Connect with us

Društvo

DOMAĆI RESURSI PROPADAJU! BiH troši šest puta više na uvoz nego što zaradi izvozom

Više i nije floskula kazati da je Bosna i Hercegovina uvozno orijentisana država, čak i kada su u pitanju osnovni prehrambeni proizvodi.

Voda, voće i povrće, meso, žitarice, krompir – iako BiH ima mogućnost da proizvodi i prerađuje sve navedeno, stanje na terenu govori da smo se po tome apsolutno bazirali na uvoz, te da izgleda kako bismo bez toga gotovo pa “skapali” od gladi i žeđi.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2024. godini na uvoz voća, povrća, žitarica, vode i mesa potrošili smo, vjerovali ili ne, 1.708.008.155 KM, dok smo istovremeno na izvozu pomenutih proizvoda zaradili “samo” 284 miliona KM, što je šest puta manje.

Najviše novca BiH je dala na uvoz mesa i živih životinja. Uvezli smo više od 98 miliona kg, za šta je plaćeno 683.281.608 KM, a što je povećanje u odnosu na 2023. godinu za 70 miliona KM.

Što se izvoza tiče, u 2024. je izvezeno deset puta manje u odnosu na uvoz, a zarada je bila 51.623.798 KM (slične brojke i 2023. godine).

Nakon toga slijede voće i povrće. Za uvoz ovih proizvoda u prošloj godini potrošeno je 420.565.703 KM, dok je u isto vrijeme na izvozu voća i povrća BiH zaradila 134.900.384 KM.

Na uvoz žitarica u 2024. godini BiH je dala 305.241.300 KM, a kupljeno je 596.864.591 kg. Na izvozu je prihodovano 41.365.666 KM.

Stotine izvora pitke i mineralne vode BiH nisu dovoljne da se i na tom polju ne okrene uvozu. 242.609.819 litara kupovne vode ušlo je u BiH, za šta je plaćeno skoro 300 miliona KM. S druge strane, izvezeno je 139.082.096 litara ili 73.416.910 KM.

Ovdje ćemo dodati i podatke za uvoz i izvoz krompira.

Iako su u BiH nadaleko poznati glamočki, nevesinjski i druge vrste krompira, proizvedene količine, čini se, nisu dovoljne za domaće potrebe, pa je zaključno sa avgustom 2024. uvezeno 23.854.123 kg, što je više od 22 miliona KM.

Dok se građanima više nudi tuđe nego domaće, njihovi džepovi se sve više prazne, jer su već u ovoj godini počela nova poskupljenja, poput goriva i kafe, a najavljuje se poskupljenje pekarskih proizvoda i mesa.

Kad saberemo sve, ne možemo da se ne zapitamo da li imamo dovoljno vlastitih prehrambenih resursa i, ako imamo, zašto trošimo milijarde na kupovinu tuđih?

“Godinama ukazujemo na taj prekomjeran uvoz gotovo svih poljoprivrednih proizvoda. Nažalost, BiH se opredijelila da bude zemlja potrošač i uvozno orijentisana”, odgovara Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

Ističe da BiH ima potencijal da poveća proizvodnju u svim sektorima poljoprivrede, da ima tehničke i tehnološke resurse, te podsticaje za to, ali je problem što zbog uvoza nismo konkurentni ni na domaćem tržištu, zbog čega domaći proizvođači odustaju.

“Svake godine se suočavamo sa nemogućnošću plasmana proizvoda, ili čak plasmana po cijenama koje su ispod praga rentabilnosti”, poručuje Marinković.

“Neophodne su mjere zaštite domaće proizvodnje. Ali to je, nažalost, postalo političko pitanje i nema političkog konsenzusa na nivou države da se uvedu te mjere u cilju podizanja nivoa naše proizvodnje”, dodaje Marinković.

Prava kontrola domaćih resursa, nadovezuje se Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” Mostar, jeste kada znamo koliko čega imamo u domaćim skladištima i koliko nam je nečega potrebno da uvezemo.

“Mi nemamo robne rezerve i realnost da je smo totalno ovisni o uvozu, a kad je tako, onda ne kontroliraš svoje tržište ni slučajno. Mi ne znamo ni koliko nama treba krompira, brašna, nemamo tih osnovnih podataka. Znamo koliko se uveze, ali ne znamo koliko nama toga treba kako bismo mogli subvencionirati, kako bismo mogli imati svoje osnovne namirnice. Jer u tom slučaju se sa proizvođačima unaprijed dogovara cijena, nema skokova, nije nas briga za burzu i uvoz. To je stvarna i prava kontrola svojih resursa”, poručuje Bago za “Nezavisne novine”.

On podsjeća da BiH po kvadratu ima obradivih površina koliko i Hrvatska.

