Connect with us

Politika

Dr MILAN BLAGOJEVIĆ: Zašto Ustavni sud BiH ćuti?

To znači da ako taj ustav propisuje, a propisuje (član 3. Ustava), da su entiteti dužni da se pridržavaju odluka institucija BiH, Ustavni sud BiH ima obavezu da odluči u sporu oko toga da li je došlo do kršenja te obaveze entiteta u bilo kojem pojedinačnom slučaju.

Podrazumijeva se da to Ustavni sud treba da učini u što kraćem roku, naročito kada se radi o slučaju koji nije složen po svojim pravnim svojstvima.

Takav je nesumnjivo slučaj izbora neustavne Vlade Republike Srpske, na čelu sa Savom Minićem, koju je na neustavan način imenovala Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 2. septembra ove godine.

Ovdje treba ostaviti po strani činjenicu da je tom odlukom Narodna skupština prekršila Ustav Republike Srpske, jer taj ustav propisuje da kandidata za novog premijera Narodnoj skupštini može predložiti samo lice koje je predsjednik Republike, a Minića je 23.8.2025. predložio Milorad Dodik koji tog datuma, a i mnogo prije toga, nije bio predsjednik Republike.

Tu činjenicu treba ostaviti po strani zato što ona govori o povredi Ustava Republike Srpske. Međutim, Ustavni sud BiH nije nadležan da odlučuje o tome, pošto tu nadležnost ima Ustavni sud Republike Srpske koji to, naravno, neće učiniti, jer je u ovom slučaju za taj sud, nažalost, važniji Milorad Dodik od Ustava Republike Srpske.

Ali, ako tu žalosnu istinu ostavimo po strani postavlja se pitanje šta je ono što je neustavno u toj odluci Narodne skupštine čime je prekršen Ustav BiH?
Odgovor na to pitanje je veoma jednostavan i leži u činjenici da je 12. juna ove godine Miloradu Dodiku po sili Izbornog zakona BiH prestao mandat predsjednika Republike Srpske, jer je tog dana postala pravosnažna osuđujuća krivična presuda žalbenog vijeća Suda BiH kojom mu je zabranjeno, počev od 12.6.2025. godine, da obavlja funkciju predsjednika Republike.

Naime, Izborni zakon BiH propisuje da svakom izabranom zvaničniku mandat prestaje danom pravosnažnosti presude kojom mu je izrečena mjera zabrane obavljanja funkcije, a ne danom dostave te presude licu na koje se odnosi.

Dakle, pravosnažna osuđujuća presuda izrečena Miloradu Dodiku je odluka Suda BiH kao institucije BiH u smislu člana 3. Ustava BiH, na osnovu koje je zatim donijeta i odluka CIK-a BiH (a i CIK BiH je institucija BiH) kojom je Dodiku utvrđen prestanak mandata predsjednika Republike sa 12.6.2025. godine, koju odluku CIK-a je nakon toga potvrdio i Sud BiH svojom odlukom.

To u stvari znači da postoje tri odluke donijete od strane dvije institucije BiH (dvaput Sud BiH i jednom CIK BiH), kojima je odlučeno da je Miloradu Dodiku mandat predsjednika Republike Srpske prestao 12.6.2025. godine i da mu je sa tim datumom zabranjeno da preduzima bilo koju radnju ili da donosi bilo koji akt u svojstvu predsjednika Republike Srpske.

Zbog toga se krše odluke tih institucija BiH, odluke koje su sve vrijeme na snazi, a time se krši i Ustav BiH (član 3), i to najprije 23.8.2025. kada Milorad Dodik, lažno se predstavljajući da je predsjednik Republike, daje neustavni prijedlog Narodnoj skupštini da imenuje Savu Minića za premijera Republike Srpske, nakon čega se i Narodna skupština Republike Srpske ne pridržava navedenih odluka institucija BiH, jer i ona 2.9.2025. godine usvaja Dodikov neustavni prijedlog imenujući Minića za premijera i Dodik-Minićevu tzv. vladu.

Dakle, iz tih razloga je očigledno da je ova odluka Narodne skupštine čin kršenja Ustava BiH, jer su njome Narodna skupština, a time i Republika Srpska kao entitet, prekršili obavezu iz člana 3. Ustava BiH da se pridržavaju odluka institucija BiH, čime je prekršen i ustavni princip vladavine prava, propisan članom 1. Ustava BiH.

Jer čemu služe i taj ustavni princip, kao i obaveza entiteta da se pridržavaju odluka institucija BiH, ako, kao u ovom slučaju, Sud BiH pravosnažnom osuđujućom presudom zabrani Dodiku da obavlja funkciju predsjednika Republike, nakon čega najprije Dodik, a za njim ubrzo i Narodna skupština, rade, odnosno odlučuju sasvim suprotno od te presude.

