Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević ukazao je na slučaj Dušanke Đukelić iz Mrkonjić Grada, majke Nenada Đukelića, jedne od 12 beba koje su preminule 1992. godine zbog nedostatka kiseonika, navodeći da je njen zahtjev za priznavanje statusa civilne žrtve rata odbijen.

Kresojević je nakon posjete Dušanki Đukelić objavio da ona i njen suprug Milorad traže da im se prizna status koji imaju majke ostalih 12 beba koje su preminule u maju 1992. godine.

-Vlast se zabavila sobom, a zanemarila čak i majku prve od 12 beba preminulih zbog nedostatka kiseonika 1992. godine – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, iz nadležnog ministarstva su porodici Đukelić odgovorili da se status civilne žrtve rata mogao ostvariti samo do 2007. godine.

Kresojević je postavio pitanje zbog čega pravo na ovaj status ima rok nakon kojeg više nije moguće ostvariti ga, posebno imajući u vidu da se, kako navodi, radi o slučaju majke čije je dijete preminulo u ratnim okolnostima.

Dodao je da je Dušanka Đukelić 2. septembra ove godine uputila zahtjev za pronalaženje rješenja ovog problema, ali da na njega, kako tvrdi Kresojević, premijer Republike Srpske Savo Minić nije odgovorio.

-Njen suprug Milorad ne traži pravo više, traži status koje ostale majke 12 preminulih beba imaju – naveo je Kresojević.

On je najavio da će u Narodnoj skupštini Republike Srpske pokrenuti inicijativu za izmjenu Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, kako bi se, kako ističe, ispravila nepravda prema porodici Đukelić.

-Uputiću inicijativu za izmjenu Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata da se ova nepravda ispravi i da Dušanka dobije svoj status -poručio je Kresojević.

Blink

U dvorištu Druge osnovne škole u naselju Grčica u Brčko distriktu sinoć su ispisani grafiti “Srbe na vrbe” i “Nož, kolac, Jasenovac”, a iste poruke mržnje pojavile su se i na još nekoliko lokacija u distriktu.

Gradonačelnik Brčkog Siniša Milić najoštrije je osudio poruke mržnje i izrazio uverenje da će policija distrikta efikasno i profesionalno identifikovati njihove autore i predmet proslediti Tužilaštvu i Sudu radi procesuiranja.

On je, kako prenosi Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) posebno ukazao na zabrinutost zbog toga što su takve poruke ispisane na mestima namenjenim deci.

Milić je pozvao građane da na ovakve i slične incidente ne odgovaraju novim porukama mržnje, ističući da Brčko mora da ostane prostor u kojem se poštuju različitosti, a problemi rešavaju dijalogom i kroz institucije.

“Na mržnju treba odgovoriti odgovornošću, a na podele, odlučnošću da sačuvamo mir i međusobno poštovanje, posebno zbog naše dece, koja imaju pravo da odrastaju u sigurnom i tolerantnom društvu”, rekao je Milić.

(Tanjug)

Iako imaju zakonsku obavezu, političke partije u Bosni i Hercegovini nisu predložile dovoljan broj članova biračkih odbora, a zanimljivo, u ranijim izbornim ciklusima otimale su se za ta mjesta te trgovina i fiktivno prijavljivanje za izbore samo kako bi se dobila mjesta u biračkim odborima bila je redovna praksa.

Stranke nisu ispunile svoju obavezu

“Politički subjekti nisu ispunili svoju zakonsku obavezu i nisu dostavili dovoljan broj članova biračkih odbora. To stvara određene probleme opštinskim i gradskim izbornim komisijama na terenu i oni se snalaze na različite načine”, rekao je na posljednjoj sjednici CIK-a Jovan Kalaba, predsjednik Centralne izborne komisije.
Inače, prema Izbornom zakonu BiH, birački odbor sastoji se od tri ili pet članova, od kojih je jedan predsjednik.

Predsjednika i njegovog zamjenika imenuje, razrješava te vodi evidenciju, edukaciju, sertifikaciju i ocjenjivanje Centralna izborna komisija. Ostale članove biračkog odbora i njihove zamjenike imenuje opštinska izborna komisija najkasnije 45 dana prije dana održavanja izbora.

CIK imenovao predsjednike i zamjenike predsjednika
Centralna izborna komisija BiH imenovala je 5.177 predsjednika i 3.342 zamjenika predsjednika biračkih odbora, ali, iako je do izbora ostalo malo više od sedam dana, opštinske i gradske izborne komisije BiH nisu završile svoj posao, a to su trebale uraditi polovinom avgusta. Ipak, treba naglasiti i da je Centralna izborna komisija BiH kasnila sa imenovanjem predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a posljedica tog kašnjenja je i da se kasni sa obukama biračkih odbora, posebno kada je riječ o korištenju novih tehnologija.

“Za ciklus opštih izbora mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora biće popunjena na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, Parlamentu Federacije BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske u prethodnom izbornom ciklusu”, piše u Izbornom zakonu BiH.

Opštinske izborne komisije moraju imenovati članove

Dalje se navodi, ukoliko opštinska izborna komisija ne bude imenovala članove biračkog odbora i njihove zamjenike, da će ih imenovati Centralna izborna komisija.

“Političke stranke moraju predložiti svoje članove biračkih odbora. Može i to biti vid opstrukcije ukoliko ne dozvoljavaju. Međutim, dopuna nedostajućih članova biračkih odbora je obaveza opštinskih i gradskih izbornih komisija da sa svog spiska članova biračkih odbora imenuju i dopune nedostajuće članove. To bi bilo u skladu sa Izbornim zakonom. Svjedoci smo mi da se na sve moguće načine pokušala opstruisati upotreba novih tehnologija i svi znamo šta se sve dešavalo. Mislim da će se na kraju i to riješiti i da će gradske i opštinske izborne komisije popuniti mjesta nedostajućih članova. Da živimo u državi vladavine prava i prema političkim partijama išlo bi se sa određenim sankcijama zbog opstrukcije izbornog procesa, rekao je za “Nezavisne” Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

Kasnilo i imenovanje operatera

Prema nezvaničnim informacijama, u posljednjim danima lokalne izborne komisije traže članove biračkih odbora, a povećanje naknade za rad u biračkom odboru sa 130 na 180 KM moglo bi dati rezultate. Ipak, kako nezvanično saznajemo, veliki broj biračkih odbora neće biti u potpunosti popunjen, ali to ne bi trebalo uticati na sam dan izbora.

Osim sa kašnjenjem u imenovanju biračkih odbora, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine kasnila je i sa imenovanjem operatera koji će raditi na dan izbora, a njihov posao će biti da uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i skeneri funkcionišu.