“Takva površina u Kini proizvodi hranu za 25 miliona ljudi. Mislim da je to jedan podatak koji govori sve. A mi uvozimo 80 odsto hrane. To dokazuje jedan amaterizam u upravljanju, nedostatak vizije. Tako nam je u svemu”, istakao je Bago, prenose Nezavisne novine.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Umjereno oblačno, temperatura do 20 STEPENI

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se tokom dana očekuje umjeren razvoj oblačnosti od zapada ka jugu i istoku, lokalno moguće sa kišom ili pljuskom s grmljavinom, a sunčanije i najtoplije biće na sjeveroistoku.

Jutro će biti pretežno vedro, na jugu i zapadu promjenljivo oblačno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče pretežno oblačno i uglavnom suvo. Vjetar slab do umjeren, na sjeveroistoku na momente i jak, promjenljiv ili istočnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od minus jedan do tri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus tri.

Maksimalna temperatura vazduha od 14 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE SE NOVO POSKUPLJENJE! Cijena dizela u BiH mogla bi premašiti 3 KM

Cijena nafte na svjetskim berzama dostigla je preko 92 dolara po barelu, zbog čega se očekuje novo poskupljenje goriva na pumpama. Litar dizela mogao bi u narednoj sedmici koštati i preko 3 KM, kazao je za Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

Prema njegovim riječima, ukoliko cijena nafte na berzama dostigne 100 dolara po barelu, građani BiH će gotovo sigurno dočekati nove cjenovnike goriva na benzinskim pumpama.

“Ukoliko se to desi, možemo očekivati i cijene između 3,50 do 3,80KM po litri”, kazao je Bečarević. Razlika u cijenama dizela na benzinskim pumpama u Federaciji BiH dostiže i do 0,50 KM po litru, pokazuju podaci Federalnog ministarstva trgovine.

“Maloprodajne cijene dizelskog goriva (BAS EN 590) trenutno se kreću u rasponu od 2,41 do 2,96 KM po litru, uz primjetne razlike između različitih prodajnih mjesta”, kazali su.

Iz Ministarstva pojašnjavaju da su ove razlike rezultat primjene mjera o ograničenju marži, budući da se zalihe nabavljene po ranijim cijenama prodaju po starim cjenovnicima, dok se nove isporuke formiraju prema aktuelnim ulaznim troškovima. U cilju zaštite potrošača i stabilizacije tržišta, u Federaciji BiH i dalje su na snazi mjere ograničenja marži na naftne derivate.
Za trgovinu na veliko propisana je maksimalna marža od 0,06 KM po litru, dok je za trgovinu na malo taj iznos ograničen na 0,25 KM po litru.

Cijena dizela na pumpama u Banjaluci, kreću se od 2,62 do 2,85 KM po litru, rečeno je za “Nezavisne novine” sa nekoliko benzinskih pumpi.

Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, istakao je da se skok cijena goriva u Srpskoj očekuje u narednih nekoliko dana.

“U narednim danima približavamo se cifri od 3 KM”, rekao je Savić.

Nastavi čitati

Društvo

ŠOKANTNE FOTOGRAFIJE IZ BiH! Spreča od prirodnog bisera do ekološke tragedije (FOTO)

Rijeka Spreča nekada je na prostoru Evrope bila jedinstvena po bogatstvu različitosti ribljeg fonda, ali su je ljudski nemar i ekološki incidenti doveli u stanje u kojem je danas jedna od najzagađenijih.

Ribočuvari udruženja Mrena iz Živinica nastavili su radove na čišćenju i probijanju brana u donjem toku rijeke Spreče.

Zbog ilegalne sječe šume, voda je nanosila granje i stabla te godinama skupljala komunalni otpad koji rijeka donosi od samog izvora u Kalesiji, ali i otpad iz pravca Banovića i cijelog toka Oskove.

“Zbog toga je donji tok Spreče godinama bio gotovo neprohodan. Međutim, od danas, zahvaljujući velikom trudu, zalaganju i teškom fizičkom radu naše uprave i ribočuvara, ponovo je otvoren i prohodan riječni put Spreče, od njenog ušća u jezero Modrac pa sve do Živinica. Ovo je izuzetno važan korak u sprječavanju krivolova u donjem toku Spreče s obzirom da sada imamo kontrolu nad cijelim donjim tokom jer se upravo na tom području mrijeste ribe poput bucova i soma iz cijelog jezera Modrac”, kazali su iz Mrene.

Spreča od 138 kilometara je najduža pritoka Bosne i jedna je od najzagađenijih rijeka zbog nesavjesnih građana i privrednika te nadležnih koji ne sankcionišu zagađivače, prenosi Klix.

Danas je, zbog različitih vrsta zagađenja, ozbiljno ugrožen ne samo njen svijet nego i cijeli sistem, a o tome dovoljno govori činjenica da je Spreča nekada imala 40 vrsta ribe, a danas svega 16.

Nastavi čitati

Aktuelno