada jeste “shinui konsepzia”, što znači promjena koncepta.

Ljudi očekuju drukčija rješenja od onih koja nude političari sa obje strane spektra. A Netanjahu do sada novo rješenje nije ponudio.

Uz to se mora reći, navodi DW, da veliki dio izraelskog društva ne vjeruje da uopšte postoji rješenje, kako je primijetio i Entoni Blinken, američki ministar spoljnih poslova.

Liberalni i lijevo orijentisani Izraelci traže izbore i žele smjenu Netanjahua, a njegova vlada, u kojoj ima krajnjih desničara, pokušava da iskoristi rat kako bi se ponovo uspostavila izraelska naselja iz kojih su ljudi evakuisani kada se Izrael 2005. godine povlačio iz Pojasa Gaze.

Sam Netanjahu je više puta rekao da Izrael nema namjeru da obnovi ta naselja, ali njegovi koalicioni partneri, koje predvodi desničarski ekstremista, ministar za nacionalnu bezbjednost Itamar ben Gvir, idu po televizijskim studijima i traže takozvano dobrovoljno iseljenje Palestinaca iz Pojasa Gaze.

Uspon Ben Gvira pokazuje i da je Netanjahu izgubio kontrolu nad sopstvenim kabinetom – ranije su sve političke partije, uključujući Netanjahuov Likud, jasno odbijale radikalne elemente s izraelske desnice.

A onda je Netanjahu javno podržao Ben Gvira, najpoznatijeg krajnjeg desničara, kako bi osigurao sopstveno političko preživljavanje i tako je dao politički legitimitet čovjeku koji je pravosnažno osuđen zbog podrške jednoj terorističkoj grupi, piše DW.

Ankete pokazuju da opada podrška Netanjahuu, dok ekstremna stranka Jevrejska snaga, koju vodi Ben Gvir, vjerovatno može da osvoji još više mandata u parlamentu, od sadašnjih šest. Kako se navodi, Netanjahuovo mjesto u istoriji odrediće odgovori na dva pitanja: da li je Hamas i dalje opasnost za Izrael, i hoće li se taoci, koji su još u rukama Hamasa, vratiti kućama živi i zdravi?

U svakom slučaju, konstatuje Dojče Vele, Netanjahu je čovjek sa najdužim stažom na čelu Izraela i često je govorio da želi da bude zapamćen kao “branilac Izraela”, međutim, ako njegova vlada ne ostvari ciljeve koje javno zagovara, njegova zaostavština će biti da je započeo prvi rat koji je zemlja izgubila.

Svijet

EU od članica ZAHTIJEVA! Minimalna PUTARINA 0,359 € po litri BENZINA

Evropska unija zahtijeva od država članica da uvedu minimalnu putarinu od 0,359 evra po litri na benzin, izvještava taxfoundation.org.

Tržište dizelskih vozila u EU stalno opada, ali ona i dalje čine gotovo 10 odsto registracija novih automobila. Neki evropski potrošači se suočavaju s naknadama na dizel umjesto na benzin.

Minimalna putarinu koju zahtijeva EU nešto je niža za dizel i iznosi 0,330 evra po litri. Samo se Malta pridržava minimalnog poreza na benzin, dok sve ostale zemlje EU nameću više naknade. S minimalnim porezom od 0,359 evra po litri, Malta ima najniži porez na benzin, a slijede je Bugarska s 0,363 evra po litri i Mađarska s 0,399 evra po litri. Nizozemska ima najviši porez na benzin u EU, koji iznosi 0,789 evra po litri, a slijede je Italija s 0,713 evra po litri i Danska s 0,711 evra po litri, prema AERS-u.

Poređenja minimalna putarina na benzin u EU od 1,60 USD po galonu viša je od najvišeg poreza na benzin u SAD-u, koji u Kaliforniji iznosi otprilike 1,255 USD po galonu (kombinovajući savezne i državne poreze, uključujući i naknadu za okolinu). Sve države članice EU takođe naplaćuju dodatni porez na dodanu vrijednost (PDV) na prodaju benzina i dizelskog goriva, prenosi SEEbiz.

Putarine se naplaćuju prije primjene PDV-a. Zajedno, ovi porezi stvaraju relativno veliko opterećenje za potrošače i evropsku privredu. Porezi na benzin i dizel i dalje su istaknuta politička pitanja širom Evrope. Dok EU provodi sveobuhvatne promjene za svoju zelenu tranziciju kako bi do 2050. postala klimatski neutralna, porezi na gorivo vjerojatno će ostati ključni aspekt rasprava o politici.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN NAKON VIRTUELNOG SAMITA EU “Propala STRATEGIJA izolacije RUSIJE”

Virtuelni samit lidera EU potvrdio je da je propala strategija zasnovana na izolaciji Rusije, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

“Danas je održan sastanak lidera 27 zemalja članica EU. Potvrđeno je da je strategija zasnovana na izolaciji Rusije propala”, rekao je Orban na mreži “Iks”.

On je istakao da su razgovori potvrdili da se sukob u Ukrajini može riješiti samo diplomatskim putem. “Potvrđeno je da članstvo Ukrajine u EU ne znači nikakve bezbjednosne garancije, tako da je povezivanje članstva sa bezbjednosnim garancijama pretjerano i opasno”, rekao je Orban.

Mađarski premijer je napomenuo da je tokom sastanka predložio da što prije bude održan samit Rusije i Evrope.

Nastavi čitati

Svijet

LAVROV I SLUŽBENO POTVRDIO “Tramp je pozvan u Rusiju”

Predsjednik SAD Donald Tramp dobio je poziv da posjeti Rusiju, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

“Kao što znate, pozvan je. Predsjednik /Rusije Vladimir/ Putin je tokom konferencije za novinare na Aljasci potvrdio poziv, a Donald Tramp je, ako se dobro sjećam, rekao da je to veoma zanimljivo”, rekao je Lavrov za medijski servis “Rusija 24”.

Putin i Tramp sastali su se u petak, 15. avgusta, na Aljasci.

Nastavi čitati

Aktuelno