Zato čudi ćutanje Ustavnog suda BiH – zašto u ovako jednostavnom slučaju Ustavni sud BiH ni do danas nije donio svoju odluku o zahtjevu za ocjenu ustavnosti imenovanja aktuelne neustavne Vlade Republike Srpske, iako je očigledno da je tim imenovanjem prekršen Ustav BiH.

Zbog toga ukoliko je ovo ćutanje nagovještaj da će se na kraju taj sud proglasiti nenadležnim u ovom slučaju, ili odlučiti da imenovanjem Dodik-Minićeve vlade navodno nije došlo do kršenja Ustava BiH, biće to ne samo kršenje Ustava BiH od strane Ustavnog suda BiH, što ne bi bilo prvi put da se desi tom sudu, već i očigledno ruganje tog suda Sudu BiH i CIK-u BiH te odlukama koje su te institucije BiH donijele u slučaju Dodik.

Za kraj želim reći kako nisam zaboravio činjenicu da se osuđujuća krivična presuda koju je Sud BiH izrekao Miloradu Dodiku temelji na nasilju Kristijana Šmita i OHR-a. Ali to nasilje nažalost ne primjenjuje u svojim presudama samo taj sud nego i sve ostale sudije i sudovi u BiH, uključujući i Ustavni sud BiH. Stoga protiv tog zla nema lijeka u ovdašnjem pravosuđu, jer ono nikada neće reći da OHR po Ustavu BiH nema pravo da nameće zakone u BiH, pošto bi time priznalo da je decenijama upravo ono griješilo i gazilo Ustav BiH kada je nasilje ohaerizma u svojim presudama primjenjivalo kao pravo.

Dakle, ovdašnje pravosuđe nije adresa za to, a ni Evropski sud za ljudska prava, jer je i on još 2007. godine u predmetu Berić i drugi protiv BiH dao legitimitet nasilju OHR-a. Stoga je Međunarodni sud pravde jedino mjesto za borbu protiv tog nasilja, umjesto sluđivanja naroda autokratskom politikom i vladavinom Milorada Dodika.

Ali Dodikov režim nikada do danas nije održao posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi se usvojila odluka kojom bi se od Srbije kao ugovorne strane Dejtonskog ugovora (njegovog Opšteg okvirnog sporazuma) zatražilo da u cilju zaštite tog sporazuma i suvereniteta BiH pokrene odgovarajuće postupke u Generalnoj skupštini UN i Međunarodnom sudu pravde, radi zabrane kolonijalnog vladanja nad BiH od strane OHR-a.

Jedino time bi pravnim putem od pošasti ohaerizma bio spašen ne samo pojedinac Milorad Dodik, već bi bila spašena Republika Srpska.

Related Topics:

Politika

OTVORENA POBUNA U VIŠEGRADU! HE na Drini u gubitku od 1,48 miliona KM, za sve krive maćehinski odnos ERS-a

U izvještaju koji su napisali u preduzeću HE na Drini a u koji ATV ima uvid stoji da ovi pogoni proizvode najviše struje po radniku, ali je prodaju po najnižoj cijeni.

Hidroelektrana na Drini poslovala je sa neto gubitkom od 1,48 miliona maraka u prvih devet mjeseci ove godine, iako je prema uporednoj analizi poslovanja tri hidroelektrane iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske imala najveću proizvodnju po radniku i najniže poslovne rashode po jedinici proizvedene električne energije.

Kao ključni razlog negativnog poslovanja u ovom preduzeću navode nisku prodajnu cijenu električne energije, koja iznosi 35 KM po megavat-času, što je značajno manje u odnosu na cijene po kojima struju prodaju hidroelektrane na Vrbasu i Trebišnjici.

Prema analizi koju su „Hidroelektrane na Drini“ dostavile 12. novembra, cijena električne energije za HE na Vrbasu iznosi 69,6 KM po megavat-času, dok je za HE na Trebišnjici 58 KM.

U dokumentu se navodi da zbog neusaglašenosti sa Matičnim preduzećem u vezi sa prodajnom cijenom nisu usvojeni planovi poslovanja HE na Drini, zbog čega je ovo preduzeće prinuđeno da proizvedenu električnu energiju fakturiše po osnovnoj cijeni iz 2022. godine.

Čak ni cijena od 36,6 KM po megavat-času, koja je usvojena na nivou Elektroprivrede Republike Srpske, prema ovoj analizi ne bi bila dovoljna da HE na Drini izbjegne gubitak. U tom slučaju prihod bi bio veći za 1,14 miliona maraka, ali bi preduzeće i dalje poslovalo sa minusom od oko 336.000 maraka.

Zanimljivo je da je HE na Drini u prvih devet mjeseci proizvela 712,62 gigavat-časa električne energije, što je 4,8 odsto više od planiranog. Istovremeno, HE na Trebišnjici ostvarila je 103,3 odsto plana proizvodnje, dok je HE na Vrbasu ostvarila svega 80,6 odsto planiranog.

Ukupna proizvodnja tri hidroelektrane iznosila je 1.775,71 gigavat-čas električne energije.

Uprkos proizvodnim rezultatima, finansijski pokazatelji značajno se razlikuju. HE na Trebišnjici ostvarila je neto dobit od 6,34 miliona maraka, što je 2,5 puta više nego u istom periodu prošle godine. HE na Vrbasu zabilježila je dobit od 4,94 miliona maraka, dok je HE na Drini završila period sa gubitkom od 1,48 miliona maraka.

Analiza pokazuje da HE na Drini ima najniže poslovne rashode po jedinici proizvedene energije – 4,14 KM, u poređenju sa 5,53 KM u HE na Trebišnjici i 6,49 KM u HE na Vrbasu.

Posebno se izdvaja podatak o produktivnosti zaposlenih. Jedan radnik HE na Drini u prosjeku je proizveo 1.921 megavat-čas električne energije, što je 41 odsto više nego u HE na Trebišnjici i 56 odsto više nego u HE na Vrbasu.

Ipak, finansijski položaj HE na Drini dodatno opterećuje rast zaduženosti. Finansijske obaveze ovog preduzeća na kraju septembra iznosile su 46,4 miliona maraka, dok su na kraju prošle godine bile 27,22 miliona. To predstavlja povećanje od oko 70,5 odsto.

U istom periodu HE na Drini povukla je 23 miliona maraka kredita, od čega 20 miliona za projekat izgradnje hidroelektrane „Bistrica“ kod Foče, a tri miliona za potrebe tekuće likvidnosti.

Negativan je i podatak o novčanom toku iz poslovnih aktivnosti, koji je u prvih devet mjeseci iznosio minus 8,15 miliona maraka, dok je u istom periodu prošle godine bio pozitivan i iznosio 1,97 miliona.

U zaključku analize iz HE na Drini koja je u posjedu ATV-a ističu da je neophodno hitno pristupiti potpisivanju novog ugovora koji bi omogućio nesmetano poslovanje ovog preduzeća.

Ova analiza iz Višegrada danas je poslata Elektroprivredi Republike Srpske, resornom ministarstvu i republičkim čelnicima.

Nastavi čitati

Politika

STOPIRANA PRODAJA TEŠKA 153 MILIONA KM! Pravobranilaštvo RS blokiralo odluku o imovini „Nove Ljubije“, traže dokaze o vlasništvu!

Skupština povjerilaca u stečajnom postupku nad rudnikom „Nova Ljubija“ nije se danas izjašnjavala o popisu i prodaji cjelokupne imovine  procjenjene na preko 150 miliona maraka jer je Pravobranilaštvo Republike Srpske zatražilo dokaz o vlasništvu stečajnog dužnika nad imovinom.

Da se kompletna imovina rudnika ,,Nova Ljubija” u stečaju  proda za 153 miliona maraka, čiji je većinski vlasnik Gordan Pavlović fočanski biznismen , saglasni su povjerioci i stečajna upravnica, ali je protiv te odluke Pravobranilaštvo Republike Srpske koje je na izvještajnom ročištu tražilo dopunu nalaza procjene imovine.

Kako je objasnila Marija Bosančić iz Pravobranilaštva Republike Srpske ne mogu biti privatizovane zgrada rudničke direkcije i zgrada u kojoj se nalaze Rudarski institut i Rudarski fakultet u Prijedoru jer kako ona ističe postoje indicije da su te zgrade imovina Republike Srpske.

“Evidentno je bilo da ne postoje nikakvi dokazi da je stečajni dužnik vlasnik imovine i da ona može u ovom momentu sačinjavati stečajnu masu. Tražimo da se dostavi knjižna evidencija koja će na jasan način ukazati da je stečajni dužnik vlasnik imovine” – rekla je Bosančićeva.

Iz Odbora povjerilaca rudnika Nove Ljubije kažu da su nezadovoljni postupkom Pravobranilaštva navodeći da svako odugovlačenje stečajnog postupka nanosi štetu povjeriocima.

Prema riječima Ljiljane Mandić stečajne upravnice Nove Ljubije potraživanja povjerilaca su 31 milion maraka te da je ostavljen rok za dodatna potraživanja do 21. novembra. Istakla je da će se 8. decembra održati prvo ročišta nad Novom Željezarom Zenica od koje rudnik Nova Ljubija potražuje 82 miliona maraka. Jedina jednoglasna odluka koja je donesena na današnjem izvještajnom ročištu jeste produženje ugovora za radnike.

“Što se tiče radnika, njih 48, produžiće se ugovor o radu do kraja godine. Kop neće biti potopljen i još uvijek to održavamo. Imamo problem sa branom Međeđa koja je služila za odlaganje mulja. Ona će biti vjerovatno predata Vodama Srpske, ministarstvu ili starim rudnicima. Elaborat o popisu je kao takav usvojen samo što treba još neka dopuna zbog nekretnika”- rekla je Mandićeva.

Stečaj u rudniku Nova Ljubija otvoren je 12. juna ove godine na zahtjev Gordana Pavlovića, inače bliskog saradnika vlasti Republike Srpske,  koji je zapečatio sudbinu na stotine radnika i ozvaničio kraj rudarenju.

(BN) Foto BN

Nastavi čitati

Politika

KO ĆE BITI PREMIJER? Dodik poručio da je njegov sin Igor najperspektivniji u SNSD-u, ali da ne želi da ga „potroši“

Mjesto predsjednika Vlade Republike Srpske pripašće SNSD-u, a u najužem izboru za novog mandatara nalaze se svega dva imena – lider stranke Milorad Dodik i njegov sin, organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik. Ovakva poruka predsjednika SNSD-a, iznesena tokom gostovanja u podkastu portala Provjereno, ponovo je u fokus javnosti stavila pitanje kadrovske politike vladajuće stranke, pri čemu kritičari ukazuju na koncentraciju političke moći unutar jedne porodice, dok Dodik tvrdi da su presudni isključivo izborni rezultati i političko iskustvo.

Govoreći o suženoj listi kandidata za predsjednika Vlade RS, Dodik je naveo da stranka čeka još neko vrijeme kako bi razmotrila sve okolnosti prije konačne odluke. Na pitanje da li je na toj listi i njegov sin Igor, lider SNSD-a je ocijenio da je on trenutno najperspektivnije ime u toj partiji.

„Pošto je on moj sin, da ne ispadne da nešto kočim oko toga. On je dobio najviše glasova pojedinačno. Njemu to nije bilo važno, jer je on organizacioni sekretar stranke za čitavu Republiku Srpsku. Obično mi funkcioneri ne možemo da vodimo svoje individualne bitke na listama naše partije, nego smo uvijek u pozicijama da podržavamo samo partiju. Tako i Igor, kad je glasao, glasao je samo za partiju. Čak nije glasao ni za sebe da se ne bi spekulisalo kako se zloupotrebljava i koristi ta priča“, rekao je Dodik za Provjereno.

Predsjednik SNSD-a dodao je da Igor posjeduje sposobnosti, ali i emociju koja bi mogla predstavljati izazov kakav je i sam proživljavao na početku političke karijere. Ipak, naglasio je da se unutar partije konačno pozicioniranje uvijek vezuje za njegovo ime.

„On je nesumnjivo dobro rješenje za budućnost. Ali ono što želim da kažem jeste da se u partiji uvijek čeka pozicioniranje oko imena Milorad Dodik, da vidimo kako i šta. I tu će, nažalost, za neke koji to gledaju iz opozicije, kojima se kosa diže na glavi, odlučivati između ta dva imena“, poručio je Dodik, dodajući da lično nema ambiciju, ali ima odgovornost, te da ne želi da Igor Dodik bude „potrošen“ u teškom vremenu u kojem će se rješavati pitanja statusa BiH.

Potvrđen ostanak Budimira i imena za Dom naroda

Pored priče o mandataru, predsjednik SNSD-a potvrdio je i prvo kadrovsko rješenje u budućem sastavu Vlade Republike Srpske, navodeći da će Željko Budimir ostati na poziciji ministra unutrašnjih poslova RS.

Kada je riječ o izboru delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dodik je istakao da je njegova želja da Radovan Kovačević bude član Kolegijuma tog doma, te otkrio imena još dvoje potencijalnih kandidata iz redova SNSD-a.

„Obaviću razgovor i sa Dušicom Šolajom, mislim da bi ona dobro predstavljala Republiku Srpsku. A moj prijedlog biće i Sredoje Nović, koji već dugo godina dobro zastupa interese Republike Srpske“, naveo je Dodik.

Prozivke na račun Stanivukovića zbog kumovskih veza

Dodik se osvrnuo i na razgovore koje je o izboru delegata vodio sa predsjednikom Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Draškom Stanivukovićem, iskoristivši priliku da odgovori na ranije optužbe opozicije o nepotizmu i postavljanju kumova na javne funkcije.

„Prijedlog je bio da to bude Nikola Dronjak. Sada on predlaže svog kuma Miloša Stanišića. Eto, a ja sam optuživan da postavljam kumove…“, zaključio je Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno